Zdravstveni radnici preopterećeni dok se afganistansko zdravstvo urušava

Stotine zdravstvenih ustanova su zatvorile vrata za pacijente otkako je prestala pristizati humanitarna pomoć usred sve veće humanitarne krize.

Afganistanska djeca koja boluju od teškog oblika pothranjenosti na liječenju u bolnici u Kandaharu [Javed Tanveer / AFP via Getty Images]

Otkako je pobjegla iz Afganistana, malo prije nego su talibani preuzeli vlast prošli mjesec, Farhana ne može pronaći mir. Noćne more je vraćaju u trenutke kada se gurala među hiljadama ljudi kako bi ušla na kabulski aerodrom.

Ova 34-godišnja ginekologinja bila je među desecima hiljada Afganistanaca koji su napustili državu nekoliko dana nakon što su se talibani vratili na vlast 20 godina nakon što su uklonjeni u američkoj vojnoj invaziji.

Prate je tuga i osjećaj krivice zbog pacijenata koje je ostavila u državnoj bolnici za žene u gradu Heratu na zapadu države, gdje je bila jedna od osam žena zdravstvenih radnica koje je obučavala Fondacija Umberto Veronesi za dijagnosticiranje raka.

“Iznimno mi ih je žao”, Farhana, čije je ime promijenjeno kako bismo joj zaštitili identitet, kazala je Al Jazeeri iz Italije.

Pacijentice i dalje dolaze u sada zatvoreni centar, da bi otkrile da ne radi, javljaju joj oni koji su ostali tamo. “Ovi ljudi trebaju pomoć. Nadam se da možemo naći način da ga ponovo otvorimo u budućnosti”, kazala je Farhana.

Farhana i njena kolegica snimaju mamografiju pacijentici u Centru za prevenciju raka dojke Umberto Veronesi u Heratu [Fotografiju ustupila Fondacija Umberto Veronesi]

‘Blizu smrti’

Zdravstveni radnici, i u državnom i u privatnom sektoru, koji su ostali u Afganistanu, bore se sa humanitarnom krizom velikih razmjera, budući da se osoblje osipa, kao i resursi dok se zdravstveni sistem u ovoj državi približava kolapsu.

Tankred Stobe, zdravstveni koordinator u organizaciji Ljekari bez granica (MSF), bio je dežurni u MSF-ovom terapeutskom centru za hranjenje u Heratu kada je dječak po imenu Sabratullah doveden prije tri sedmice.

“Bio je blizu smrti”, Stobe je kazao Al Jazeeri. “Nije reagovao, oči su mu bile upale, nije više mogao jesti ili piti sam.” Ovaj 18-mjesečni dječak je imao svega 3,5 kg, što je težina zdravog novorođenčeta, i Stobe i njegov tim su odmah ubrizgali u njegovo slabašno tijelo hranjivi rastvor.

“Kada vidite ovog malog dječaka koji je bio na rubu da umre od gladi u gradu u kojem na svakom ćošku vidite hranu, srce vam se slama”, kazao je Stobe. Herat se smatra jednim od afganistanskih poljoprivrednih i poslovnih centara.

Nakon što je Kabul pao u ruke talibanima, SAD je zamrznuo gotovo 9 milijardi dolara koji pripadaju afganistanskoj centralnoj banci. Štaviše, ova je država odsječena od međunarodnih finansijskih institucija, što je rezultiralo krizom likvidnosti koja je prisilila lokalne banke da postave limit na sredstva koja se mogu podići na 20 000 afgana (200 dolara) sedmično. Ali mnogi se žale da nisu mogli pristupiti čak ni ovom iznosu.

Humanitarne agencije kažu da, prema procjenama, svaki treći Afganistanac nema dovoljno hrane zbog visokih cijena hrane i sve većeg siromaštva, između ostalog, a situacija će se vjerovatno pogoršati.

Iako potrebe rastu, blizu 2000 zdravstvenih ustanova koje su finansirali donatori, zatvoreno je ili su djelimično funckionalne, nakon što su međunarodni donatori zaustavili slanje pomoći jer ne žele finansirati talibansku vladu.

Obustava pomoći u novcu naštetila je projektu Sehatmandi, multidonorskom zdravstvenom programu kojim upravlja Svjetska banka, a koji impelementira afganistansko Ministarstvo zdravstva, okosnica afganistanskog zdravstvenog sistema.

Od ukupno 2309 ustanova, 393 su i dalje potpuno funkcionalne.

Glasnogovornik Svjetske banke rekao je Al Jazeeri da je ova organizacija “duboko zabrinuta zbog situacije u Afganistanu” ali da je “historijski, usklađivanje sa međunarodnom zajednicom po pitanju priznavanja vlada preduslov za pomoć Svjetske banke.”

Talibansku vladu još nisu priznale druge države.

Nekoliko preostalih zdravstvenih organizacija se suočava sa gotovo nemogućim zadatkom da popune prazninu.

U MSF-ovom centru za hranjenje u Heratu, na 60 kreveta leži više od 100 djece mlađe od pet godina koja boluju od neuhranjenosti. Klinika za hitne slučajeve ove organizacije, koja je u blizini, prima više od 1000 ljudi dnevno, ali može liječiti maksimalno 400.

Stobeov tim brzo izdvaja životno ugrožene slučajeve, radeći sve duže i duže kako bi odgovorio na ovu hitnu situaciju. “Ako mi zatvorimo vrata, bit će još mrtvih”, kazao je on.

Pa ipak, ova nastojanja nikada ne mogu pokriti potrebe na terenu. “Mi smo ljekari bez granica, ali ne i doktori bez ograničenja”, dodao je Stobe.

Sabratullah, 18-mjesečni dječak, za čiji su se život borili, je preminuo.

Nema novca da se dostave medicinske zalihe

Necephor Mghendi iz Međunarodne federacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) je rekao: “Najveći izazov s kojim se sada suočavamo u Afganistanu je pristup novcu.”

Iako su udaljena mjesta sada dostupnija nego ranije, bankovna kriza otežava osiguravanje čvrste valute kojim se plaćaju firme koje dostavljaju medicinske zalihe.

“Imam članova osoblja koji su proteklih sedmica stajali u redu, a nisu uspjeli podići ni 200 dolara”, Al Jazeeri je kazao Mghendi, šef delegacije IFRC-a za Afganistan.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), blizu dvije trećine od 2309 ustanova u projektu Sehatmandi su prijavile da su ostale bez osnovnih lijekova.

Na ministarskom sastanku visokog nivoa o humanitarnoj situaciji u Afganistanu koji je sazvao UN 13. septembra, međunarodna zajednica je obećala više od milijardu dolara da se zadovolje humanitarne potrebe u ovoj državi.

Međutim, ostaje nemoguće da se osigura humanitarna pomoć bez da se uđe u komunikaciju s talibanima.

U pokrajini Nangarhar na istoku države, mobilna klinika kojom upravlja afganistanski Crveni polumjesec uz podršku IFRC-a ovisi o svježim zalihama kako bi bila u stanju pružati medicinsku pomoć.

Malalai Amin, 34-godišnja babica, je kazala Al Jazeeri da je mobilna klinika jedna od nekoliko preostalih ustanova koje nude primarnu zdravstvenu njegu budući da su osnovne javne usluge obustavljene.

“Broj pacijenata koji nam se javljaju se utrostručio“, kazala je Amin. „Teret koji je sada na nama nam je pretežak.”

Uprkos ličnom danku, ona je obećala da će nastaviti raditi. “Naša je dužnost da služimo i štitimo zdravlje ljudi u Afganistanu, i pod ovom i pod prethodnom Vladom”, kazala je ona.

Ova mobilna klinika, između ostalog, vrši vakcinaciju protiv dječije paralize, bolesti koja se može spriječiti, a koja se još širi diljem države. Međutim, ne mogu vršiti vakcinaciju protiv COVID-19, jer su potrebni frižideri za čuvanje vakcina.

Prema WHO-u, svi aspekti odgovora na COVID-19 su poremećeni nakon rezova za projekat Sehatmandi, a 2,1 milion doza vakcina bi mogao propasti zbog isteka roka. Samo je pet posto populacije potpuno vakcinisano protiv COVID-19.

U međuvremenu, u susjednom Iranu, bjesni peti val pandemije, koji se pokazao daleko najsmrtonosnijim. Pružatelji zdravstvene njege u Afganistanu su izrazili zabrinutost da bi sličan val mogao pogoditi i Afganistan.

Sada je vrijeme za djelovanje

Humanitarna kriza je rezultat višestrukih isprepletenih kriza, prema riječima posmatrača, a trenutni rezovi u humanitarnoj pomoći usložnjavaju već tešku situaciju.

Nekoliko studija ukazuje na povećanje ušestalosti, obima, trajanja i utjecaja suša u ovoj državi, koje su smanjile pristup hrani i čistoj vodi.

U 2018. je više od dvije trećine Afganistana pogodila velika suša. Pokrajine na zapadu Badghis, Herat i Farah svjedočile su značajnoj selidbi populacije dok su ljudi tražili izvore primanja u većem, prosperitetnijem Heratu, pojačavajući pritisak na ovu pokrajinu.

U Badghisu, jednoj od najnerazvijenih pokrajina koja se najviše oslanja na poljoprivredu, satelitski snimci pokazuju pad u opskrbljenosti vegetacije vodom, gdje tamnoplava boja pokazuje veću vlažnost, a crvena manju.

Satelitski snimci pokazuju pad u opskrbljenosti vegetacije vodom, tamnoplava boja označava veću vlažnost, a crvena manju

Sezonu pšenice u periodu maj-juli 2021, također su preokrenuli uslovi s manje padavina nego inače, povezani sa La Ninom, kompleksnim vremenskim obrascem do kojeg dolazi zbog promjena temperature okeana.

Prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO), nova suša će vjerovatno pogoditi ovu državu drugu sezonu zaredom ove godine.

“Ranije ste imali četiri ili pet godina da se oporavite”, Al Jazeeri je kazao Richard Trenchard, predstavnik FAO-a u Afganistanu. “Sada, kada su suše učestalije, vidimo da je zaista teško farmerima i vlasnicima stoke da odgovore.”

Farmeri kojima je žetva manja za trećinu, ili u nekim slučajevima upola, vjerovatno nisu ostavili dio usjeva za posijati naredne godine. Kupovina sjemena usred trenutne novčane krize, međutim, nije opcija za mnoge od njih.

FAO je upozorio da je potrebna hitna likvidnost kako bi pomogla farmerima da kupe sjemena prije dolaska zime. “U državi ima mnogo kvalitetnog sjemena, no brinemo se da će ostati u skladištima umjesto da bude posijano”, kazao je Trenchard.

Zdravstvene implikacije nesijanja su sada alarmantne, prema riječima predstavnika FAO-a, u državi u kojoj približno 80 posto izvora prihoda direktno ili indirektno zavisi od poljoprivrede i gdje je neuhranjenost raširena.

FAO procjenjuje da je za uzgoj blizu 1,2 tone pšenice kako bi izdržavali porodicu godinu dana potrebno blizu 150 dolara. Ako ne bude žetve, veće su šanse da porodice neće imati dovoljno hrane i da će se raseliti, što će uvećati ljudski i finansijski trošak.

“Potreban nam je veliki humanitarni zalet”, kazao je Trenchard. “Sada je izazov [pronaći] gotovinu koja je potrebna da se kompenzira daleko dublja i skuplja kriza iduće godine.”

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO