Direktor DRC-a: Hiljade ljudi nasilno je vraćeno iz Hrvatske u BiH

Nicola Bay, direktor Danskog izbjegličkog vijeća za Bosnu i Hercegovinu, navodi kako se bilježe mnogi slučajevi nasilja, oduzimanja i uništavanja imovine migranata i izbjeglica.

Iz DRC-a navode kako nisu rijetki slučajevi fizičkog nasilja na granici Hrvatske i BiH (EPA - Ilustracija)

Hiljade izbjeglica i migranata se svake godine prisilno vrati iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, a nerijetko su žrtve maltretiranja, zlostavljanja, fizičkog i psihičkog nasilja, krađe i uništavanja imovine od graničnih policajaca, pokazuju podaci Danskog izbjegličkog vijeća (DRC).

Pažnju ovih dana su privukle priče i članci u svjetskim medijima, poput britanskog Guardiana, kako hrvatske snage sigurnosti, u vrijeme kada se pokušava pomoći izbjeglicama iz Afganistana širom svijeta, vraćaju te ljude u Bosnu i Hercegovinu, uskraćuju im pravo na traženje azila, a evropske vlasti se često u tim slučajevima ponašaju ka da se ništa ne dešava.

Ljekarska pomoć mnogima treba

Nicola Bay, direktor DRC-a za Bosnu i Hercegovinu, za Al Jazeeru navodi kako ova organikzacija u Bosni i Hercegovini sistematski bilježi slučajeve nasilnog vraćanja izbjeglica i migranata iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu od kraja 2019. godine.

“Ovakvi slučajevi se dokumentiraju kroz direktne razgovore s osobama koje prijavljuju nasilno vraćanje iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, a među njima se bilježe i slučajevi takozvanog lančanog vraćanja iz Slovenije, pa čak i iz Italije ili Austrije preko Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu“, rekao je Bay.

“Uz dokumentiranje vraćanja osoba, timovi DRC-a pružaju direktnu pomoć žrtvama nasilnog vraćanja, naročito u obliku pružanja ljekarske pomoći onima koja je potrebna.“

Prema svjedočenjima, medicinska pomoć je potrebna mnogima. Iz DRC-a navode kako nisu rijetki slučajevi fizičkog nasilja na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

“Nažalost, svjedočenja koja dobijaju timovi DRC-a od migranata i ljudi koji traže azil, a koji su doživjeli da ih vrate iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, rutinski uključuju izvještaje o fizičkom premlaćivanju, krađi i/ili uništavanju lične imovine (uključujući novac i mobilne telefone). U nekim slučajevima, bilježi se i uništavanje ili oduzimanje ličnih identifikacijskih dokumenata“, navodi Bay.

Tokom 2020. godine timovi DRC-a su zabilježili svjedočenja o nasilnom vraćanju iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu od ukupno 16.425 osoba, ističe direktor ove organizacije za Bosnu i Hercegovinu i dodaje kako je tokom ove godine o ovome govorilo 5.100 osoba, od kojih je 535 (više od 10 posto) maloljetno.

Progoni porodica i maloljetnika

Sagovornik ističe kako blizu trećina intervjuiranih navodi kako su direktno i otvoreno tražili pristup procedurama za dobijanje azila te kako su bili ili ignorirani ili im je branjeno da to rade.

“Sistematski izvještaji o nasilnom vraćanju koje vrše hrvatske vlasti, uključujući progone porodica i maloljetnika, kao i navodi o fizičkom nasilju, samo ističu sve prisutniju potrebu za efikasnim i nezavisnim mehanizmima kontrole granica kako bi se spriječila zlostavljanja na granicama Evropske unije“, dodaje on.

“Nažalost, informacije koje su trenutno dostupne o novouspostavljenom mehanizmu granične kontrole u Hrvatskoj izazivaju veliku zabrinutost zbog kredibilnosti, nezavisnosti i efikasnosti planiranog mehanizma. Ako se govori o funkcionalnom mehanizmu kontrole, ključno je da prijave kršenja ljudskih prava na evropskim granicama budu efikasno istražene, a osigurana odgovornost onih koji ih čine.“

Na upit šta evropske vlasti trenutno rade i šta bi trebali poduzeti kada je riječ o ovim optužbama, sagovornik Al Jazeere kaže:

“Uzevši u obzir da su teška zlostavljanja na hrvatskoj granici obimno dokumentirali DRC i druge organizacije za zaštitu ljudskih prava, kao i mediji, kao i presedan koji bi hrvatski mehanizam za kontrolu granice mogao postaviti za ostale članice, ključno je da Evropska komisija osigura da taj mehanizam zaista može služiti kao primjer poštivanja ljudskih prava na državnim granicama.“

Izvršiti pritisak na Hrvatsku

“Komisija treba aktivno kontrolirati i procijeniti mehanizam, kako bi bila sigurna da hrvatske vlasti stavljaju u pogon sistem koji može kredibilno raditi, u skladu s evropskim zakonima graničnih operacija i kako bi bila sigurna da pruža političku i finansijsku podršku sistemu koji ispunjava navedene standarde.“

Bay kaže kako Evropska komisija treba “pritisnuti Hrvatsku da prestane s kršenjima fundamentalnih prava na svojim granicama i da čvrste dokaze o detaljnim istragama navodima kolektivnog vraćanja ljudi i nasilja nad migrantima i tražiteljima azila na svojim granicama“.

“Sistem praćenja granice koji dobro funkcionira, naravno, ne zamjenjuje obavezu članica Evropske unije da dobija i analizira zahtjeve za azil u Uniju“.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO