Katalin Cseh: Stavili smo pitanje BiH na vrh vanjskopolitičke agende EU-a

Bosna i Hercegovina nalazi se u najvećoj političkoj krizi od okončanja rata 1995. godine, nakon što je čelnik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik najavio da će entitet Republika Srpska izdvojiti iz trenutnog ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine.

Takav scenario osudili su zapadne saveznici, uključujući i Sjedinjene Američke Države i vodeće evropske zemlje.

Mađarski premijer Viktor Orban, Dodikov saveznik, usprotivio se sankcijama kojim Dodiku prijeti službeni Brisel, pa jedinstven odgovor Evropske unije na krizu u Bosni i Hercegovini za sada kaska.

Katalin Cseh, potpredsjednica Kluba zastupnika Renew Europe u Evropskom parlamentu iz Mađarske kaže u intervjuu za Al Jazeeru da iako neki glasovi podržavaju Dodika, velika većina u Evropskom parlamentu razumije važnost stabilnosti države Bosne i Hercegovine.

• Dio ste grupe europarlamentaraca koji traže sankcije Brisela za Milorada Dodika. Vrlo ste glasni, i direktni. Čuje li iko vaše pozive?

– Ponosna sam što sam inicijatorica pisma poslanog predsjednici Komisije Von der Leyen, a koje su potpisali mnogi evropskih zastupnici istog mišljenja. Zajedno sa kolegama stavili smo pitanje Bosne i Hercegovine na vrh vanjskopolitičke agende Evropske unije proteklih sedmica, izazvavši dijalog o odgovornosti Komisije i komesara Varhelyja kada je riječ  zajedničkim stavovima ka Bosni i Hercegovini. Vjerujem kako su naše direkte i glasne akcije ukazale koliko je važno da Komisija djeluje odgovorno, sa namjerom smanjenja visokih tenzija. Neutralnost i nesvrstanost EU ovdje ne smije biti dovedena u pitanje – i nastavit ću djelovati da tako bude i dalje i da komesar Varhely odgovara za svoje djelovanje.

• Zašto do sada nije bilo konkretnih sankcija za Dodika, ali i za ostale političare u BiH koji ugrožavaju mir i koće razvoj zemlje, čak i nakon snažne potpore Njemačke sankcijama. Je li to zbog toga što je Brisel možda okupiran krizom u Ukrajini?

– Iako Brisel veliki dio svoje pažnje usmjerava trenutno na Ukrajinu, pitanje Bosne i Hercegovine ni na koji način nije ignorirano. Istovremeno, EU je jako motiviran da ima jedinstvene odluke kada je riječ o sankcijama režima, stoga se čini da je proces sporiji u odnosu na bilateralne sankcije koje izriču pojedinačne države članice. S tim rečenim, postoji dobra šansa da će Komisija predložiti sankcije ukoliko dođe do eskalacije sukoba.

• Postoje glasovi koji kažu da nestabilna BiH zapravo znači nestabilna i mnogo šira regija? Razumiju li svi ljudi u Evrospkom parlamentu krizu u Bosni i Hercegovini na pravilan način?

– Ne misle svi članovi Evropskog parlamenta o Bosni i Hercegovini na isti način. Evropski parlament je jako heterogena institucija i nema sumnje kako tamo ima zastupnika koji su na strani Dodika, dok ostali (stabilna većina) razumiju veliku važnost osiguravanja stabilnosti države Bosne i Hercegovine.

• Rekli ste da ste od predsjednice Evropske komisije Ursuele von der Leyen zatražili istragu o aktivnostima Olivera Varhelyija, evropskog komesara za proširenje. Dakle, razlog je njegova navodna podrška separatističkim ambicijama Milorad Dodika. Da li je vaš zahtjev potaknuo ikakve procese? Ima li uopće smisla da gospodin Varhely nastavi obnašati funkciju komesara za proširenje?

– Nastavit ćemo naše istrage rada Varhelyja kao komesara odgovornog za proces proširenja. Ukoliko budemo u mogućnosti otkriti ili dokazati bilo kakve neregularnosti, sve će biti glasniji pozivi da Varhelyi odgovara. Ovo može donijeti ozbiljne posljedice za komesara, no prerano je žuriti sa zaključcima o ovom pitanju.

• Mađarska je poznata po svojoj demokratskoj snazi. Naročito je šokirala Orbanova izjava da će u EU biti problem integrisati dva miliona bosanskih muslimana. Ali, s druge strane, i sam gospodin Orban zagovara što brže proširenje Unije za Zapadni Balkan.

– Gospodin Orban se zalaže za proširenje iz jednog jedinog razloga: on vjeruje da ako države slične socio-kulturalne pozadine poput Mađarske postanu dio EU-a, njegov anti-EU stav će dobiti podršku. No, on jako griješi. Proširenje je možda najsnažnija vanjskopolitička alatka koju imamo kada je riječ o našoj politici susjedstva. Države Zapadnog Balkana koje teže članstvu EU-u trebaju dobiti šansu da se pridruže bloku, onda kada ispune sve kriterije pristupanja. Orbana ne interesiraju takvi demokratski kriteriji, što se vidi tokom njegovog mandata na mjestu premijera Mađarske – on jednostavno koristi regiju Zapadnog Balkana i proširenje kako bi zadovoljio vlastite političke ciljeve.

• Mađarska za proljeće priprema izbore. Čini se da od tih izbora zavisi sudbina ne samo ljudi u Mađarskoj. Vjeruje li da će se u budućnosti Mađarsku više pamtiti kroz njenu sjajnu kinematografiju, a manje po desničarskim političarima?

– Vjerujem kako ujedinjena opozicija ima jako dobre šanse da pobijedi trenutnu vlast i da ih natjera da odgovaraju za napade na fundamentalna prava i demokratske vrijednosti u Mađarskoj. Ekstremno desničarska Fidesz Vlada nanijela je veliku štetu unutrašnjoj koheziji Mađarske kao i vanjskoj politici – pred nama je dug put izlječenja, no opozicija ima dobre pozicije da predvodi proces liječenja. Orban i njegove pristalice će biti zapamćeni kao tamna, korumpirana i bolna epizoda velike historije naše države.