Treća školska godina u okolnostima pandemije

U javnosti se mogu čuti pozivi na oprez i odgovornost jer postoji opravdana opasnost da obrazovni sistem bude rasadnik delta soja korona virusa jer su njemu podložni mladi.

Zatvaranje škola zbog pandemije imalo je katastrofalan efekat na učenike, piše autor (Al Jazeera/Arhiva)

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke saopćilo je zadnjeg dana agusta da nova školska 2021/2022. godina počinje u srijedu, 1.9.2021. godine u Tuzlanskom kantonu, Zeničko-dobojskom i Bosansko-podrinjskom te Kantonu Sarajevo, dok će u ponedjeljak, 6.9.2021. godine, početi i u Unsko-sanskom kantonu, Posavskom, Srednjobosanskom i Hercegovačko-neretvanskom, te Zapadno-hercegovačkom i Kantonu 10.

Planirano je odvijanje nastave u učionicama u trajanju od 45 minuta, po redovnom nastavnom planu i programa, uz poštovanje važećih higijensko-epidemioloških naredbi i preporuka nadležnih organa i institucija.

Vraćanje konvencionalnoj nastavi

U svim kantonima će se kontinuirano pratiti epidemiološka situacija, na osnovu koje će se donositi potrebne odluke, a nadležna kantonalna ministarstva obrazovanja su spremna i na druge modele, ukoliko dođe do pogoršanja epidemiološke situacije, saopćilo je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.

Također, učenici osnovnih i srednjih škola u Brčko distriktu će ovoj školskoj godini nastavu pohađati po konvencionalnoj metodi, odnosno iz školskih klupa.

Iako se delta varijanta koronavirusa u Evropi proširila u velikoj mjeri i dominantan je u mnogim državama Evropske unije, u Bosni i Hercegovini od početka jula do kraja augusta nije registrovan nijedan slučaj vrlo zaraznog i opasnijeg oblika bolesti COVID-19. Prvi slučajevi delta varijante u BiH otkriveni su početkom jula, dva u Ljubuškom i jedan u Čitluku, a kako saznaje Aanadolija od tada zdravstvenim ustanovama u oba bh. entiteta nije potvrđen nijedan novi slučaj.

Evropska agencija za lijekove ( EMA) i Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) u izvještaju objavljenom krajem jula ocijenili su da će delta varijanta koronavirusa do kraja augusta predstavljati 90 posto svih virusa SARS-CoV-2 koji cirkulišu u Evropskoj uniji.

Opsanost delta soja

Zbog ovog upozorenja u javnosti se mogu čuti pozivi na oprez i odgovornost jer postoji opravdana opasnost da obrazovni sistem bude rasadnik delta soja korona virusa jer su njemu podložni mladi.

Prema mjerama koje je 26. augusta usvojila Vlada Federacije BiH, Kanton Sarajevo nalazi se na trećem nivou prijenosa korona virusa SARS-COV-2.

Ovo stanje prijenosa definira se kroz incidencu koja je veća od 50 a manja od 150, što zapravo znači da broj novopotvrđenih slučajeva na 100.000 stanovnika u posljednjih sedam dana mora biti u ovako određenim okvirima. Također, za definiranje ovog nivoa kao trećeg najtežeg, iza kojeg postoji još samo “nivo 4”, što “odgovara nekontroliranoj epidemiji”, utvrđeno je da se “broj smrtnih slučajeva zbog COVID-19 na 100.000 stanovnika u zadnjih sedam dana” kreće u rasponu od 2 do 5. Treći indikator “nivoa 3” povezan je sa stopom hospitalizacije koja se na 100.000 stanovnika hospitaliziranih zbog COVID-19 kreće od 10 do 30. Četvrti indikator odnosi se na udio pozitivnih testova među ukupnim brojem testiranih koji je između 5 i 20 posto u posljednjih 14 dana.

Istog dana vlada drugog bh. entiteta je odlučeila da od 1.9. počinje škola. “Uprkos ovakvoj trenutnoj epidemiološkoj situaciji vlada smatra da učenici treba da se vrate u školske klupe. Znamo koliko stresa izaziva online nastava kod djece, ali i roditelja”, izjavila je ministrica prosvjete i kulture Natalija Trivić i dodala da će se pomno pratiti situacija i u skladu sa tim donositi nove odluke.

Produženi boravak organizuje se u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravstvo. Do početka školske godine, 42 posto prosvjetnih radnika bit će vakcinisano protiv koronavirusa što otvara mogućnost širenja zaraze među prosvjetnim radnicima.

Sa druge strane međunarodne organizacije pozivaju evropske vlade da vrate djecu u školske klupe nakon ljetne pauze.

Zatvaranje škola zbog pandemije imalo je katastrofalan efekat na učenike zbog čega u budućnosti ne bi trebalo zatvarati škole, poručili su iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i UNICEF-a.

Veći dio roditelja je i ranije negodovao zašto su restrikcije ostale u školama dok su ostali sektori, prije svega ugostiteljstvo i turizam gotovo nesmetano radili.

Hercegovačko-neretvanski kanton kao pozitivan primjer

Kombinovani model nastave je bio uobičajeni u protekle dvije školske godine u Bosni i Hercegovini što je predstavljalo opterećenje za prosvjetne radnike, djecu i posebno roditelje koji rade. Hercegovačko-neretvanski kanton se izdvojio po ovom pitanju i nisu prekidali nastavu u prošloj školskoj godini.

„Održati nastavu uprkos okolnostima pandemije je bio veliki izazov za sve nas od direktora škola preko nastavnika do djece i roditelja. Vrlo smo ponosni na taj uspjeh. Odluka svih nadležnih ministarstava u Bosni i Hercegovini da djeca ovu školsku godinu započnu u klupama pokazuje da je naša borba i ustrajnost bila ispravna. Nadamo se da se neće pogoršati epidemiološko stanje i da ćemo uspjeti i ovu školsku godinu realizovati u klupama, odnosno učionicama“, izjavio je Rašid Hadžović, ministar obrazovanja Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Zajedničko svima koji su uključeni u obrazovni sistem jest želje i očekivanje da se nastava vrati u najoptimalnije stanje, odnosno da većina djece bude u učionicama. Sa druge strane spora imunizacija, opće nepridržavanje osnovnih epidemiološkim mjerama na javnim površinama ne daju dovoljno nade da će ove jeseni izostati drastično povećanje broja zaraženih korona virusom.

Nažalost pandemija nije najveći izazov za obrazovni sistem Bosne i Hercegovine nego negativni demografski trendovi kao što je konstantni pad nataliteta i iseljavanje.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO