Sedmicama nakon američkih sankcija bh. pravosuđe bez reakcije

Ako pravosuđe u Bosni i Hercegovini ne otvori istragu o umiješanosti bosanskohercegovačkih političara u korupciju, nakon saznanja koja su dobili iz Sjedinjenih Američkih Država, onda ne postupa po zakonu, rekao je Al Jazeeri Nedžad Korajlić, profesor sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.

„U tom slučaju mogli bismo reći da je politika blokirala [pravosudne] institucije u zemlji“, rekao je Korajlić.

Kako stvari sada stoje, male su šanse da će bosanskohercegovačko tužilaštvo pratiti američke poruke. State Department je 5. januara objavio da je uveo sankcije protiv Milorada Dodika, vodećeg političara iz entiteta Republika Srpska, optužujući da je korumpiran i da prijeti stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine.

Međutim, tri sedmice kasnije javnost nije vidjela niti jednu konkretnu akciju domaćeg pravosuđa.

Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine Al Jazeeri je odgovoreno da „prati dešavanja povezana sa objavom sankcija vlade SAD-a […] kako bi se utvrdilo postoje li elementi za djelovanje u okviru nadležnosti Tužilaštva BiH“, ne iznoseći više detalja.

Američke sankcije za one koji ugrožavaju mir na Balkanu

Osim Dodika, sankcionisan je i Dodikov pravni savjetnik Milan Tegeltija te njegova supruga Tijana. Tegeltija je, prije nego je postao Dodikov savjetnik, bio na čelu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, tijela koje imenuje i razrješava sudije i tužioce u Bosni i Hercegovini.

Zbog korupcije State Department je kaznio i bivšeg člana vodeće bošnjačke političke partije – Stranke demokratske akcije (SDA) Mirsada Kukića, lokalnog moćnika iz Banovića kod Tuzle koji je tamo formirao svoju stranku i nazvao je Pokret demokratske akcije (PDA), a ona je sada članica vladajuće koalicije u Tuzlanskom kantonu.

Sankcije su uvedene još i Alternativnoj televiziji iz Banje Luke, koja je, prema saznanjima Washingtona, u vlasništvu kompanije blisko povezane s Dodikovom porodicom.

Riječ je o prvoj primjeni izvršnog ukaza iz jula prošle godine koji dopušta SAD-u da sankcioniše osobe koje ugrožavaju mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu.

U obrazloženju američkih sankcija političarima iz Bosne i Hercegovine i drugim osobama povezani sa njima stoji uglavnom da su zloupotrebljavali svoj položaj za lično bogaćenje, tako nanoseći štetu svim građanima u zemlji.

Ovo nije prvi put da međunarodna zajednica javno upire prstom u ljude odgovorne za korupciju u Bosni i Hercegovini, a da domaće pravosuđe nije poslalo nikoga iza rešetaka. Samom Dodiku ovo također nisu prve sankcije State Departmenta. Sankcionisan je i 2017. godine.

‘Dodik je korumpiran i traži način da to nastavi’

„Ako poznajete Milorada Dodika, a znam da poznajete, on je na samom početku bio veoma za Dejtonski mirovni sporazum […] bio je jedan od lidera koji je pomogao SFOR-u da se uhapsi više ljudi osumnjičenih za ratne zločine nego bilo ko drugi u regiji. Ono što je drugačije jeste to da je sada duboko korumpiran i traži način da to nastavi”, rekao je Gabriel Escobar, specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan, u intervjuu koji je dao CNN-ovoj novinarski Christiane Amanpour.

Semir Mujkić, urednik Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), čiji su novinari specijalizirani da prate korupciju u javnim institucijama također čeka da vidi hoće li Tužilaštvo Bosne i Hercegovine reagirati i procesuirati političare u zemlji koje je State Department označio kao visoko korumpirane. Rekao je da Tužilaštvo ima i ovlasti i kapacitet da provjeri navode američkih vlasti. Sudeći prema ranijem odnosu Tužilaštva prema sličnim situacijama, premda to nije rekao izravno, Mujkić ne izgleda previše optimističan.

„Najveći apsurd je slučaj Nikole Špirića – došao je na američku ‘crnu listu’ zbog ozbiljne korupcije u koju je upleten, prema stavu Sjedinjenih Američkih Država. Poslije toga gospodin Špirić ne da nije procesuiran u Bosni i Hercegovini, ne da pravosuđe Bosne i Hercegovine nije adresiralo te navode, nego je čak postao čovjek koji u Parlamentu Bosne i Hercegovine predvodi komisiju koja se bavi borbom protiv korupcije“, rekao je Mujkić Al Jazeeri.

Političar sa ‘crne liste’ predvodi borbu protiv korupcije

Nikola Špirić, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i visoki funkcioner Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), našao se u centru skandala kada je otkriveno da je 2008. godine, dok je bio predsjedavajući državnog Vijeća ministara, za njegove potrebe protuzakonito kupljeno vozilo vrijedno 219.900 konvertibilnih maraka [112.820 eura]. Ubrzo nakon toga otkriveno je da je jedan stan u Beču, kupljen na ime Špirićeve kćerke Jovane, plaćen visokih 773.846 konvertibilnih maraka [396.844 eura]. U septembru 2018. State Department je saopćio da se Špiriću, kao i njegovoj porodici, zabranjuje ulazak u SAD.

Mujkić kaže da je politika u Bosni i Hercegovini posljednjih godina stvorila vrlo ružan ambijent u kojem ne postoji ni krivična, ali ni politička odgovornost, čak i za najteža kriminalna djela, pa i onda kada su ona jasno označena od zemalja poput SAD-a.

Tripartitnu vlast u Bosni i Hercegovini trenutno čine tri etnonacionalne političke partije: SDA, SNSD i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH).

„Kako je moguće da imamo ljude protiv kojih postoje optužnice, a da ne vidimo nikakvu odgovornost ljudi iznad njih“, upitao je Mujkić, navodeći primjer Asima Sarajlića, delegata u državnom Domu naroda iz SDA, protiv kojeg su podignute dvije optužnice za korupciju, a koji je i dalje politički vrlo aktivan.

„Vidjeli smo nedavno fotografiju gdje je on [Sarajlić] na nekom sastanku zajedno sa Bakirom Izetbegovićem [predsjednikom SDA]“.

Američki izaslanik Escobar nedavno je upozorio da su po korupciji od Bosne i Hercegovine u Evropi gori samo Bjelorusija i Azerbejdžan. Prema indeksu percepcije korupcije u svijetu, koji je ovog mjeseca objavio Transparency International, Bosna i Hercegovina se spominje kao treća najgora država u Evropi.