Zašto se Evropa ne može složiti oko ukrajinske krize?

Piše: Priyanka Shankar

Prošle su sedmice kako su počeli diplomatski pregovori da se ublaži kriza u Ukrajini, ali su ruske čete i dalje prisutne na granici između Ukrajine i Rusije.

Dok Kremlj poriče planove da izvrši invaziju na Ukrajinu, zvaničnici SAD-a i NATO-a su obnovili vojne planove da se pripreme za sve moguće scenarije.

N,i lideri Evropske unije i dalje su podijeljeni u vezi tog kakva vrsta odgovora bi efikasno odvratila Kremlj da prijeti Ukrajini.

Zvaničnici EU-a žalili su se da su ostavljeni isključeni iz velikih odluka o Ukrajini, a visoki predstavnik za vanjsku politiku Josep Borrell je kazao da “svaka diskusija o evropskoj sigurnosti mora uključivati EU i Ukrajinu“.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je pozvao EU da finalizira prijedlog o pregovorima s Rusijom.

Koje članice žele umiriti Rusiju?

Kada je razgovarao s predstavnicima u Evropskom parlamentu u Strasbourgu, rekao je da bi sigurnosni i stabilnosni plan trebao “prvo biti izrađen među Evropljanima, a potom podijeljen s NATO saveznicima“.

Ali, nije svaka članica EU-a usklađena s Macronom.

Neke imaju problematičnu historiju s Rusijom i preferiraju transatlantski odgovor, prije nego zasebni prijedlog EU-a.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je EU da “sačuva jedinstvo svih država članica EU-a u zaštiti suvereniteta i teritorijalnog integriteta“ Ukrajine.

Bruno Lete, viši saradnik ekspertske organizacije German Marshall Fund of the United States (GMF) u Briselu, kazao je za Al Jazeeriu kako “neke članice EU-a imaju vanjske politike čiji je cilj da umire Rusiju”.

“Njihov cilj je da prekinu autokratski odnos Kremlja s Kinom te da poprave svoje ekonomske odnose s Rusijom.“

Moskva ne smatra Uniju važnom

“Države u istočnom bloku EU-a, koje su iskusile prijetnje Kremlja u prošlosti, imaju vanjske politike koje traže da odgovore na Rusiju kroz vojna rješenja koja pokazuju snagu i moć. Dakle, ovo kreira razilaženje u vezi odgovoru na krizu u Ukrajini”, kazao je Lete.

Različiti stavovi su doveli do toga da Rusija umanjuje geopolitičku moć EU-a, smatra Ivana Stradner, saradnica Insitituta American Enterprise, koja radi na temama Rusije i cyber sigurnosti.

“Odluka Kremlja da izostavi bilo kakvo pominjanje EU-a u svojoj strategiji nacionalne sigurnosti za 2021. godinu pokazuje da Moskva više ne smatra EU važnim faktorom u vanjskoj politici“, kazala je ona za Al Jazeeru.

Kako su se tenzije s Rusijom intenzivirale, SAD je stavio 8.500 vojnika u stanje pripravnosti za moguće raspoređivanje u istočnoj Evropi.

NATO snage su pojačale svoje napore, raspoređujući bataljone u Estoniji, Litvaniji, Latviji.

Države kao što su Španija, Belgija i Nizozemska su poslale vojnu podršku da ojačaju Ukrajinu protiv daljnje ruske agresije.

Poljska razmišlja da pojača svoje prisustvo u istočnoj Evropi, potez kojem se Rusija protivi.

Francuska, u međuvremenu, održava više pregovora s Rusijom, u pokušaju da smiri krizu.

‘Čini da Njemačka izgleda slabo’

Ali, vanjskopolitčki stručnjaci su kritizirali velike igrače, poput Njemačke, koji posmatraju ovu diplomatsku krizu sa strane.

“U slučaju Njemačke nova vlada nije nastupila snažno kako je trebala u smirivanju krize, zbog svojih ekonomskih veza s Rusijom. Ali ovo, također, čini da Njemačka izgleda slabo“, kazala je za Al Jazeeru Rachel Rizzo, viša saradnica Centra za Evropu Atlantskog vijeća.

Međutim, njemački kancelar Olaf Scholz nedavno je najavio da će biti razmatrano zaustavljanje spornog projekta plinovoda Sjeverni tok 2 ukoliko Rusija napadne Ukrajinu.

Berlin je odbio vojno podržati Ukrajinu uskraćivanjem izvoza oružja u ovu državu, ali je obećao medicinsku pomoć.

“Izbor Njemačke da se u potpunosti osloni na ruski plin sada omogućava Moskvi da koristi energiju kao strateško oružje protiv EU-a i NATO-a“, rekla je Stradner za Al Jazeeru.

“Za razliku od naivnosti većine zapadne Evrope, države koje su propatile pod sovjetskim režimom razumiju prijetnju [ruskog predsjednika Vladimira] Putina i one podržavaju Ukrajinu. Jedno je sigurno: Rusija je oduševljena što vidi Uniju tako razjedinjenu, što je Moskvin cilj već godinama“, kazala je ona.

‘Nije ili EU ili NATO, već i jedno i drugo’

U želji da formulizira ujedinjeni transatlantski odgovor na ovu krizu, američki predsjednik Joe Biden održao je videopoziv s liderima EU-a, koji je opisao kao “veoma, veoma dobar sastanak“.

“Potpuna jednoglasnost sa svim evropskim liderima. Pričat ćemo o tome kasnije“, kazao je on reporterima u Bijeloj kući.

Šef NATO-a Jens Stoltenberg podijelio je sličan stav i na Twitteru napisao: “Slažemo se da će svaka daljnja agresija Rusije protiv Ukrajine skupo koštati.“

Govoreći o budućnosti i sigurnosti Evrope na manifestaciji u Briselu, Borell je ponovio jedinstvo EU-a sa SAD-om i NATO-om.

“Veća evropska strateška odgovornost najbolji je način da se osnaži transatlantska solidarnost. Nije ili EU ili NATO, već i jedno i drugo“, kazao je on.

Lideri EU-a također su se svađali oko nametanja sankcija zbog ruske agresije.

‘Putin pregovora samo sa SAD-om’

Lideri su raspravljali o mogućim trgovinskim zabranama, energetskim kaznama i uklanjanju Rusije sa finansijskih i visokotehnoloških tržišta.

Ali, Lete je objasnio da iako je za sankcije potrebna jednoglasnost 27 država članica EU-a i mora se o njima diskutirati sa SAD-om i drugim zapadnjačkim saveznicima, jedna stvar oko koje se EU može složiti je da ako Ukrajina padne pada i cijela arhitektura evropske sigurnosti.

Rizzo se složila i rekla je da EU treba izgraditi ujedinjenu stratešku kulturu.

“Putin će i dalje posmatrati EU kao sporednu ukoliko osjeti manjak jedinstva. Tako je bilo do sada, zbog čega on pregovara direktno sa SAD-om“, kazala je ona za Al Jazeeru.

“Dok EU ne stavi ujedinjene sposbnosti iza retorike, oni će i dalje biti gurnuti u stranu“, dodala je Rizzo.