U Hrvatskoj sve poskupljuje, inflacija je ekonomski problem broj jedan

Uz ekonomske posljedice pandemije, više je uzroka rasta cijena, a njihova razina teško se vraća na prijašnju.

U Hrvatskoj su poskupjele gotovo sve kategorije proizvoda (Goran Kovačić / Pixsell)

Nakon zatvaranja ekonomija zbog pandemije korona virusa, sredinom ove godine počelo je znatnije otvaranje, porasla je potražnja za robama i uslugama pa time i cijene, ali s time je stigla i inflacija.

Građani su ponovno počeli više trošiti, no ubrzo su to počeli plaćati skuplje.

U Hrvatskoj, kao i diljem Europe i šire, rastom cijena energenata i sirovina, porasle su i cijene proizvoda.

Vinko (54) kaže da mu je standard sve lošiji, pogotovo kako je nedavno obavljao građevinske zahvate na kući.

„Građevinski materijal je poskupio, daske su poskupile više od 100 posto. Od prehrambenih stvari sve je otišlo sigurno 30 posto gore, tako da statistika što slušamo da je inflacija dva-tri posto po meni ne stoji. Nešto tu ne štima – ili oni ne znaju računati ili ovi u prodavaonicama cijene mijenjaju kako je njih volja“, kaže.

Korektivna uloga države

Rast cijena prate i u sindikatima. Mladen Novosel iz Saveza Samostalnih Sindikata Hrvatske (SSSH) kaže kako je ono što sindikati mogu učiniti kroz socijalni dijalog inzistirati na povećanju plaća radnika kako bi se ublažio porast troškova.

Najveći udar za građane, navodi, može biti ne samo u segmentu prehrane – koja čini 27 do 30 posto troškova četveročlane obitelji – već porastom cijena struje i plina, pogotovo sada kada stiže sezona grijanja.

„Tu definitivno država može imati određenu korektivnu ulogu, posebice kada je cijena plina i goriva u pitanju – velik sadržaj cijene goriva su i trošarine, dakle i država ima alate kojima može djelomično amortizirati i ublažiti eventualni pad standarda hrvatskih građana“, zaključuje Novosel.

Dražen Oreščanin iz udruge Glas poduzetnika pojašnjava da je u cijeloj Europi došlo do poskupljenja energenata, prvenstveno plina i električne energije, pri čemu su na cijenu električne energije utjecali i klimatski faktori, odnosno dugotrajna suša te skuplja energija iz obnovljivih izvora.

To je, kao i okolnosti pandemije, utjecalo na poskupljenje prijevoza.

Poskupljenje proizvodnje, konkurentnost i pitanje cijene za ekonomiju

„Zbog toga i sve sirovine poskupljuju i sam proces proizvodnje poskupljuje, što dovodi u konačnici do poskupljenja konačnog proizvoda, koje se odražava prema cijeni za krajnje kupce“, kaže Oreščanin.

Svatko tko koristi energente za proizvodnju, a na ovaj ili onaj način to su svi, ima povećane troškove, a Vlada, smatra, populistički koliko god može drži cijene energenata za građanstvo nedirnute, dok ih povećava za gospodarstvo pa je primjerice električna energija za poduzetnika na liberaliziranom tržištu skuplja 40 do 60 posto.

„Politika Hrvatske vlade je skroz drugačija od vlada zemalja koje su ekonomski snažne, u kojima gospodarstvo ima nižu cijenu energenata od građana“.

Sve to, smatra, može rezultirati smanjivanjem konkurentnosti tvrtki, iako je vjerojatno da će i konkurencija morati povećati cijene.

Drugi način na koji se to može odraziti na konkurentnost jest da proizvođač odluči ne povećati cijene, već kompenzirati iz svojih rezervi, što utječe na smanjenje profitabilnosti poslovanja, a niska profitabilnost je veliki problem.

Niska profitabilnost poslovanja

„Prošle godine je privatni sektor u Hrvatskoj ostvario nekakvih 640 milijardi kuna (86,6 milijardi eura) poslovnih prihoda, a u konačnici samo 20 milijardi kuna (2,7 milijardi eura) profita, što je jako malo – nekakva profitna marža cijelog hrvatskog privatnog sektora je oko tri posto. Ako računate da se na svaku fakturu obračunava PDV od 25 posto, da iz tvrtke za plaće radnicima plaćaju poreze i doprinose koji su između 40 i 50 posto bruto plaće, ovisno o veličini plaće, ispada da svaki poduzetnik od onoga što privrijedi državi daje nekakvih 30-40 posto, zaposlenima i za materijal i sve ostale troškove 57 posto, a za profit ostane tri posto“.

Stoga zaključuje da bi Vlada trebala prestati sva poskupljenja prevaljivati isključivo na gospodarstvo te promijeniti pristup da energenti budu skuplji za gospodarstvo nego za građane.

Ekonomist Petar Vušković kaže da je poskupljenje i vertikalno i horizontalno, odnosno da su poskupjele gotovo sve kategorije proizvoda – od ulja, brašna, plina, struje do „trivijalnih“ proizvoda poput sladoleda.

„To sve direktno utječe i na to da je poskupjela i potrošačka košarica, koja sadrži osnovne namirnice koje omogućuju čovjeku nekakav egzistencijalni minimum i ona je sigurno u odnosu na prošlo razdoblje skuplja negdje za 10 posto“, navodi Vušković.

Razlozi zbog čega je do inflacije došlo su, kaže, interni i eksterni.

Interna je inflacija uzrokovana odgodom potražnje za robama i uslugama tijekom uvođenja protupandemijskih mjera – građani su manje trošili, depoziti pokazuju povećanje ušteđenog novca za nekoliko milijuna eura, a sada je ekonomija ponovno „puštena“, mjere ukinute.

Alarm se pali iznad tri posto

„Uslijed povećane potražnje imamo povećanje cijena. To je osnovna ekonomska silnica – kad se poveća potražnja, ponuda ostaje jednaka i ona utječe na rast cijena“.

Eksterni su, pak, razlozi u tome što Hrvatska ne može osigurati dovoljnu samodostatnost pa niz roba uvozi, kao i mnoge druge zemlje.

„Ako je sezona vanilije na Madagaskaru podbacila, urod nije bio dovoljno dobar, onda to direktno utječe na cijenu vanilije, a to se reflektira i na cijenu sladoleda. To su neki jednostavni, rekao bih trivijalni primjeri, ali to tako funkcionira“.

Inflacija je, kaže, još uvijek ispod tri posto, a alarm za monetarnu vlast nastaje kada inflacija prijeđe tu razinu.

Djelovanje je, ističe, na Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), koja ima dva instrumenta na raspolaganju – prvi je stopa obvezne rezerve.

„Kad je povećaju bankama, banke moraju više novca koji imaju u svojim bilancama rezervirati u ime te stope obvezne rezerve, što zapravo znači da povlače novac iz optjecaja jer pitanje inflacije je gotovo uvijek pitanje optjecaja novca – dakle, novca ima više na tržištu, građani više troše svoj ušteđeni novac“.

Iako, tu su i pandemijski poticaji za ekonomiju, pitanje održavanja razine zaposlenosti, što je također utjecalo na inflaciju.

I spašavanje ekonomije utječe na rast cijena

„U mnogo čemu je i Vlada sa svojim djelovanjem da bi spasila ekonomiju, utjecala na rast ovih cijena koji imamo danas. Jednako tako će biti i kroz nacionalni plan oporavka i otpornosti, kada budemo dobili onih šest milijardi i nešto više eura na raspolaganje, također će to dodatno utjecati na povećanje inflacije“.

Drugi instrument su operacije na otvorenim tržištima – ako su prodavali obveznice kako bi osigurali novac na tržištu, sada bi ih trebali kupovati da se smanji optjecaj novca.

„Kad smanjiš optjecaj novca, onda si smanjio i alat građanima da kupuju, odnosno da utječu na rast potražnje, a inflacija je gotovo uvijek odnos ponude i potražnje – ako smanjiš potražnju, onda si zapravo smanjio i inflaciju jer trgovci će uslijed smanjene potražnje za njihovim robama i uslugama prilagođavati cijene. To je ozbiljna stvar jer ne ide to uvijek tako lako – jednom kada cijene dosegnu određenu razinu, teško padaju“.

No, inflacija će, kaže, u Hrvatskoj biti problem i u nadolazećim godinama – doći će do uvođenja eura, a dokazano je da s time dolazi do rasta cijena od 0,23 posto.

Hrvatska ekonomija, ističe, krenula je zdravim stopama rasta iz ranijih godina i važno je da se tako nastavi jer u slučaju da krene silaznom putanjom nastaje puno ozbiljnija situacija – stagflacija.

Prijetnja stagflacije

„To je nekakva zona visoke inflacije i visoke stope nezaposlenosti i upravo na stagflaciju upozoravaju vodeći ekonomski stručnjaci. Ekonomija mora apsorbirati taj silni novac koji je na tržištu jer ako to ne uspijeva, onda je moguće da uslijed nedostatka ‘goriva’ krene propadati i onda ćemo imati stanje ne recesije, nego ekonomske depresije“.

Stoga je, kaže, vrlo važno da HNB već sada krene djelovati kako inflacija ne bi dosegnula razinu kao u Poljskoj i Mađarskoj, gdje je na razini od pet posto.

Inflacija je sada, smatra, ekonomski problem broj jedan ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu – većina ekonomija, ističe, nije samodostatna.

„Gotovo sve što uvezemo je zapravo uvezena inflacija, bilo kakva roba i usluge koje uvozimo, tu se javlja ta osjetljivost inflacije. Ta inflacija eksternog karaktera nas zapljuskuje poput valova jer dolazi izvana i mi je ne možemo kontrolirati“.

Projekcije za ovu godinu, navodi, pokazuju da će cijene dodatno rasti pa se stabilizacija cijena možda može očekivati iduće godine – kako dolazi do sve većeg udaljavanja od dana kada su otvorena vrata ekonomije, inflacijski efekti bi trebali opadati.

„Najveću inflaciju imate kad otvorite vrata – otvorite vrata kafića, dođe vam 20 ljudi koji troše i vi iskoristite priliku: Aha, oni troše, idem ja dignuti cijenu. Nemam na skladištu toliko robe, toliko pića i imam priliku za dodatnu zaradu. Naravno da kad posjetitelji tog lokala zadovolje svoju potrebu, manje će dolaziti“, zaključuje Vušković.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO