Pandemija ‘srezala’ maloljetničku delinkvenciju

Na smanjivanje broja krivičnih djela uveliko je utjecao i korona virus, jer su škole bile zatvorene i smanjeno je kretanje građana, a u tim okolnostima se više koristio internet.

Policija u Hrvatskoj ističe da se primjećuje trend smanjenja međuvršnjačkog nasilja za skoro trećinu (Al Jazeera)

Maloljetnička delinkvencija kao dio kriminaliteta posljednih nekoliko godina, barem prema službenim statističkim podacima, brojčano opada u većini zemljama regije. Čak i u izazovnom periodu pandemije korona virusa, koja je nudila posebnu vrstu života, neprimjerenu djeci i mladima – zatvaranja, limitirana druženja, nervoze, depresije…

Krađe, razbojništva, iznude, zloupotreba narkotika, nanošenje teških tjelesnih ozljeda, pa čak i ubistva su bili prisutni i ranije, a tim djelima se sve češće pridružuju i zloupotrebe na internetu, koji se klasificiraju kao djela protiv polne slobode.

Iznenađena i hrvatska policija

“Analizirajući strukturu kaznenih djela u ukupnom broju maloljetničkog kriminaliteta, tijekom 2020. godine u Hrvatskoj evidentno je razmjerno smanjenje gotovo svih grupacija kaznenih djela unutar maloljetničkog kriminaliteta, a ukupno smanjenje maloljetničkog kriminaliteta iznosi 17,5 posto. Djeca mlađa od 14 godina, koja nisu kazneno odgovorna, tijekom 2020. godine počinila su 199 kaznenih djela, odnosno 16,7 posto manje nego 2019. godine. U postotku značajno manje nego godinu ranije su se pojavili kao počinitelji teških ozljeda, prijetnji, krađa, dok teške krađe bilježe manji pad. Počinitelji starosne dobi 14 do18 godina su prošle godine izvršili 1.480 kaznenih djela, što je smanjenje od 17,6 posto u odnosu na godinu ranije”, navode iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) Hrvatske.

Kao moguće razloge za ovakve službene podatke navode duže razdoblje koje su maloljetnici zbog suzbijanja širenja virusa COVID-19 proveli unutar obiteljskog doma. U takvim okolnostima se više koristio internet i baš ti pokazatelji iznenađuju i policiju u Hrvatskoj.

“S obzirom na mjere i činjenicu da su djeca i maloljetnici unutar svojega doma neminovno više koristili mogućnosti koje pružaju internet i suvremene tehnologije, neočekivano se bilježi smanjenje i kaznenih djela koja su činili putem računalnih sustava, programa i podataka. Djeca i maloljetnici su tijekom 2020. godine počinili 42 ovakva kaznena djela, što u odnosu na godinu ranije predstavlja pad od 20,8 posto.”

U Srbiji smanjenje za 13 posto

Policija podvlači da se primjećuje trend smanjenja međuvršnjačkog nasilja za skoro trećinu slučajeva, a da najveći broj krivičnih djela koja su počinili maloljetnici obuhvataju djela protiv života i tijela, djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, uz djela protiv imovine, koja je najzastupljenija.

Pored policije, o maloljetničkom kriminalitetu se brinu sudovi, zatvori i odgojni zavodi, koji bilježe pad broja osuđenih maloljetnika, ali i zdravstveni sistem, koji su svojim bolničkim kapacitetima liječi adolescente zbog problema ovisnosti i zloupotrebi psihoaktivnih tvari. Povećava se broj djece do 14 godina starosti.

U Srbiji je u 2020. godini, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, bilo 2.524 krivičnih prijava protiv maloljetnih lica, što je smanjenje od 13 posto u odnosu na godinu ranije. Vijeću za izvršenje krivičnih sankcija je podneseno 1.750 prijedloga – optužnica, dok je izrečeno 1.239 krivičnih sankcija, što je smanjenje od 26 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Najviše podnesenih prijava se odnosi na djela koja se vode kao djela protiv imovine te protiv života i tijela. Međutim, njihov procenat se u usporednom periodu od pet godina smanjuje, a povećava postotak kod djela protiv zdravlja ljudi, slobode i prava čovjeka te polne slobode.

Prebacila se na ‘online režim’

U 2020. godini tužilaštva u Bosni i Hercegovini riješila su 410 izvještaja (prijava) o počinjenom krivičnom djelu za maloljetne osobe, što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 79 prijava, ili 16,6 posto, podaci su Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Od toga je protiv 120 maloljetnika podihnuta optužnica, a njih 107 je krivično senkcionirano. U ogromnoj većini su to vaspitne mjere, dok je u 2,8 posto slučajeva određena zatvorska kazna.

“Podaci koji bilježe trend opadanja pomenute pojave govore o evidentiranim i procesuiranim krivičnim djelima te zasigurno ne pokazuju realnu sliku, jer ‘tamni broj’ (neotkrivenih) krivičnih djela je daleko veći. Tome svjedoče stotine maloljetnika na ulicama Bosne i Hercegovine koji svakodnevno prosjače i svakodnevno vrše krivična djela koja nisu sastavni dio zvanične statistike. Bave se sitnim krađama, obijanjem auta, uništavanjem tuđe imovine, a nerijetko i dilanjem narkotika. Na smanjivanje statističkog broja učinjenih krivičnih djela uveliko je utijeala i pandemija COVID-19, škole su bile zatvorene, smanjena fluktacija stanovništva i time su se umanjile mogućnosti činjenja ‘standardnih krivičnih djela’, što ne znači da ih nije bilo“, smatra Adnan Drndić, socijalni radnik iz Tuzle, koji je na društvenim mrežama pokrenuo besplatnu uslugu “Socijalni radnik-24Online“.

Vjeruje kako je smanjenju maloljetničke delinkvencije doprinijelo postojanje i provedba postojećih zakonskih akata koji se odnose na zaštitu i postupanje s maloljetnicima u krivičnom postupku te jačanje referalnih mehanizama i saradnje nadležnih ustanova na lokalnom nivou. Ipak, nameću se i novi izazovi.

Važnost roditeljske pažnje

“Maloljetnička delinkvencija sa ulica i školskih dvorišta se ‘transformirala’ i prebacila na ‘online režim’, gdje imamo ekspanziju ‘novih’ oblika maloljetničke delinkvencije i međuvršnjačkog nasilja. Maloljetnička delinkvencija u digitalnom okruženju predstavlja svaki vid eksploatacione prirode usmjerene protiv maloljetnika, u smislu da prepiske, fotografije i drugi vidovi videomaterijala budu proizvedeni, kupljeni, prodani, posjedovani ili preneseni s ciljem nanošenja štete drugoj strani. Bilo da se radilo o zabludi, manipulaciji, krađi ili ucjeni, ostavljaju dugotrajne posljedice na psiho-socijalni razvoj maloljetnika/žrtve.”

“Riječ je kompleksnim traumatičnim situacijama, koje maloljetnike dovode do samoizolacije, teških oblika depresije, a nerijetko i do suicida. Nažalost, riječ je o situacijama gdje ‘standardna’ dosadašnja roditeljska zaštita maloljetnika unutar porodičnog okruženja nije dovoljna te da i roditelje i maloljetnike treba kontinuirano educirati o opasnostima na internetu kao vidu prevencije ovakvih krivičnih djela“, upozorava Drndić.

Negativni rezultati pandemije, višak slobodnog vremena kod djece i mladih kao najranjivije grupe, manjak nadzora i kontrole te pravdanjem nedjelovanja zbog pandemije, tek bi trebalo ostaviti traga u društvu. Slučajno ili ne, porast maloljetničke delinkvencije je službeno vidljiv samo u zemljama gdje je u posljednjih par godina došlo do promjene struktura vlasti.

Porast u Crnoj Gori i S. Makedoniji

U Crnoj Gori ukupan broj prijavljenih maloljetnih počinilaca krivičnih djela u 2020. godini iznosio je 262 i po tome je među rijetkim zemljama gdje je maloljetnički kriminalitet službeno u porastu u odnosu na godinu ranije. Uprava za statistiku – MONSTAT navodi da je optuženih maloljetnika zbog krivičnih djela bilo 106, dok je broj pravosnažno osuđenih iznosio 91. U strukturi krivičnih djela koja su učinila maloljetna lica najbrojnija su krivična djela protiv imovine.

U Sjevernoj Makedoniji je još drastičniji rast stope maloljetničke delinkvencije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj prijavljene djece u sukobu sa zakonom – počiniocima krivičnih djela, u 2020. godini, povećan je za 16,2 posto u odnosu na godinu ranije. U 2020. godini, u odnosu na godinu prije, broj osuđenih maloljetnika je povećan za 15,1 posto. U nominalnim brojkama, prijavljenih je bilo 610 maloljetnika, protiv njih 413 je podnesen prijedlog za izricanje sankcija, a 270 je osuđeno. Uglavnom zbog djela protiv imovine, zdravlja ljudi, javnog reda i mira te djela protiv života i tijela.

Agencija za statistiku Kosova nije objavila podatke za 2020. godinu, dok je posljednje predpandemijske godine bilo 1.013 optuženih maloljetnika, od kojih je 686 njih osuđeno, što je 67,7 posto.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Koji su uzroci maloljetničkog kriminala u državama regije? Zašto su maloljetnici sve češći izvršioci teških krivičnih djela? Kakva je odgovornost institucija za porast maloljetničke delinkvencije? Je li ovo samo socijalni i porodični ili općedruštveni problem? U ovom izdanju Konteksta govorimo o maloljetničkom kriminalu, njegovim uzrocima i posljedicama, o ulogama i utjecaju porodice i društva, o […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO