Slučaj s Hvara: Kad su političari ‘jednakiji’ pred zakonom

Predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića jedan je građanin oslovio nadimkom, nakon čega su uslijedili policijska akcija i politička bura.

'Samo sam mu rekao: 'Dobar dan, gospodine Njonjo'. Ništa više nisam uspio izgovoriti, jer me je izvrijeđao i prekinuo razgovor', ispričao je Toni Beroš iz Starigrada (Ivo Čagalj / Pixsell)

Ukoliko slušate izjave političara svi će uvijek reći kako su zakoni za sve isti te da nema nikakve razlike u tome tko obavlja koju dužnost i tko radi na kojem radnom mjestu. Isto se može pročitati i u svim zakonima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.

Međutim, vrlo često se u svakodnevnim situacijama uvjerimo kako to baš i nije tako te da postoje jednaki i oni malo “jednakiji”.

Slučajno ili ne opet svako malo se pokaže kako su najčešće ti “jednakiji” nekakvi državni dužnosnici, suci, poslovni ljudi ili pak visoko rangirani političari.

Trebala je to biti čestitka

Prema mišljenju mnogih upravo se to dogodilo nedavno kada je turistički radnik iz Starigrada na Hvaru Toni Beroš nazvao predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, ali ga i oslovio onako kako se potonjem nije svidjelo, kako bi mu čestitao Dan pobjede. Tada nije niti sanjao kako će zbog toga poziva imati posla i s policijom te da će o njemu i njegovom pozivu pričati cijela Hrvatska i o tome se raspravljati u Hrvatskom saboru.

Na taj poziv ukazao je predsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) Krešo Beljak koji je postavio pitanje premijeru Andreju Plenkoviću ukazavši kako je Jandroković ljetos počinio dva ozbiljna kaznena djela – lažno prijavljivanje i zlouporabu položaja i ovlasti. Prema njegovim riječima, jedan HDZ-ov simpatizer tražio je od drugog HDZ-ovca telefonski broj Jandroković kako bi ga nazvao i čestitao Dan domovinske zahvalnosti.

“Broj je dobio i nazvao ga je, onda ga je Jandroković sasuo salvom uvreda i spustio slušalicu. Već idućeg dana simpatizer je dobio poziv od policije i završio na obavijesnom razgovoru u svojstvu osumnjičenika za kazneno djelo prijetnje. Postoji sumnja da je Jandroković počinio kaznena djela lažnog prijavljivanja djela te zlouporabe položaja i ovlasti”, ukazao je Beljak.

Prema njegovim riječima, spomenuti “HDZ-ov simpatizer Jandrokovića je oslovio s ‘gospodine Njonjo’ i pritom ga nije imao namjeru uvrijediti”.

“Poznato je i da Vi imate nadimak, poznato je da mene pola države zove ‘Pajser’, poznato je da većina političara ima neke nadimke, no nitko to ne smatra prijetnjom, osim gospodina Jandrokovića”, rekao je Beljak.

Jandroković smatra da je postupio ispravno

Bilo je to pitanje koje je otvorilo brojna druga pitanja u kojima se postavlja pitanje i ovlasti štićenih osoba, zlouporabi ovlasti, radu policije, tolerantnosti političara, a ponajprije jesmo li svi jednaki pred zakonima i bi li policija i u prijavi bilo kojeg drugoga građana postupila na isti način, odnosno reagirala tako brzo.

Komentirajući postupanje policije oko ovoga telefonskog poziva Jandroković je kazao kako je njegovo postupanje bilo ispravno te da ga “nije briga što o njemu misle oni do kojih mu nije stalo”.

“Interesantno je da se od te, rutinske aktivnosti policije pokušala stvoriti politička priča u kojoj bih ja trebao ispasti glavni negativac. Za štićene osobe postoji sigurnosni protokol u slučaju poziva s nepoznatog broja, uvredljivog ili prijetećeg sadržaja. Štićena osoba dužna je prijaviti djelatnicima sigurnosti da se takva situacija dogodila, a oni postupaju po vlastitoj procjeni. Sve je tu bilo potpuno čisti i jasno, policija je dala priopćenje, moje postupanje je tu bilo ispravno”, rekao je Jandroković.

Dodao je i kako je rasprava o tom slučaju išla u dva smjera. S jedne strane, pokušalo se predsjednika Sabora prikazati kao osobu koja zloupotrebljava svoju poziciju i policiju, a s druge strane prema njemu se krenulo s uvredama, difamacijama, ruganjem.

Oglasila se i policija

Ekspresno je o tome događaju oglasio se i MUP Republike Hrvatske koji su u priopćenju za javnost pojasnili postupanje policijskih službenika. Prema navodima MUP-a, radi se o standardnom sigurnosnom protokolu kada su u pitanju štićene osobe napominjući kako štićena osoba ne može ni na koji način utjecati na sigurnosne protokole, odnosno utjecati na postupanje ili nepostupanje policije.

“U skladu sa sigurnosnim procedurama koje se provode prilikom provođenja mjera osiguranja i zaštite štićenih osoba, objekata i prostora, policija obavlja sigurnosni pregled svih poštanskih pošiljki koje se unose u štićene objekte i prostore, a štićene osobe dužne su prijaviti svu komunikaciju upućenu prema njima s nepoznatih brojeva telefona, nepoznatih adresa elektroničke pošte i općenito iz nepoznatih komunikacijskih izvora. Nakon što se provede prethodno navedena procedura, nadležne stručne službe poduzimaju mjere i aktivnosti iz svog djelokruga rada s ciljem utvrđivanja mogućeg ugrožavanja štićene osobe”, navode iz MUP-a.

O tome događaju u javnosti se oglasio i sam Beroš navodeći kako Jandroković nije rekao istinu. Beroš je za medije rekao kako ima svjedoke za cijelu komunikaciju s predsjednikom Sabora te ispričao svoju “istinu”.

Beroševa priča

“Nazvao sam Jandrokovića kako bih mu čestitao Dan pobjede. Isprva mi se nije javio. Na tome bi i ostalo da on, jer je imao zabilježen moj propušteni poziv, mene nije naknadno nazvao. Samo sam rekao: ”Dobar dan, gospodine Njonjo’. Ništa više nisam uspio izgovoriti. Jandroković je odmah počeo vikati nabijem te…, idiote, majmune… Opsovao mi je majku, totalno me izvrijeđao i zatim prekinuo razgovor”, rekao je Beroš.

Međutim, niti to nije bio kraj jer su mu svega nekoliko sati kasnije policajci uručili poziv prema kojemu je već idućeg dana morao doći u policijsku postaju. Kazao je kako su mu policajci rekli da ga je jedna starija gospođa iz Zagreba prijavila zbog prijetnji. Kazao je za medije kako mu ništa nije bio jasno i da se nije mogao sjetiti kojoj je to on ženi iz Zagreba prijetio.

“Jandrokovića uopće nisu spominjali. Odbio sam ići na policiju jer sam za to jutro već imao organiziran jedan izlet. Znate, ja sam i skiper. Onda mi je ujutro osobno stigao policijski inspektor iz Jelse i s njima sam u autu obavio službeni razgovor. U ne više od dvije minute ispričao sam mu sve što je bilo između mene i Jandrokovića. On me pitao je li to zaista istina i od tada me policija više nije kontaktirala”, rekao je Beroš.

Trebaju biti uzor

O ovome pozivu i “razgovoru” Beroša i Jandrokovića, a onda i postupanjem policije, razgovarali smo i s bivšom ministricom i premijerkom Jadrankom Kosor koja kaže kako se ništa od ovoga ne bi dogodilo da predsjednik Sabora nije nazvao nepoznati telefonski broj koji je imao u propuštenim pozivima. Prema njenim riječima predsjednik Sabora, kao niti jedna druga štićena osoba, nema potrebe zvati bio koji nepoznati broj, niti je to praksa. Uz to štićene osobe trebale bi u svakom pogledu biti uzor ponašanja u svakom smislu.

“I štićene osobe su samo ljudi, ali i to ide u rok službe. Radi se o ljudima koji odlučuju o sudbinama svih nas i samim tim oni moraju imati veći prag tolerancije. Uz to ne postoji političar kojega netko nije uvrijedio i to je nešto što se podrazumijeva. Neko podržava postupanja određenih političara drugi pak ne i to je normalno“, rekla je Kosor.

Ne može govoriti o postupanju policije jer nema sve informacije, ali joj “sve vuče na prekomjernu uvredljivost” Jandrokovića kojega je zasmetao nadimak “Njonjo”, kako ga je nazvao Beroš. Podsjetila je i na predizborni skup Angele Merkel iz 2009. godine u Stutgartu kada su nezadovoljni građani gađali Merkel i uzvanike, među kojima je bila i ona, s plastičnim vrećicama napunjenih vodom. Bilo je to vrlo neugodno iskustvo, ali Merkel nije reagirala. Aktualna kancelarka Njemačke kazala je da je to demokracija i samo je skratila svoj govor.

“Jandroković je taj nadimak dobio ranije i mnogi ga tako nazivaju. On to ne može izbrisati. Puno pametnije bi mu bilo da nije reagirao”, istaknula je Kosor.

Prekoračenje ovlasti i zlouporaba položaja

Poznati hrvatski odvjetnik Ante Nobilo pojašnjava kako činjenica da je netko štićena osoba ne znači ništa drugo osim toga da ta osoba ima i fizičku zaštitu. Po riječima Nobila, da je postojala bilo kakva ugroza Jandrokovića policija i službe bi vrlo brzo i efikasno to riješile, a u ovome pozivu to nije bio slučaj. Kaže i da bi u slučaju sličnog poziva bilo kojeg drugoga građanina policija bez ikakvih koraka odbila prijavu i uputila osobu da pravdu istjera na sudu.

“Nadimak ‘Njonjo’ je nečiji vrijednosni sud i očigledno je da je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković uvrijeđen. To je nečiji vrijednosni sud prema Jandrokoviću kao političaru i kao čovjeku. Isto tako policija nije trebala reagirati na taj način jer je to klasičan oblik zastrašivanja. Taj naziv ‘Njonjo’ ne može predstavljati nikakvu ugrozu za njega. Oni su to uzeli kao prijetnja što nije logično. Po meni, Jandroković je, iživciran radi toga što ga je čovjek tako nazvao, iskoristio svoj položaj i ovlasti i ‘podigao’ policiju”, rekao je Nobilo.

Mišljenja je da bi se i sporni nadimak vrlo brzo zaboravio da ga je Jandroković prihvatio kao šalu, a ne na način da je pokazivao kako ga to iznimno smeta.

“Na ovaj način policija i Jandroković šalju svim drugim građanima jasnu poruku što ih čeka ako ga netko nazove tim nadimkom. Formalno pravno, on jeste jedna od tri najviše političke osobe u državi ali je i iskoristio tu svoju poziciju. Isto tako i policija zloporabila je svoje ovlasti”, kazao je Nobilo.

Izostala politička mudrost

Politički analitičar Davor Gjenero kaže kako u cijelom tom slučaju treba stvari gledati na dvije razine. Jedna je ta da je Jandroković štićena osoba i da ne bi trebalo tek tako da se može doći do njegovog broja telefona. Ako se dođe tako do telefona, po riječima Gjenera, onda postoji i mogućnost da se do njega može doći i na neke druge načine. Po riječima Gjenera, nije prijetnja to što je nepoznata osoba njega nazvala, nego što je došla do njegovog broja. Druga razina je ta što je Jandroković još jednom pokazao kako ga taj nadimak smeta.

“Jandroković griješi što se ljuti na to ‘Njonjo’. Da je politički mudriji, on bi u onu krilaticu ‘što je više kleveta i laži Gogo nam je miliji i draži’ umjesto ‘Gogo’ stavio ‘Njonjo’. Svi bi se tada nasmijali, to bi bilo iznimno simpatično i vjerojatno ga više nikada nitko ne bi tako nazvao jer bi on pokazao kako ga to ne smeta. Na ovaj način pokazao je da ga taj nadimak smeta i on će ga zauvijek pratiti htio on to ili ne”, kazao je Gjenero.

Dodaje i kako i ovaj slučaj jasno pokazuje da pred zakonima nismo svi jednaki koliko god se neki trudili da pokažu da je to tako. Ističe kako se ne može tolerirati nikakav oblik prijetnji, mržnje ili nasilja te da je na državi da zaštiti sve svoje građane.

“Ovo je jasna poruka da nismo svi jednaki jer svi znamo da policija sigurno tako ne bi reagirala u slučaju nekog drugoga građanina. To je ružna poruka svim građanima Hrvatske”, istakao je Gjenero.

Brojni nadimci

Kao i u životima običnih građana, koje krase razni nadimci, razni nadimci krase i političare.

Tako u Hrvatskoj postoje ili su postojali ovi nadimci: Lignja (Ivo Josipović), Ćaća (Ivo Sanader), Anemični (Andrej Plenković), Pajser (Krešo Beljak), Crni (Tomislav Karamarko), Jaca (Jadranka Kosor), Barbi (Kolinda Grabar Kitarović), Orao (Zoran Milanović), Vaso (Milijan Brkić)…

Kako to i bude, nekada je za dobivanje nadimka bilo dovoljna neka nesmotrena izjava, nekakav događaj od ranije ili pak nekakva zgoda iz političkog života. Sve u svemu s tim treba znati živjeti.

U isto vrijeme ima i onih političara koji su svoje nadimke prihvatili i iskoristili na najbolji mogući način. Jedan od njih je Predrag Matić koji nadimak Fred često ističe, pa i koristi u političkom životu. On je po nadimku Fred postao poznat što mu je možda donijelo i presudne glasove da bude izabran u europarlament.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO