Šta blokira evropski put Sjeverne Makedonije?

Bugarska i Sjeverna Makedonija pokrenule su ove sedmice nove pregovore sa ciljem olakšavanja makedonskog puta ka članstvu u Evropskoj uniji. U utorak se desio prvi susret makedonskog premijera Dimitra Kovačevskog sa nekim stranim liderom (bugarskim premijerom Kirilom Petkovim) od nedjelje kada je dobio povjerenje Sobranja.

Njegov prethodnik Zoran Zaev odstupio je dijelom zbog toga što nije uspio riješiti bugarski veto na početak pregovora njegove države sa EU-om. Kovačevski je poručio kako će pojačati tempo razgovora sa Bugarskom, ali je u utorak ublažio očekivanja.

„Posvetit ćemo pažnju samo onim stvarima koje nas zbližavaju, a ne stvarima koje nas udaljavaju. Za takve teme ćemo imati dodatne rokove“, kazao je šef Vlade Sjeverne Makedonije.

Saška Cvetkovska, izvršna direktorica Laboratorije za istraživačko novinarstvo – centra Projekta za izvještavanje o organiziranom kriminalu i korupciji, te iskusna pratiteljica lokalne politike za Al Jazeeru kaže: „Obje strane su iznijele pragmatičnije dijelove prekogranične saradnje – ekonomsko i diplomatsko obučavanje, privredne komore. Ovo većinom vodi EU i stoga se to ne računa.“

„Svi izbjegavaju suštinsko pitanje, a to je priznanje makedonskog jezika i identiteta.“

Dvije države četiri i po godine imaju neslaganja o historiji i kulturi. Bugarskoj smeta jezička i etnička oznaka „makedonski“, jer tvrdi da Makedonci govore bugarski i da su u biti Bugari.

„Svih ovih godina je fokus bio na sporu sa Grčkom“, navodi Cvetkovska govoreći o drugim historijskim neslaganjima koje je Sjeverna Makedonija imala sa južnim susjedom.

„Makedonska politika se oslanja na međunarodnu zajednicu da riješi bugarski problem.“

Do i od Drugog svjetskog rata

Za vrijeme premijera Nikole Gruevskog, unuka protjeranih grčkih komunista, Sjeverna Makedonija je tvrdila da potiče od antičkih makedonskih kraljeva Filipa II i Aleksandra Velikog, čije su palače u sjevernoj grčkoj regiji Makedoniji.

Sjeverna Makedonija je 2018. godine pristala promijeniti ime koje je do tada bilo Republika Makedonija, a za koje je Grčka tvrdila da implicira težnje ka njenoj sjevernoj teritoriji. Takozvani Prespanski sporazum je otvorio put Sjevernoj Makedoniji ka NATO-u, te historijski demarkirao dvije države. Sjeverna Makedonija je odustala o tvrdnji o „antičkoj helenskoj civilizaciji, historiji, kulturi i nasljedstvu“ u Članku 7 gdje se navodi kako je „makedonski jezik u grupi južnoslavenskih jezika“, bez konekcije sa grčkim.

Daleko je teže Makedoncima da naprave takvu etničku i kulturalnu odvojenost od Bugara koji također govore slavenskim jezikom.

„Historije Bugarske i slavenske Makedonije do Drugog svjetskog rata su bile jedno te isto“, tvrdi Iakovos Michalidis, profesor moderne i savremene historije Aristotelskog univerziteta u Solunu.

„Tačka gdje se razilaze je 1940. kada Bugarska postaje nacistički saveznik a Sjeverna Makedonija dio Titovog otpora nacistima. Tu se historija razilazi, te je historija do Drugog svjetskog rata tačka spora.“

„Historijski kontinuitet i korijeni na Balkanu su postali velika pitanja. Slavenski Makedonci ne mogu prihvatiti činjenicu da njihovi počeci, kao nacije, datiraju tek od 1940-ih.“

Zajednička historija dvije države seže barem do početka Srednjeg doba. Krajem devetog stoljeća, car Samuel je proširio bugarsku državu na zapad do granica Albanije, sa svojim dvorovima u Skoplju i Ohridu koji su sada dio Sjeverne Makedonije. Obje države ga nazivaju nacionalnim herojem.

Zajednički komitet historičara, uspostavljen 2017. kako bi se dogovorili odvojeni nacionalni narativi, bilježi mali napredak. Prošlog oktobra je makedonski historičar Vančo Gjorgijev dao ostavku na mjesto u komitetu kazavši kako je bilo „otvorenih pokušaja političkog utjecanja“.

To je potvrdio lider bugarskog tima Angel Dimitrov: „Nažalost, svi naši pokušaji za napredak su prekinuti“.

Prijedlog Evropskog parlamenta da se u komitet uvrste historičari koji nisu iz regije naišao je na podsmijeh.

„Ovo pokazuje kako je sama ideja formiranja komisije za historiju i čišćenje udžbenika od sadržaja koji ne odgovara susjedima bila greška. Doći ćemo u situaciju gdje će nam historiju pisati stranci“, ističe makedonski član komisije Todor Čepreganov.

Problemi sa Grcima

Prema Prespanskom sporazumu, sličan zajednički komitet je uspostavljen za rješavanje historijskih sporova sa Grcima. To je zaključeno 2019. godine. Izbori te godine su ljevičarsku Syriza vladu zamijenili konzervativnom Novom Demokratijom i proces je stao.

„Nažalost, Vlada se političkim kriterijima odnosi prema provođenju sporazuma iz 2018. godine. Uglavnom je interesuje da nema reakcija svojih nacionalista, pa ne provodi one elemente sporazuma koji su bez spora u grčkim interesima“, rekao je George Katrougalos, ministar vanjskih poslova u vrijeme Syriza Vlade.

Izvori iz grčke Vlade su nedavno objavili kako se dijelovi Prespanskog sporazuma, koji je stupio na snagu prije tri godine, ne poštuju. Promjena imena u Sjeverna Makedonija se ne provodi na internetu i u znakovima, grčko porijeklo antičkih Makedonaca se ne ističe na arheološkim lokacijama, a iredentističke mape Velike Makedonije nisu sve uklonjene.

Uprkos kašnjenju provođenja sporazuma iz 2018, on je barem omogućio Grčkoj da dozvoli Sjevernoj Makedoniji početak pregovora sa EU-om.

„Sada ljudi Zapadnog Balkana osjećaju veliko razočarenje. Osjećaju kako je san o članstvu u EU jako udaljen i to stvara probleme za funkcioniranje demokratije u tim državama. Potrebna je nada kako bi demokratske institucije funkcionirale“, ističe Katrougalos.