Guantanamo, 20 godina poslije: ‘Naslijeđe nepravde i mučenja’

Piše: Ali Harb

Na dvadesetu godišnjicu Guantanama, borci za ljudska prava ističu da američki vojni zatvor predstavlja dvije decenije nepravde i da mora biti zatvoren.

Formiran u američkoj vojnoj bazi na Kubi 2002. u vrijeme administracije predsjednika Georgea W. Busha, zatvor je bio namijenjen prihvatu zatvorenika u okviru američke operacije „rat protiv terora“ poslije 11. septembra. Namjena mu je bila da ih liši ustavnih prava koja bi morali imati na američkom tlu.

Na toj lokaciji u enklavi pod američkom kontrolom na karipskom otoku, „zamućena je voda“ o pitanju primjenjivosti međunarodnog prava i ratnih pravila o postupanju sa zarobljenicima. A, tokom godina, zatvor je stekao reputaciju mjesta zlostavljanja i nepravde van vladavine prava.

Američki predsjednik Joe Biden obećao je zatvoriti objekt, ali izvještaji o formiranju nove, tajne sudnice u Guantanamu, izazvala je debate o tome koliko je njegova administracija bila ozbiljna na temu zatvaranja.

‘Dehumanizirajuća’ saslušanja

U zatvoru u kojem je nekad bilo gotovo 800 osoba, sada je 39 pritvorenika, a 13 će biti premješteno. Većina se drži bez podignute optužnice.

Mansoor Adayfi za Al Jazeeru je govorio iz ličnog iskustva, a tvrdi da Guantanamo predstavlja „20 godina nepravde, mučenja, zlostavljanja, bezvlašća i ugnjetavanja“.

Proveo je više od 14 godina u zatvoru, gdje je, kako kaže, bio izložen torturi, ponižavanju i zlostavljanju. Kada je imao 18 godina ovog Jemenca su u Afganistanu zarobile lokalne sigurnosne snage i isporučile ga CIA-i, navodeći da je stariji regrut Al-Kaide.

Adayfi je istrajao na nevinosti tokom saslušanja, koje je nazvao „dehumanizirajućim“, a 2016. je pušten u Srbiju, gdje se nastavio boriti za zatvaranje Guantanama i osiguranje pravde za zatvorenike.

„Guantanamo je jedno od najvećih kršenja ljudskih prava u 21. stoljeću“, kaže Adayfi, koji je napisao i memoare Ne zaboravite nas ovdje: Izgubljeni i nađeni u Guantanamu.

„To je i uvreda a američki pravosudni sistem. Guantanamo nije doveo do pravde ni za koga, niti za žrtve 11. septembra, niti za Amerikance, niti za zatočenike“.

Tvrdi da put do pravde treba početi zatvaranjem objekta i skidanjem oznake tajnosti sa zlostavljanja i pravnih postupaka koji su tamo vođeni.

„Pravda znači odštetu, priznanje i izvinjenje”, rekao je.

‘Zakonski i moralni promašaj’

Hina Shamsi, direktorica Projekta nacionalne sigurnosti pri Uniji američkih građanskih sloboda (ACLU) i glasna kritičarka kršenja ljudskih prava koje je išlo pod ruku sa „ratom protiv terora“, nazvala je Guantanamo „zakonskim, moralnim i etičkim promašajem“.

„To je globalni simbol američke nepravde, mučenja i nepoštivanja vladavine prava”, rekla je Shamsi za Al Jazeeru, dodajući da Biden mora snositi odgovornost za svoje predizborno obećanje o zatvaranju Guantanama.

„Zatvorenici koji su držani tamo bez optužnica moraju biti prebačeni, počev od onih kojima je to odobreno prije nekoliko godina. Bidenova administracija se treba zabaviti neustavnim vojnim komisijama slijedeći sporazume o priznanju krivice koji bi objasnili torturu optuženika od strane naše vlade, istovremeno osiguravajući mjeru transparentnosti i pravde, na šta su pozivali i članovi porodica žrtava 11. septembra”, rekla je.

„Ako je Biden ozbiljan po pitanju poštovanja ljudskih prava, rasne jednakosti i pravde, mora preduzeti akciju i konačno zatvoriti Guantanamo“.

Daphne Eviatar, direktorica u Amnesty Internationalu, rekla je da je činjenica da je Guantanamo otvoren 20 godina „samo po sebi predstavlja veoma uznemirujuće nasljeđe“.

„Dok SAD ne bude voljan zatvoriti objekt, prebaciti zatvorenike na mjesta na kojima se ljudska prava poštuju, priznati i obeštetiti zatvorenike za zlostavljanja koja su se tamo dogodila, nasljeđe Guantanama će predstavljati jedno od flagrantnijih kršenja ljudskih prava, rasizam, islamofobiju i nekažnjivost za mučenje”, rekao je Eviatar za Al Jazeeru.

Status muslimana u američkom pravosuđu

Yumna Rizvi, politička analitičarka pri Centru za žrtve i mučenje, grupe koja se bavi onima koji su preživjeli mučenje, uključujući ii zatvorenike iz Guantanama, kaže da je nasljeđe zatvora „crno i proganjajuće“.

„Mnogi muslimani držani iza rešetaka bili su izloženi nezamislivim kršenjima ljudskih prava od strane SAD-a i pretrpjeli su nepopravljivu štetu. Guantanamo stavlja naglasak na licemjerje i aroganciju SAD-a, koji je namjerno okrenuo leđa vladavini prava, stvarajući lažni pravni sistem u kojem vladaju nekažnjivost, nepravda i nepoštivanje ljudskih prava”, rekla je.

Robert McCaw, direktor za vladine poslove u Vijeću za američko-islamske odnose, tvrdi da je zatvor stavlja naglasak na antimuslimanski pravac američke vlade nakon 11. septembra.

„Guantanamo je namijenjen samo prihvatu muslimana koji su tamo držani bez optužnica, pod sumnjom da podržavaju terorizam“, stav je McCawa.

„Psihološki efekt postojanja takvog zatvora, osmišljenog za pritvaranje muslimana na neodređeno vrijeme i uskraćivanje njihovih prava govori o statusu muslimana u američkom pravosudnom sistemu, kao i o tome koliko je daleko američka vlada spremna ići“, dodao je McCaw.

„Sve dok ovaj zatvor postoji, on nije samo mrlja na stanju ljudskih prava naše nacije, već svjedočanstvo o različitom tretmanu koji osumnjičeni muslimani imaju u američkom pravosudnom sistemu“, dodao je.