Radnih mjesta u kancelarijama sve više, stanovnika sve manje

Industrijska kretanja u svijetu, tehnološki procesi, migracije stanovništva i brojni ostali faktori, među koje spada i trenutna pandemija su konstantni razlozi zašto se dešavaju promjene na tržištu rada. Takvu konstantu Zapadni Balkan ima i po pitanju decenijske depopulacije i odliva stručnog kadra u mnogim oblastima. Pokušali smo pročitati zvanične brojke sa tržišta rada i doći do nekih zaključaka.

Prvi i najočigledniji je da se unatoč navedenom iseljavanju u svim zemljama regije, iz godine u godinu povećava broj zaposlenih u djelatnosti javne uprave i odbrane, te obaveznog socijalnog osiguranja, koji se u statističkim izvještajima na globalnom nivou vode jedinstveno.

Hrvatska: 125.000 zaposlenika u javnoj upravi

Hrvatska je tako 2011. godine imala 4,28 miliona stanovnika i 84.000 zaposlenih u pomenutoj statističkoj djelatnosti. Deset godina kasnije zemlja broji 3,88 miliona stanovnika i ima 125.000 zaposlenika u javnoj upravi. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), ovo nije najveći broj zaposlenih u toj djelatnosti, jer je u posljednjem kvartalu pandemijom najpogođenije 2020. godine bilo zaposleno čak 129.000 ljudi. Značajan broj djelatnosti registruje povećanje zaposlenih, poput građevinarstva, prerađivačke industrije, poljoprivrede, šumarstva i ribarstva… Neki su na približno sličnom nivou već godinama, poput stručne, naučne i tehničke djelatnosti, potom umjetnosti, zabave i rekreacije, a u padu su djelatnosti finansija i osiguranja, te informacija i komunikacija.

Za Hrvatsku je bitno napomenuti da u posljednjem objavljenom kvartalnom izvještaju ima 1,705 miliona zaposlenih i to je najveći broj zaposlenih još od posljednjeg kvartala 2010. godine, kada je bilo registrovanih 1,708 miliona zaposlenika, podaci su DZS-a.

Na zvaničnoj stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) stoji da je trenutno 130.719 nezaposlenih građana Hrvatske, a broj slobodnih radnih mjesta 27.364. Najtraženija zanimanja su konobar, prodavač, kuhar, čistač, medicinska sestra, vozač, njegovatelj, recepcionar.

U Srbiji rast zaposlenih u sektoru informisanja

U Srbiji je po posljednjim objavljenim podacima tamošnjeg Republičkog zavoda za statistiku (RZS) od oktobra 2021. godine, bilo zaposleno 2,244 miliona ljudi. Najveće povećanje broja zaposlenika u odnosu na godinu dana ranije bilježi sektor informisanja i komunikacija u kojem je sada zaposleno 86.000 ljudi.

U državnoj upravi i obaveznom socijalnom osiguranje je 157.000 zaposlenih, u obrazovanju 160, a u zdravstvu 162.000 zaposlenih. Osjetan pad bilježi djelatnost rudarstva, a slijede ga poljoprivreda i finansijska djelatnost.

Istovremeno je, u oktobru prošle godine, po podacima RZS-a bilo nezaposleno 545.453 lica, dok iz Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) trenutno barataju sa brojkom od 477.000 nezaposlenih, što je poprilično velika kolizija za nepuna tri mjeseca.

Bosna i Hercegovina ubrzano gubi stanovništvo

U Bosni i Hercegovini je, po Agenciji za statistiku BiH, na kraju novembra 2021. godine bilo 834.970 zaposlenih osoba. U djelatnosti javne uprave, odbrane i socijalnog osiguranja je radilo 76.086 osoba. Prije pet godina je bilo 1.500 zaposlenika manje u toj djelatnosti, iako se broj stanovnika ove zemlje od tada znatno smanjio. Snažan rast se bilježi u djelatnostima prerađivačke industrije, informacija i komunikacija, te trgovine na veliko i malo.

Za samo jednu školsku godinu u osnovnim i srednjim školama Bosne i Hercegovine manje je upisano 3.802 učenika, dok je broj razrednih odjeljenja manji za 159. Ipak, broj zaposlenih u sektoru obrazovanja raste. Od 66.104 iz 2017. godine do 69.969 u novembru prošle godine.

