Lutrija u regiji – šta mogu osvojiti oni koji se vakcinišu?

Turistički vaučeri, novac, domaće životinje… sistemi nagrađivanja vakcinisanih protiv COVID-19 razlikuju se od države do države, a u posljednje vrijeme sve je popularnija lutrija.

Sagovornici Al Jazeere govore o motiviranju materijalnim nagradama u procesu vakcinacije protiv COVID-19 (EPA)

Iako su vakcine jedno od najvećih medicinskih dostignuća savremenog svijeta koje, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), godišnje spriječe četiri do pet miliona smrtnih slučajeva, mnogo je skeptika koji odbijaju vakcinisati se.

Kako bi potaknuli što više građana na vakcinaciju protiv COVID-19, bolesti koju uzrokuje novi tip korona virusa koji je od decembra 2019. godine, kada se prvi put pojavio u kineskom gradu Wuhanu, odnio više od četiri miliona života, mnoge države osigurale su im različite benefite i podsticaje.

Sistem nagrađivanja razlikuje se od države do države, a u posljednje vrijeme sve više zemalja uvodi lutriju za vakcinisane građane. Tako, naprimjer, vakcinisani građani američke države Ohio na lutriji mogu osvojiti milion dolara, dok je Slovačka najavila pokretanje lutrije sa sedmičnim nagradama do dva miliona eura i ponudila bonuse onima koji uvjere druge da se vakcinišu protiv COVID-19.

Lutriju su, između ostalih, pokrenule i Poljska u kojoj vakcinisani građani do kraja septembra mogu osvojiti novčane nagrade, električni trotinet ili automobil. Automobil je glavna nagrade lutrije koju je pokrenula i Moskva, dok je interes za vakcinacijom na Tajlandu znatno porastao nakon uvođenja lutrije na kojoj vakcinisani građani imaju priliku da osvoje kravu.

Lutrija i u Srbiji, turistički vaučeri u Crnoj Gori

Ovakvi podsticaji na vakcinaciju nisu nepoznanica ni građanima zemalja Zapadnog Balkana. Crna Gora penzionere koji se vakcinišu u julu nagrađuje turističkim vaučerima u vrijednosti 50 eura, dok zaposlenima u državnim institucijama koji se vakcinišu omogućava pravo na slobodan dan.

Vlada Srbije je u maju usvojila uredbu koja svima koji su do 31. maja primili barem prvu dozu vakcine osigurala novčanu pomoć od 25 eura, dok je 6. maja na stotine ljude stajalo u redu u jednom beogradskom tržnom centru kako bi bili među prvih stotinu za koje je bio osiguran vaučer za kupovinu u vrijednosti od 26 eura.

Red za vakcinu u tržnom centru Ušće u Beogradu (EPA)

Jedna od mjera kojom Srbija podstiče svoje građane na vakcinaciju je i pravo na 100 posto zarade zbog bolesti COVID-19 koju će imati samo zaposleni koji su vakcinisani i oni koji iz zdravstvenih razloga ne mogu biti vakcinisani. Ostali zaposleni građani Srbije, koji obole od COVID-19, tokom bolovanja će dobijati naknadu u visini 65 posto zarade.

Pored toga, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je sredinom jula najavio uvođenje lutrije kao stimulativne mjere za vakcinaciju.

“Ponovo ćemo izdvojiti novac da platimo da bi se ljudi vakcinisali”, rekao je Vučić 16. jula.

Vučić nije govorio o detaljima lutrije, a prema pisanju beogradskih medija glavna premija će biti stan u Beogradu, automobili Fiat 500L, a u planu su i druge vrijedne nagrade poput turističkih vaučera i popusta u trgovinskim radnjama.

Zaštita zdravlja nije dovoljan motiv na vakcinaciju

Epidemiolog Zoran Radovanović kaže kako takve vrste podsticaja teoretski mogu imati određenog efekta, ali upozorava da mogu stvoriti pogrešna očekivanja.

“Takve stvari menjaju odnos i percepciju građana prema vakcinaciji koji onda neće da se vakcinišu zbog zaštite svog zdravlja, već zato što im plaćaju”, upozorava Radovanović.

“U načelu to može da ima određenog efekta, ne mnogo velikog, to su pokazala i iskustva iz sveta”, dodaje.

Njegovo mišljenje dijeli i psiholog Mustafa Šuvalija, koji kaže da podaci koji su trenutno dostupni sugeriraju da motiviranje materijalnim nagradama može imati efekte, ali da to nije mehanizam na koji se do kraja možemo osloniti.

“Naprimjer, u dvije američke države, New Mexico (nagrada od 100 dolara) i Ohio (lutrija) nagrade su dovele do povećanja vakcinisanih pojedinaca, dok je u Arkansasu stopa vakcinacije niska, iako postoji program poticaja”, navodi.

Ponovo ćemo izdvojiti novac da platimo da bi se ljudi vakcinisali, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić (EPA)

“Mislim da novčane ili druge nagrade mogu djelovati samo kod ljudi koji nemaju ozbiljnijih sumnji vezanih za negativne zdravstvene posljedice vakcinisanja, tek kod onih kojima stimulacija mijenja percepciju ‘isplativosti’ vakcinacije. To u jednoj mjeri zavisi od vrste stimulacije koja se nudi; nekome direktna finansijska naknada znači više, dok kod nekog drugog naprimjer turistički vaučeri mogu biti jači motivator”, pojašnjava Šuvalija.

‘Civilizacijski primitivizam’

Sociolog Ratko Božović ovakve mjere podsticaja na vakcinaciju vidi kao “civilizacijski primitivizam”.

“Usred prosvećene Evrope ide se na mere stimulacije da se primeni nauka, a ne predrasude i neznanje u lečenju i sprečavanju bolesti. To se zove infantilizaija politike, to su ti marketinški nagovori, kada ne možeš da ubediš čoveka argumentima ubeđuj ga nagradama, nagrađivnajem i stimulacijama raznih vrsta. Mislim da ti koji se tako mogu namamiti na vakcinisanje ne zaslužuju bilo kakvu nagradu”, kaže Božović.

Smatra da je život i vrijednosti života trebalo braniti više nego prava na slobodu izbora.

“Prosto, niko nema pravo da zbog svoje bahatosti zarazi drugog čoveka, a ovde imamo primer upravo te priče. Prema tome, sloboda onog koji neće da se vakciniše ugrožava slobodu onog koji se razboli zbog njegove bahatosti. Moja sloboda ima smisla jedino ako ne ugrožava tuđu slobodu”, ističe.

Radovanović je mišljenja da je umjesto ovakvih mjera poticaja na vakcinaciju trebalo raditi na kampanjama vakcinacije i zdravstvenom prosvećivanju radnika.

“U Srbiji imate jednu populističku vlast, tu su svi potencijalni birači pa nikoga ne treba razočarati – ni vakcinaše, ni antivaksinaše – sa svima mora da se bude dobar. A onda smo imali na nacionalnim frekvencijama sejače panike koji su pričali gluposti i preneli ideje o sumnji u vakcinu. Pored toga, imate jednu specifičnu situaciju, ovde je narod varan 30 godina i nikome ne veruje, čak ni onima za koje glasa i onda postoji jedan opšti skepticizam prema vlasti, prema autoritetu. Sve se to nekako stopilo”, kaže Radovanović i dodaje: “Puno je tu činilaca u igri, a krajnji rezultat je sramno loš učinak s vakcinacijom zbog čega onda pribegavamo tim kopruptivnim rešenjima. Inače, stručno bi bilo da smo učinili vakcinaciju obaveznom.”

Sličnog je mišljenja i psiholog Šuvalija.

“Ključni mehanizam za povećanje motivacije za vakcinisanje treba biti rad na razbijanje predrasuda o vakcinaciji paralelno sa razvijanjem svijesti o tome da nema smisla odgađati vakcinaciju (ono što treba uraditi bolje je uraditi ranije nego kasnije). Mišljenja sam da materijalni poticaji mogu dati značajnije rezultate tek u kombinaciji sa ovim radom na promjeni svijesti”, zaključuje Šuvalija.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO