Bolek: Muslimani u Mađarskoj moraju pokazati da nisu stranci

Tokom rata u Bosni i Hercegovini došlo nam je nekoliko hiljada izbjeglica i tada uopće nije bilo ‘islamskih’ problema, ističe dr. Zoltan Bolek, predsjednik Islamske zajednice Mađarske.

Samo uz mir, ljubav, međusobno poštovanje možemo živjeti zajedno, navodi dr. Zoltan Bolek (Ustupljeno Al Jazeeri)

“U Mađarskoj muslimani trenutno mogu živjeti sasvim mirno, jer su muslimanske etničke manjine već integrisane (Arapi, Turci, Albanci, Bošnjaci, Afganistanci)”, kaže dr. Zoltan Bolek, predsjednik Islamske zajednice Mađarske. “Naravno, mađarski preobraćeni muslimani ne moraju da se integrišu jer mi imamo mađarsku kulturu, jezik. Islamska zajednica Mađarske ima dobre kontakte s državnim vlastima, ministarstvima, parlamentom, a i s ministrima”.

Kao vjerski vođa, Bolek je aktivan u promociji islama, zaštiti ljudskih prava muslimana, koordinaciji međunarodnih programa pomoći, te pružanju socijalne pomoći u zemlji.

“Naša zajednica je uvijek bila konstruktivna prema državnim vlastima. Nekoliko puta je bilo manjih problema, ali uvijek smo ih mogli riješiti. Dobivamo pomoć od države, naprimjer, sada se obnavlja krov naše džamije u Debrecinu uz pomoć vlade. U Mađarskoj nema problema s muslimanima koji su legalni, već samo s onima koji žele da dođu ilegalno. Šteta, običan narod se plaši svih muslimana jer mediji gledaju šta su ekstremisti, naprimjer, uradili u Francuskoj. Veliki je zadatak da pokažemo da islam nije ‘teroristička religija’, a za ovaj zadatak imamo malo pomoći. Šteta”, ističe Bolek.

Islamofobija je veliki problem u cijelom svijetu

Tvrdi da islamofobija predstavlja veliki problem u cijelom svijetu, baš kao i rasizam te antisemitizam. Smatra da se protiv takvih pojava može boriti samo zajedno sa drugim hrišćanskim i jevrejskim vjerskim zajednicama, kao i s državama.

“Evropski muslimani kao što su Albanci, Bošnjaci, Pomaci, moraju da pokažu da imamo svoju evropsku kulturu, koja je naša već nekoliko vijekova. Mi smo civilizovani. Kršćanin Afrikanac iz Konga ima drugačiju kulturu od, naprimjer, Bošnjaka. Moramo pokazati dobar primjer, moramo pokazati da nismo stranci (Arapi ili Afganistanci). Naš dom je Evropa, pa ne želimo da idemo protiv Evrope. Naši sunarodnjaci su i kršćani, Jevreji… kao naprimjer u Sarajevu – katolička crkva, sinagoga, pravoslavna crkva, džamija”, naglašava Bolek.

Dodaje da Islamska zajednice Mađarske ima najbolje kontakte sa turanskim islamskim zajednicama (Azerbejdžan, Turska, Tatarstan, Kazahstan…), a komentirao je i odnose s drugim islamskim zajednicama.

“Na Balkanu imamo kontakte na Kosovu, Albaniji, Sandžaku. Nažalost, arapska islamska organizacija ne želi nikakav kontakt niti dati pomoć za nas. Ali uvijek ostaje – inshallah. U Bosni i Hercegovini, nažalost, imam samo lični kontakt s nekoliko muslimana. Sadašnji Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ne želi nikakav zvaničan kontakt s nama. Nekoliko godina prije, reisu-l-ulema Husein efendija Kavazović rekao je da možemo raditi i u Rijasetu. Sada smo osnovali ured muftijstva. Ne želimo više čekati”, navodi sagovornik.

Orbanove i Kovačeve poruke

Potom se osvrnuo i na izjavu mađarskog premijera Viktora Orbana koji je nedavno na jednoj press-konferenciji u Budimpešti kazao: “Učinit ću sve kako bih najviše evropske dužnosnike uvjerio u to da je ključno pitanje, ma koliko Balkan možda bio dalje od njih nego od Mađarske, da je i s njihovog aspekta ključno pitanje kako da riješimo sigurnost jedne zemlje u kojoj živi dva miliona muslimana”.

Prethodno je glasnogovornik Vlade Mađarske Zoltan Kovač, prenoseći detalje razgovora mađarskog premijera s novinarima, parafrazirao izjavu Viktora Orbana o Bosni i Hercegovini te putem Twittera istaknuo: “Izazov s Bosnom je kako integrirati zemlju s dva miliona muslimana”.

“Vjerujem da gospodin Viktor Orban nije dobro prevodio svoj jezik. Jezik Zoltana Kovača bio je težak. Mislio sam da ga gospodin Zoltan Kovač poznaje i nije dobro govorio o bosanskim muslimanima. Možda ne može dobiti dovoljno informacija o Bosni, bosanskim muslimanima i mađarsko-bosanskoj historiji. Živjeli smo zajedno 40 godina, bosanski vojnici su dali živote i krv za monarhiju. Bili su to najbolji vojnici cara i kralja Franje Josipa. Imamo više od hiljadu bosanskih vojnika na mnogim grobljima. Godine 1931. bosanski veterani (mađarskog državljanstva) osnovali su prvu otvorenu islamsku zajednicu u Mađarskoj. U grad Šopron je došlo pedesetak Bošnjaka i Albanaca muslimana, a osim toga ovaj okrug ostaje u Mađarskoj, a ne u Austriji”, govori Bolek.

Izgraditi snažnu strategiju za mir

Prema njegovim riječima, saradnja je veoma važna, a posebno između Mađarske i Bosne i Hercegovine.

“Želimo da se ovi problemi i nesporazumi zaborave. To je zajednički cilj. Nadam se da će naši političari i političari iz Bosne i Hercegovine ponovo biti prijatelji. Uvijek smo imali dobre kontakte. Naprimjer, tokom rata u Bosni i Hercegovini dolazilo nam je nekoliko hiljada izbjeglica i tada uopće nije bilo ‘islamskih’ problema. U to vrijeme sam poslao dosta humanitarne pomoći u Bosnu i Hercegovinu u vrijednosti tadašnjih 100 miliona mađarskih forinti. Dobio sam službeno ‘Pismo zahvalnosti’, a Bosanci su bili naši gosti”, podvlači sagovornik.

Na kraju razgovora poručuje da evropski autohtoni muslimani moraju biti primjer i raditi zajedno.

Fitna, odnosno sumnja, je najgora stvar koja se sada može učiniti. Trebamo učiti jezike, kulture, raditi na prihvaćanju naše kulture, historije. Trebamo imati suživot s drugim religijama, sa svim državnim vlastima, bez kriminalaca. Ne gradite zidove, nego rušite zidove! Jer Evropa je naš dom. Samo uz mir, ljubav, međusobno poštovanje možemo živjeti zajedno. Nadam se da će naši političari ponovo zajedno sjesti za isti stol i izgraditi snažnu strategiju za mir, protiv svih terorističkih ideja (zato što taj terorizam nije imao religiju)”, zaključuje Bolek.

Izvor: Al Jazeera