Broj Srba u Vukovaru problem i nakon novog popisa stanovništva

U gotovo svim jedinicama lokalne samouprave, ili barem velikoj većini, popis stanovništva je običan statistički podatak koji pokaze broj stanovnika, strukturu stanovništva i druge statističke podatke.

Tako je bilo i tijekom popisa 2011. godine u cijeloj Hrvatskoj, osim Vukovara gdje su se sa velikim iščekivanjima čekali rezultati popisa. Razlog tome su stavke Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u kojem se navodi da ukoliko neka manjinska zajednica u ukupnoj brojci stanovnika ima udio veći od 33,33 posto ostvaruje pravo na dvojezičnost.

U slučaju Vukovara to je mogla ostvariti samo srpska nacionalna manjina što bi u praksi značilo da bi svi natpisi na pločama državnih institucija morali biti ispisani i latinicom i ćirilicom, odnosno i na hrvatskom jeziku i pismu, i na srpskom jeziku i pismu.

Rezultati kasnili

Da li zbog rezultata popisa ili je Državnom zavodu za statistiku trebalo više da prebroje sve glasove rezultati popisa za Vukovar su došli tek tijekom 2013. godine. Rezultati su tada pokazali kako u Vukovaru živi 34,87 posto stanovnika srpske nacionalne manjine što je značilo i da je trebalo početi provoditi i odredbe Ustavnog zakona i na području grada uvesti dvojezičnost.

Vukovarci se i danas sjećaju početka rujna kada su preko noći na nekoliko državnih institucija bile postavljene dvojezične ploče. Repovi rata i još neke stvari rezultirali su kako se istoga toga jutra okupilo više desetina građana nezadovoljnih činjenicom da se uvodi ćirilica kao službeni jezik.

Prosvjednici su tada govorili kako je pod ćirilicom Vukovar razaran 1991. godine kao i da to pismo ne može biti službeno pismo u gradu na Dunavu. U isto vrijeme srpski političari tražili su da se poštuju zakoni koji su na snazi. Već toga prvoga dana sve postavljene dvojezične ploče su nasilno skinute i razbijeni.

I danas su mnogima u sjećanju naguravanja sa policijom, policijske ograde i sve drugo što je tih dana bilo uobičajenih tih dana i tjedana u Vukovaru.

Deset godina kasnije može se reći kako dvojezičnost u Vukovaru nikada nije uvedena. Na nekim državnim institucijama već godinama nema nikakve natpisne ploče tako da se ne zna o kojoj instituciji je riječ. Na nekima su postavljene ploče prelijepljene hrvatskim zastavama. Čak niti institucije koje bi trebale da provode zakone, poput policijske postaje, Općinskog i Županijskog suda te Državnog odvjetništva, nemaju na svojim pročeljima postavljene odgovarajuće natpisne ploče.

Drugim riječima, gotovo deset godina cijela Hrvatska po ovom pitanju svjedoči neredu u Vukovaru.

Traži se transparentnost

Deset godina kasnije Vukovar, kao i cijela Hrvatska, ponovno su pred popisom stanovništva i ponovno su svi u iščekivanju kakvi će biti rezultati popisa. Sve interesira broj stanovnika Hrvatske, ukupan broj stanovnika Vukovara, ali i, barem kada je riječ o Vukovaru, i broj stanovnika srpske nacionalne manjine. Osnovni razlog istog interesa je pitanje hoće li ponovno radi rezultata popisa u Vukovaru govoriti o uvođenju dvojezičnosti.

Pred početak popisa stanovništva ponovno je politika počela odrađivati svoj dio posla u ovisnosti od interesa.

„Tražimo da konačno dobijemo pravi popis stanovništva, odnosno da popis bude proveden na transparentan način kako bi svi zajedno dobili točne brojke. Svi se i danas sjećamo popisa iz 2011. godine koji nije dao precizne brojke radi čega smo svjedočili neredima u gradu. Ukazivali smo da su ljudi upisivani na adresama na kojima nije bilo kuća, da je na tim adresama bilo upisano i po 20-30 osoba i slično. Nije objavljen niti kontrolni popis. Svjedočili smo nizu nepravilnosti“, rekla je Ivana Mujkić, zamjenica predsjednika političke stranke „Ivan Penava – nezavisna lista“.

Govoreći o rezultatima popisa i brojkama koje su se dobile kao službeni rezultati kazala je kako je popis pokazao da u Vukovaru živi gotovo 28.000 stanovnika iako se realna brojka stanovnika grada kretala oko 20.000.

„Teško je reći koliko danas ljudi živi u Vukovaru i koliko koga ima ali prema broju djece po vrtićima i školama u Vukovaru procjenjujemo kako u Vukovaru danas živi oko 18 posto Srba, odnosno gotovo duplo manje nego 2011. godine“, rekla je Mujkić.

Politički pritisci

Na istu temu u više navrata do sada je govorio i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava koji tvrdi kako je brojka stanovnika grada do koje se došlo tijekom popisa 2011. godine rezultat političkih pritisaka Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), ali i koalicijom sa Socijaldemokratskom partijom Hrvatske (SDP) 2011. godine, kao i danas s Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ). I Penava poziva na objektivnost i transparentnost.

„Vrh HDZ-a i Plenković s vrhom SDSS-a imaju stvar dogovorenu da ih nije briga za jedan mali Vukovar jer oni od te računice na vrhu imaju nekakvu korist. Po našim podacima iz 2017. godine u Vukovaru je živjelo 22.100 stanovnika, a popis iz 2011. godine kaže oko 28.000“, istaknuo je Penava.

Popis stanovništva 2021. godine, koji počinje za nekoliko dana, iščekuju i u redovima političkih stranaka s srpskim predznakom. Predsjednik vukovarskog SDSS-a i zamjenik gradonačelnika Vukovara iz reda srpske nacionalne manjine Srđan Kolar tvrdi kako će rezultat i ovoga popisa pokazati da u Vukovaru živi trećina Srba. Po riječima Kolara, i SDSS želi transparentan popis kao i to da se on obavi bez ikakvih pritisaka.

Srba ipak jedna trećina

„Činjenica je kako je dosta Srba iselilo iz Vukovara, ali isto tako grad je napustio i veliki broj Hrvata. Kada govori na ovu temu, gradonačelnik redovno spominje Srbe ali ne govori o brojnim Hrvatima koji žive širom Hrvatske, a vode se da žive u Vukovaru. Ne govori niti o nepoštivanju zakona, o tome da se postavio iznad zakona kao niti o neproporcionalnom zapošljavanju i slično. Osam godina provodi istu politiku, a ne govori o broju ljudi koji su napustili grad nezadovoljni njegovom politikom, ne govori o gradu bez privrede, nestabilnosti, gradu u kojem se mladi tuku…“, rekao je Kolar.

I Srđan Milaković, predsjednik Demokratskog saveza Srba koji je bio zamjenik gradonačelnika Vukovara iz reda srpske nacionalne do lokalnih izbora ove godine, očekuje kako će popis stanovništva pokazati da u Vukovaru i dalje živi trećina Srba.

„Na osnovu svega što vidimo i što se zna, to je neka realna brojka Srba u Vukovaru. Međutim, ne znam hoće li to biti i ovaj put dovoljno da se uvede dvojezičnost. Svi smo svedočili kako posle popisa iz 2011. godine ta stavka zakona nikada nije ispoštovana. Teško da će i ovaj put biti, iako mislim da su se neke stvari promenile. Nažalost, vukovarski Srbi i danas od ‘svoga’ gradonačelnika svedoče raznim izjavama u kojima se redovno Srbe proziva i osuđuje. Sada svedočimo i stvaranju terena pred početak popisa“, rekao je Milaković.

Ukupno 35 presuda

S objavljivanjem rezultata popisa stanovništva iz 2011.godine i stvaranjem uvjeta da se uvede dvojezičnost osnovan je i Stožer za obranu hrvatskog Vukovara kojemu je na čelu bio vukovarski branitelj Tomislav Josić. Govoreći o očekivanjima rezultata popisa stanovništva iz 2021. godine, Josić kaže kako je rano govoriti o bilo kakvim rezultatima ali da ga ne bi iznenadilo da popis ponovno pokaže da Srba u Vukovaru ima iznad 33,33 posto.

„Nitko sada ne može reći što će biti i kakvi rezultati će biti ali s obzirom na sve čemu svjedočimo i što vidimo da se radi sve je moguće. U Hrvatskoj politika odlučuje o svemu pa tako i o rezultatima popisa. Kako ćemo se u tom slučaju mi postaviti, ostaje tek da vidimo. Nažalost, na Vukovar se i prije i danas gleda na neki sasvim drugačiji način. Mnoge stvari su se brzo zaboravile“, kaže Josić.

Poslije postavljanja dvojezičnih ploča i njihovog skidanja i razbijanja više osoba je radi toga završilo i po sudovima. Zbog skidanja i razbijanja postavljenih dvojezičnih ploča osuđeno je 35 osoba. Svi oni su optuženi, dobili su uvjetne zatvorske kazne, a morali su platiti i nastalu štetu razbijanjem dvojezičnih ploča. Samo jedna osoba je oslobođena optužbi.