Nakon snažnog rasta broja zaposlenih u sektoru trgovanja nekretninama proteklih decenija, već nekoliko godina uzastopno se registruje stagnacija ili pad broja zaposlenih u tom segmentu tržišta rada. Značajnije je smanjen broj zaposlenika u sektoru vađenja ruda, pa i u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom. Nakon pada broja zaposlenih u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije, vjerovatno zbog pandemije, bilježi se oporavak ovoga sektora.

U Bosni i Hercegovini se trenutno 375.804 lica nalaze u evidencijama zavoda za zapošljavanje dva entiteta i Distrikta Brčko. Trenutno je otvoreno 3.810 slobodnih radnih mjesta.

Crna Gora još nije dostigla pretpandemijsku zaposlenost

U Crnoj Gori je tamošnja Uprava za statistiku (MONSTAT) imala problema sa svojim podacima. Povukli su podatke za deset mjeseci prošle godine proglašavajući ih nevažećim, okrivljujući neažurnost poslodavaca i službenika Uprave prihoda. Na kraju su stali iza svog novog podatka da je na kraju oktobra prošle godine bilo 202.981 zaposlenih. To je još uvijek manji broj nego prije početka COVID-krize.

Snažan rast broja zaposlenih u posljednjoj deceniji se prema MONSTAT-ovoj službenoj stranici osjeti u djelatnosti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, građevinarstva, pa i usluga smještaja i ishrane, stručne, naučne i tehničke djelatnosti i naravno – u državnoj upravi i obrazovanju.

Smanjen je broj zaposlenih u poljoprivredi, vađenju ruda i prerađivačkoj industriji.

U evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore je 57.386 ljudi ili gotovo 10.000 više nego godinu ranije. Broj slobodnih radnih mjesta u cijeloj prošloj godini je iznosio 24.119.

Stopa nezaposlenosti u Sjevernoj Makedoniji 15,7

U Sjevernoj Makedoniji je na kraju trećeg kvartala prošle godine bila 796.681 zaposlena osoba – najviše u prerađivačkoj industriji i trgovini na veliko i malo. U ovoj zemlji iz godine u godinu opada broj zaposlenih u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. Od preko 120.000 zaposlenih u ovoj oblasti 2017. godine, došlo se do 91.260. Istovremeno je sa 53.143 zaposlena u javnoj administraciji za manje od pet godina brojka narasla do 59.718 zaposlenika javne uprave, odbrane i socijalne zaštite. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (MAKStat) značajno je povećan i broj zaposlenika u sektoru zdravstva. Sa 40.800 iz 2017. godine do 55.355 četiri godine kasnije.

Stopa nezaposlenosti u Sjevernoj Makedoniji je 15,7 posto ili izraženo nominalnom brojkom 148.477.

Puno je to bolji podatak negoli na Kosovu. U toj zemlji je na kraju prvog kvartala prošle godine stopa zaposlenosti bila 29,3 posto, stopa nezaposlenosti 25,8 dok je stopa neaktivnosti 60,5 posto, podaci su Agencije za statistiku Kosova. Zaposlenih je nešto više od 363.000. Sektori trgovine, proizvodnje, obrazovanja i građevinarstva zapošljavaju više od polovine svih zaposlenih.

U zemlji u kojoj živi nešto malo manje od 1,8 miliona stanovnika, zaposlenih u javnoj upravi je 23.608 ili 200 više negoli isti mjesec prethodne godine. U sektoru obrazovanja je 40.424 ili 1.800 više od odnosu na godinu prije. Zato je u građevinarstvu 4.000 manje zaposlenih. U oblasti trgovine na veliko i malo, te popravci motornih vozila je 240 radnika manje, a manje je i aktivnosti eksteritorijalnih organizacija i tijela za oko 1.250 ljudi. U dva segmenta se Kosovo izdvaja od svih drugih zemalja u regiji. Jedini ima više zaposlenih radnika u oblasti vađenja ruda, a manje zaposlenih radnika u oblasti zdravstva nego što je to imalo ranije.

Ubrzavaju se procesi gibanja na tržištima rada, ali obrazovni sistemi ne prate dovoljno tu dinamiku. Kurikularne reforme su donijele određene rezultate, ali u sinergiji sa ostalim državnim tijelima bi se morao iznaći djelotvorniji način za popunom nedostajuće radne snage, odnosno prestankom proizvodnje kadrova za biroe rada koje tržište ne može apsorbovati. Upravo na pregovorima o tome rade svi zavodi zapošljavanja zemalja regije sa kojima smo razgovarali. Oni ipak samo detektuju problem i aktueliziraju ga, a obrazovne politike donose vlasti.