Erdogan osuo paljbu po Bidenovoj administraciji – koji su razlozi?

Erdoganov napad na Bidenovu administraciju dolazi uoči njegovog očekivanog sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u srijedu u Sočiju.

Erdogan je oštro kritizirao Bidena, opisujući odnose s Washingtonom kao loše (EPA)

U uvodu svoje nedavno objavljene knjige pod naslovom ”Pravedniji svijet je moguć” turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan tvrdi da je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), sačinjenom od pet stalnih članica koje kontroliraju svijet, prijeko potrebna stvarna reforma. To je i značenje poznate fraze koju stalno ponavlja: “Svijet je veći od pet.”

Izjave turskog predsjednika, tokom i nakon govora pred Generalnom skupštinom UN-a, nosile su oštre kritike na račun Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Koji su razlozi za ovako iznenadan napad i na šta upućuje sam tajmning, budući da se Erdogan u srijedu treba sastati sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom? Ukazuje li to na eskalaciju i napetost u bilateralnim odnosima u bliskoj budućnosti?

Turski bijes

“Tursko-američki odnosi nisu dobri. Želja nam je bila da odnos između dvije zemlje članice NATO-a napreduje u okvirima prijateljstva, a ne u atmosferi neprijateljstva. Međutim, današnji tok stvari ne sluti na dobro”, rekao je turski predsjednik.

“Dogovor o S-400 je gotova stvar za nas. Tražit ćemo svoja prava u okviru međunarodnog prava nakon odluke da nas uklone iz borbenog programa F-35. Amerika mora platiti cijenu za greške koje je počinila u Afganistanu. Biden nastavlja slati oružje terorističkim organizacijama istočno od Eufrata, kao što je to činio njegov prethodnik, Donald Trump. Sastanak s ruskim rukovodstvom neće se odvijati na nivou državnih agencija, već pojedinačno i direktno između dva predsjednika”, dodao je Erdogan.

Ovakve učestale izjave kojima Erdogan posljednje vrijeme i u raznim prilikama napada svog američkog kolegu odraz su turske ljutnje na američku administraciju.

Odnosi između dva saveznika u NATO-u bili su ozbiljno zategnuti i prošle godine, kada je Ankara kupila napredni ruski sistem protivzračne odbrane S-400, zbog čega je Washington obustavio učešće Ankare u programu proizvodnje američkih aviona F-35.

Američko Ministarstvo finansija uvelo je sankcije turskom Uredu za odbrambenu industriju, njegovom čelniku Ismailu Demiru i trojici njegovih zvaničnika, kao kaznu Ankari zbog kupovine ruskog protivzračnog sistema. Ankara je smatrala da će ovakav potez naškoditi odnosima s Washingtonom, ističući da će odgovoriti onako kako priliči.

Turski ministar odbrane Hulusi Akar je rekao, u svom obraćanju pred parlamentom tokom rasprave o budžetu Ministarstva odbrane za 2021. godinu, da kupovina sistema “S-400” nije opcija, već nužnost radi očuvanja sigurnosti, mira, stabilnosti i suvereniteta Turska, naglašavajući da njegova zemlja nije samo kupac američkih lovaca F-35, nego je i partner u njihovoj proizvodnji.

Razlozi za napade

U tom kontekstu, turski istraživač u oblasti međunarodnih odnosa Taha Odehoglu rekao je za Al Jazeeru kako su u Turskoj postojala očekivanja da će  doći do sastanka između Erdogana i Bidena na marginama samita UN-a nakon nedavne koordinacije između njih u afganistanskom pitanju. Međutim, neuspjeh da se sastanak održi otkrio je razmjere neslaganja između dvije zemlje, što se jasno pokazalo i kroz Erdoganove izjave u posljednjih nekoliko dana.

S druge strane, Samir Salha, profesor međunarodnog prava na Univerzitetu Kocaeli, ističe da Erdoganova reakcija govori da je ono što ga je nagnalo na ovaku eskalaciju protiv Bidena seže dalje i da je važnije od pitanja krize nastale zbog ruskog raketnog sistema. Smatra kako je razlog za to vjerovatno američki prijedlog za područje istočno od Eufrata i podrška tamošnjim Kurdima koji su antiturski nastrojeni.

Američko-turski odnosi

Istraživač Odehoglu smatra da tursko-američki odnosi “trenutno prolaze kroz najgore razdoblje, a čini se da pokušaji Turske da uvjeri američku stranu u vezi s pitanjem S-400 i odnosom s Rusijom do ovog trenutka nisu bili uspješni”.

Smatra da će naredni mjeseci svjedočiti velikoj eskalaciji napetosti između Amerikanaca i Turaka, u kontekstu toga da Ankara ne odustaje od naprednoga ruskog sistema protivzračne odbrane. “Ovo će udvostručiti američki pritisak na Ankaru, posebno Erdoganovu vladu, koja se priprema za predstojeće parlamentarne i predsjedničke izbore”, dodao je istraživač.

Profesor Salha, pak, objašnjava da su se čelnici u Ankari radovali tursko-američkom sastanku u New Yorku ili Washingtonu na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN-a, što se nije dogodilo. Turska će pravi odgovor Washingtonu poslati tokom zajedničke konferencije za novinare koju će Erdogan održati s Putinom u ruskom Sočiju, ako tamo dobije ono što želi.

“Putin će Erdoganu predstaviti mnoge planove i prijedloge, a rezultati dogovora neminovno će biti zabrinjavajući za Washington. Ovakva dešavanja mogu biti potvrda Ankari da je došlo do američko-ruskog dogovora o Siriji koji će zadovoljiti Izrael, ignorirati Iran i zaštititi SDF (Sirijske demokratske snage) držeći sirijski režim na ‘intenzivnoj njezi’ u iščekivanju prijelazne faze, što će ići na teret Turske na sjeveru Sirije. Stoga Turska mora promijeniti igru prije nego što nastupi nulti sat”.

Istaknuo je da se događaji u Afganistanu i način na koji se Bidenova administracija pozabavila tim pitanjem, pored vojnih lekcija iz nedavnog saveza AUKUS između Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Britanije, koji je srušio Francusku u novoj igri međunarodne ravnoteže, tiču Turske više nego drugih prijestolnica. Sasvim je jasno da tursko-američka neslaganja u mnogim bilateralnim i regionalnim pitanjima i dalje postoje, a da Erdoganov sastanak s Bidenom u junu to nije uspio riješiti. Također, prilike koje su se pojavile prilikom rješavanja afganistanske krize nisu uspjele dovoljno približiti njihove stavove.

Izvor: Al Jazeera