‘Aukcija’ muslimanki – tehnologija kao oružje za zlostavljanje

Tehnologije kao što su fabriciranje (deepfake) i praćenje koriste se da se maltretiraju žene dok se žrtve bore da budu shvaćene ozbiljno ili da ostvare pravdu.

Policajci prate ženu i muškarca na sud nakon njihovog hapšenja zbog navodne uključenosti u online aplikaciju koja je dijelila fotografije muslimanski za vrtualnu 'aukciju' u Mumbaiju [Reuters]

Pilotkinja Hana Khan je prije šest mjeseci vidjela svoju sliku na aplikaciji koja je stavila desetke muslimanki u Indiji na „aukciju“. Ova aplikacija je ubrzo uklonjena, niko nije optužen i ovo je pitanje ostavljeno po strani dok se slična aplikacija nije pojavila na prvi dan nove godine.

Khan nije bila na novoj aplikaciji nazvanoj Bulli Bai, što je pogrdan naziv za muslimanke, i koja je prodavala aktivistice, novinarke, glumicu, političarke i dobitnicu Nobelove nagrade Malalu Yousafzai kao djevojke.

Usljed sve većeg bijesa, ova aplikacija je uklonjena, a četiri osumnjičena su uhapšena prošle sedmice.

Policajci prate Niraja Bishnoija, 20-godišnjeg muškarca nakon što je uhapšen u državi Assam na istoku nakon što je navodno kreirao aplikaciju Bulli Bai [Reuters]

Ove lažne aukcije koje su umnogome dijeljene na društvenim mrežama, samo su najnoviji primjeri kako se tehnologija koristi, često s lakoćom, brzinom i bez mnogo troška, da se žene izlože riziku kroz online zlostavljanje, krađu privatnosti ili seksualno iskorištavanje.

Za muslimanke u Indiji koje često zlostavljaju online, ovo je svakodnevni rizik, čak i kada koriste društvene mreže da progovore protiv mržnje i diskriminacije nad njihovom manjinskom zajednicom.

„Kada sam vidjela svoju sliku na aplikaciji, potresao se moj svijet. Bila sam uznemirena i ljuta što mi je to neko mogao učiniti, a postala sam još ljuća shvativši da će se ova bezimena osoba izvući“, kazala je Khan, koja je podnijela krivičnu prijavu protiv prve aplikacije Sulli Deals, što je drugi pežorativan termin za muslimanke.

„Ovoga puta sam osjećala mnogo užasa i očaja što se to ponovo dešava mojim prijateljicama, muslimankama poput mene. Ne znam kako to zaustaviti“, Khan, komercijalna pilotkinja u 30-im je kazala fondaciji Thomas Reuters.

Iz policije u Mumbaiju su rekli da istražuju je li aplikacija Bulli Bai bila „dio veće zavjere“.

Glasnogovornik platforme GitHub, na kojoj su se pojavile obje ove aplikacije, kazao je da imaju „dugogodišnje politike protiv sadržaja i ponašanja koji uključuju maltretiranje, diskriminaciju i podsticanje nasilja.

„Suspendovali smo korisnički račun nakon istrage izvještaja takve aktivnosti, koja u cjelosti krši naše politike.“

Pogrešno uvjerenje

Napreci u tehnologiji su povećali rizike za žene širom svijeta, bilo kroz trolanje ili doksiranje sa otkrivanjem njihovih ličnih detalja, nadzornih kamera, praćenjem lokacije ili deepfake pornografskih videa koja sadrže obrađene slike.

Deepfake ili vještački, generirani sintetički mediji, koriste se za izradu pornografije, sa aplikacijama koje omogućavaju korisnicima da skidaju ženama odjeću ili da mijenjaju slike njihovih lica na eksplicitnim videima.

Digitalno zlostavljanje žena je rašireno zato „što svako ima uređaj i digitalno prisustvo“, kazao je Adam Dodge, direktor EndTaba, neprofitne organizacije sa sjedištem u SAD-u, koja se bavi istraživanjem zlostavljanja koje omogućava tehnologija.

„Postalo je lakše vršiti nasilje, jer možete doći do nekoga bilo gdje u svijetu. Poredak veličine štete je također veći jer možete postaviti nešto i pokazati ga svijetu u roku od nekoliko sekundi. A tu je i trajnost jer fotografija ili video postoje zauvijek online“, kazao je on.

Policajci prate muškarca i ženu nakon što su se pojavili pred sudom u Mumbaiju nakon hapšenja zbog navodne uključenosti u aplikaciju ‘Bulli Bai’ [Niharika Kulkarni/Reuters]

Emocionalni i psihološki efekt takvog zlostavljanja je „jednako bolan“ kao i fizičko zlostavljanje, sa efektima koje pojačavaju viralnost, javna priroda i trajnost sadržaja online, kazala je Noelle Martin, australska aktivistica.

Kada je imala 17 godina, Martin je otkrila da je njena slika digitalnim putem izmijenjena u pornografsku i dijeljena. Njena kampanja protiv zlostavljanja zasnovanog na slikama pomogla je da se promijeni zakon u Australiji.

Ali žrtve se bore da bi bile saslušane, smatra.

„Postoji opasno krivo uvjerenje da negativne posljedice zlostavljanja pomoću tehnologije nisu jednako, stvarne, ozbiljne ili potencijalno smrtonosne kao zlostavljanje s fizičkim elementom. Za žrtve, ovo pogrešno uvjerenje čini objelodanjenje, traženje podrške i dolaženje do pravde mnogo težim“, kazala je ona.

Pravo online maltretiranje

Teško je upratiti kreatore i programere ovakvih aplikacija, a tehnološke platforme štite anonimne korisnike koji lagano mogu kreirati lažni e-mail ili profil na društvenim mrežama.

Nisu pošteđeni ni zakonodavci: u novembru je američki Zastupnički dom ukorio republikanca Paula Gosara zbog digitalno izmijenjenog animiranog videa na kojem on ubija demokratinju Alexandru Ocasio-Cortez. On je potom retvitovao video.

„Sa svakom novom tehnologijom moramo odmah misliti o tome kako će i kada ona biti zloupotrijebljena i iskorištena kao oružje da se našteti djevojkama i ženama online“, kazao je Dodge.

„Tehnološke platforme su kreirale veoma neuravnoteženu atmosferu za žrtve zlostavljanja online i tradicionalni načini traženja pomoći kada nam se nanosi zlo u fizičkom svijetu nisu jednako dostupni kada se zlostavljanje dešava online“, kazao je on.

Pojedine tehnološke firme poduzimaju mjere.

Nakon izvještaja da se njegovi AirTagovi – uređaji za lociranje koji se mogu zakačiti za ključeve i novčanike, koriste da bi se pratile žene, Apple je pokrenuo aplikaciju koja pomaže korisnicima da zaštite svoju privatnost.

U Indiji su žene na aplikaciji koja ih je stavila na aukciju, još potresene.

Ismat Ara, novinarka koja se našla na aplikaciji Bulli Bai, nazvala je to „pravim online maltretiranjem“.

Bilo je to „nasilno, prijeteće i s namjerom da kreira strah i sram u mom umu, kao i umovima žena uopšte i u muslimanskoj zajednici“, napisala je Ara u policijskoj prijavi koju je objavila na društvenim mrežama.

Arfa Khanum Sherwani, koja je također stavljena na prodaju, napisala je na Twitteru: „Aukcija je možda lažna, ali progon je stvarni.“

Izvor: Fondacija Thomson Reuters

Izvor: Agencije