Okeani s najviše nuklearnih podmornica

Piše: Ayoub al-Rimi

LONDON – Sigurnosni sporazum Aukus između SAD-a, Velike Britanije i Australije skrenuo je pažnju na borbu za utjecaj u Indo-pacifičkoj regiji, što je termin koji se odnosi na sve zemlje koje izlaze na ova dva okeana umjesto Azijsko-pacifička regija.

Razvoj sukoba potaknuo je Australiju da kupi nuklearne podmornice imajući u vidu broj nuklearnih država prisutnih u regiji (Indija, Pakistan, Rusija i Kina), kao i američku i britansku nuklearnu flotu koja plovi tim okeanima.

Australija radi punom parom na tome da dođe do nuklearnih podmornica nakon velikog napretka koji je postigla Kina, te uspjeha da pomakne pomorske granice na najveću udaljenost. Također je izgradila otoke u Južnokineskom moru, a tu je i sve veći interes ove države za Indijski okean. Osim toga, Kina je u proteklih pet godina imala koristi od Ugovora o neširenju nuklearnog oružja između Rusije i SAD-a za razvijanje svog nuklearnog arsenala.

Kina opravdava svoje postupke time što se njenih dvjesto nuklearnih projektila ne može uporediti s oko 6.000 nuklearnih projektila, koliko ukupno broji ruski i američki arsenal.

Šest zemalja u svijetu ima nuklearne podmornice, a to su SAD, Francuska, Britanija, Kina, Rusija i Indija, a podmornice pet njih trenutno plove u regiji Indijskog i Tihog okeana, zbog čega je to morsko područje postalo ispunjeno najvećim brojem nuklearnih bojevih glava. Svaki put kada se poveća napetost, pojača se i utrka u nuklearnom naoružavanju, ili kako je to Međunarodni institut za strateške studije u Njemačkoj opisao “raketni uspon” u toj regiji.

Američka udarna snaga

Sjedinjene Američke Države imaju 68 podmornica, a sve su na nuklearni pogon. Ovog ljeta američka mornarica je uputila tri svoje nuklearne podmornice klase Seawolf u Tihi okean kako bi se suprotstavile rastućem kineskom utjecaju. Tu je i šest podmornica klase Ohio koje su također raspoređene u istom okeanu. Sve one nose nuklearne projektile Trident D5, koji se smatraju najmoćnijim oružjem za nuklearno odvraćanje u okeanu.

Položaj ovih podmornica nije poznat s obzirom na to da nose nuklearne projektile (oko 12 projektila u svakoj podmornici), zbog čega ne ispunjavaju uvjete za pristajanje u bilo kojoj luci izvan SAD-a. Njihov zadatak je da se prikriju dok čekaju zapovijedi o lansiranju.

Američka mornarica je također rasporedila 16 nuklearnih podmornica klase Los Angeles, što je jedan od najstarijih modela nuklearnih podmornica, a u službi je gotovo pola stoljeća.

Zmaj pod vodom

Nasuprot tome, razlikuju se procjene kada je riječ o kineskoj floti nuklearnih podmornica, ali ostaju između 12 i 18 nuklearnih podmornica. Prema studiji koju je proveo Fakultet za nacionalnu sigurnost  Nacionalnog univerziteta u Australiji, Peking provodi kampanju izgradnje otoka u Južnom kineskom moru s ciljem da ih pretvori u uporište i luke za nuklearne podmornice te kako bi se suprotstavio bilo kakvom mogućem američkom napadu.

Prema istoj studiji, Kina u ovoj regiji raspoređuje šest nukleranih podmornica klase Jin 094. Riječ je o najmodernijim podmornicama koje su predate kineskoj mornarici kako bi se pridružile starijoj klasi Jin 092, koja može nositi 12 balističkih projektila JL-2, sa dometom od 7.200 kilometara. To znači da je u stanju pogoditi ciljeve na Havajima jugoistočno od Japana ili pogoditi zapadnu obalu SAD-a u središnjem Tihom okeanu.

Prema procjenama iste studije, geografske karakteristike područja predstavljaju najveću prepreku za Kinu i kretanje njenih nuklearnih podmornica, budući da je okružena plitkim vodama i brojnim uskim morskim putevima.

Medvjed u okeanu

Što se tiče Rusije, ona ima 29 podmornica na nuklearni pogon i 11 sposobnih za lansiranje nuklearnih projektila. Moskva s vremena na vrijeme namjerno pokazuje dio svoje nuklearne mornaričke flote, demonstrirajući vojnu silu.

Odmah nakon nedavnog kontakta s britanskom mornaricom u Crnom moru, Rusija je odlučila poslati tri svoje nuklearne podmornice u regiju i preći s Baltičkog mora kako bi Zapadu generalno poslala poruku.

Riječ je o podmornici klase Oscar, koja se smatra drugom najvećom podmornicom u ruskoj floti po dužini i sposobnosti istiskivanja vode, pored sposobnosti lansiranja projektila s obe strane.

Tu je i podmornica Knyaz Vladimir, jedna od najmodernijih podmornica u ruskoj floti koja je naoružana sa 16 balističkih raketa Bulava. Ova vrsta raketa može nositi 10 nuklearnih bojevih glava sa samoupravljanjem, sposobnih za promijenu putanje leta okomito i vodoravno i gađanje ciljeve udaljenih 8.000 kilometara.

U ruskoj floti je i podmornica Oscar 2, koja je dizajnirana tokom hladnog rata za napad na neprijateljske nosače aviona. Opremljena je nadzvučnim projektilima i ima domet od 350 nautičkih milja, a može nositi i nuklearne bojeve glave.

Britanija, novi povratak

Očekuje se da će Velika Britanija imati koristi od sporazuma Aukus za snažniji povratak u Tihi okean. Sporazumom je predviđeno da će britanske nuklearne podmornice koristiti Australiju kao bazu kako bi imale stabilniju prisutnost u Indijskom i Tihom okeanu.

Britanski list Telegraph otkrio je da sporazum predviđa razmještanje tri podmornice klase Astute ili Veteran u Tihom i Indijskom okeanu. Ove podmornice su najnoviji komadi britanske flote, a cijena svake od njih je oko 1,8 milijardi dolara. Podmornice imaju mogućnost lansiranja balističkih projektila dugog dometa, s izuzetnom preciznošću.

Indija, novi igrač

Indija ima samo jednu nuklearnu podmornicu, izgrađenu 2016. godine, a to je podmornica INS Arihant. Time je Indija postala prva zemlja koja posjeduje ove podmornice a nije stalna članica Vijeća sigurnosti. Očekuje se da će ove godine objaviti puštanje u pogon nove podmornice istog modela, ali s modernim preinakama.

Ova podmornica nosi 12 balističkih projektila kratkog dometa do 1.000 km, a može se modificirati za lansiranje četiri balističke rakete srednjeg dometa koje mogu doseći 3.500 km.

Međutim, prema vojnim procjenama opseg operacija ove podmornice je Bengalski zaljev s ciljem suprotstavljanja Pakistanu i Kini.

Indijski geografski položaj omogućuje ovim podmornicama da idu u otvorene pomorske ophodnje, što ih čini sposobnim za lansiranje balističkih projektila velikog dometa u budućnosti.