O BiH se ne smije odlučivati po beogradskim, zagrebačkim i istanbulskim rezidencijama

Predsjednik Turske Erdogan ne bi trebao pristati na lošu praksu međunarodnih zvaničnika, i o rješavanju krize u BiH razgovarati samo sa čelnicima tri etnička naroda.

Predsjednik Srbije Aleksandr Vučić i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavili posredovanje u rješavanju krize u BiH (EPA)  

Turski predsjednik ne bi trebao pristati na lošu praksu velikog dijela međunarodnih zvaničnika, i o rješavanju krize u Bosni i Hercegovini razgovarati samo sa čelnicima tri etnička naroda, ocijenili su analitičari koji su govorili za Al Jazeeru, dan nakon što je u utorak Recep Tayyip Erdogan poslije sastanka s predsjednikom Srbije rekao da je prihvatio posredovati u dogovoru o nesuglasicama u BiH, koje su zemlju doveli na rub sukoba.

Turski predsjednik kani okupiti tri lidera Bošnjaka, Hrvata i Srba. Nije precizirano da li će to biti predsjednici tri vodeće etničke stranke u BiH Bakir Izetbegović (SDA), Dragan Čović (HDZ BiH) i Milorad Dodik (SNSD).

U takvom pristupu problemima mnogi su vidjeli jačanje etničkih pozicija, i slabljenje zvaničnih institucija BiH, uključujući i parlament, što može donijeti nove krize u budućnosti.

Opoziciona Socijaldemokratska partija BiH (SDP) također je u srijedu zatražila da se o problemima raspravlja u institucijama Bosne i Hercegovine a nikao izvan njih.

„Dodatno se urušavaju ionako krhke institucije, obesmišljava pravna država i parlamentarna demokratija u BiH“, rekla je Al Jazeeri Tanja Topić, analitičarka Fondacije Friedrich Ebert.

„Erdogan nastavlja slijediti naopaku praksu velikog dijela međunarodnih zvaničnika“, dodala je.

Čelnik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović rekao je kasno u srijedu da će turski predsjednik zapravo primiti članove triparitetnog državnog predsjedništva BiH, a ne etničke predstavnike. Izetbegović je ustvrdio da je izjava Recepa Tayyipa Erdogana pogrešno interpretirana. “Radi se ustvari o jednoj odavno dogovaranoj trilaterali između BiH, Srbije i Turske. BiH će predstavljati institucije, a ne predstavnici stranaka ili naroda”, rekao je Izetbegović.

Ipak, ostali su pozivi da svi, uključujući turskog predsjednika ali i zapadni saveznici krizu počnu rješavati u institucijama Bosne i Hercegovine.            

Dodik podržao inicijativu turskog i srbijanskoga predsjednika

Trenutni čelnik bosanskih Srba i član državnog predsjedništva Milorad Dodik podržao je u srijedu inicijativu turskog i srbijanskoga predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i Aleksandra Vučića, koju je ranije prihvatio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, da posreduju u dogovoru o napetostima u BiH između Hrvata, Bošnjaka i Srba.

“Oni bi mogli doprinijeti kako bi došlo do dijaloga političkih predstavnika tri konstitutivna naroda u BiH i rješavanja aktualne situacije. Sudbina BiH je u dijalogu domaćih političara u konstelaciji Erdogan, Vučić i Milanović”, rekao je Dodik.

Po njegovom mišljenju, kako je objavila Hina, bilo čije drugo miješanje u događanja u BiH neće donijeti ništa dobro, vjerovatno misleći na intervencije zapadnih zemalja, sa kojima je Dodik u sukobu.

Zemlja zapala u duboku krizu

Bosna i Hercegovina nalazi se u jednoj od najvećih kriza od završetka rata 1995. godine. Dodik, koji je i čelnik Republike Srpske, najavio je da će do ljeta ove godine neke od ključnih nadležnosti oduzeti od države BiH, i prenijeti ih na entitet Republiku Srpsku, uključujući vojsku, tužilaštvo i prikupljanje indirektnih poreza.

Bošnjačke političke partije, te one koje okupljaju lijeve i etnički neopredijeljene birače, upozorile su da bi takav scenario zemlju uveo u novi rat.

Zapadne zemlje, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama također su osudile Dodikove jednostrane poteze, prijeteći žestokom sankcijama. S druge strane, Dodik je podršku dobio od Rusije, ali i nekih evropskih zemalja, poput Mađarske.

Do krize u zemlji došlo je kada je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Valentin Inzko, koristeći se ovlastima koje mu je dodijelilo Vijeće sigurnosti UN-a, ugradio u Krivični zakon BiH članak kojim se kažnjava negiranje utvrđenih ratnih zločina i veličanje presuđenih ratnih zločinaca, što su odbili prihvatiti politički čelnici iz Republike Srpske.

Zbog blokada institucija Bosne i Hercegovine, koje traju od sredine prošle godine zemlja je izgubila desetke miliona eura pomoći iz Evropske unije, dok kriza prijeti da se prelije i na druge zemlje u regiji, poput Crne Gore.

Međunarodni predstavnici tragaju za rješenjima

Nakon što su svoje predstavnike za rješavanje političke krize u BiH imenovali Washington i London, turski je predsjednik također potvrdio da je spreman posredovati u rješavanju problema u BiH. No, način na koje je isprva interpretirana ponuda Ankare izazvala je dosta reakcija.

Ideju da se o Bosni i Hercegovini razgovara samo sa trojicom bosanskohercegovačkih etničkih lidera, i da dio tog razgovora budu i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, umanjuje dignitet institucija Bosne i Hercegovine kao države, bez obzira kakve su namjere onih koji to iniciraju, rekao je Al Jazeeri Slavo Kukić, univerzitetski profesor.

„U tom slučaju tri zemlje se pokušavaju nametati kao tutori Bosni i Hercegovini. Na taj način relativiziraju svoj odnos priznavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Takvim odnosom se ignoriraju institucije Bosne i Hercegovine, i prihvaća teza da su one samo isturene puškarnice trojice etno-bosova“, rekao je Kukić.

„Bosna i Hercegovina se približava točci u kojoj će sve manje ličiti na državu a sve više ne unikatnu strukturu koju suvremena Evropa uopće ne poznaje“, dodao je.

Međunarodna zajednica zatvara oči u BiH

Za političku krizu u Bosni i Hercegovini Topić dijelom krivi i međunarodni faktor, koji je u BiH prisutan posljednjih 30 godina, prvo tokom sukoba ali i nakon okončana najvećeg nasilja na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

„… kad vidimo kako su parlamenti postali protočni bojleri jednog lica, u novije vrijeme i šefova susjednih država, onda se ozbiljno moramo zabrinuti stanjem svijesti, ne samo domaćih političara već i međunarodnih zvaničnika, koji zarad tobože mira u regiji, podržavaju političare odnosno vođe koji su pod njihovim patronatom, dijelom zaklapanjem očiju pred realnošću, postali remetilački faktor i izvor destabilizacije“, rekla je Topić.

„Sad imamo veliki problem kako prekinuti takav niz i ovu izopačenu logiku, koja je postala sastavni dio ovdašnjeg političkog mentaliteta“, rekla je Topić.

Na najavu okupljanja nacionalnih lidera reagirali su i iz SDP-a BiH. “O Bosni i Hercegovini se može i mora odlučivati u njenom Parlamentu, a nikako po beogradskim, zagrebačkim i istanbulskim rezidencijama”, poručili su.

Izvor: Al Jazeera