Rezultati izostaju: Hrvatska i danas traga za 1.858 nestalih

Pitanje nestalih u Domovinskom ratu i dalje otežava živote porodica stradalih, ali i odnose Hrvatske i Srbije.

Vukovar
Samo na području Vukovara traga se za 386 osoba (Anadolija)

Pitanje nestalih osoba najteža je zaostavština Domovinskog rata u Hrvatskoj koja je i danas, trideset godina od ratnih događanja, neriješena.

Najgore je što se ne vidi kada će to pitanje i biti riješeno i da li će ikada biti riješeno. Uz to radi se i o pitanju koje umnogome otežava odnose Hrvatske i Srbije tako da se uvijek kada se govorio o ovoj temi može čuti i zahtjev da Hrvatska ne bi trebala Srbiji dopustiti ulazak u Europsku uniju sve dok ne otvori svoje arhive i otkriju se lokacije nestalih osoba.

Pitanje nestalih osoba još jednom je aktualizirano povodom Međunarodnog dana nestalih osoba kada je rečeno da Hrvatska danas, 30. godina od početka rata i 25.godina od Vojno redarstvene akcije Oluja traga za ukupno 1.858 nestalih. Najgore u cijeloj toj priči je obiteljima nestalih koje i dalje ne znaju za sudbine svojih najmilijih i koje se vrlo često osjećaju zaboravljeno od svih. Oni sa velikim očekivanjima iščekuju svaku najavu probnih iskapanja ali, što je najgore, rezultati izostaju.

“Neće biti nikoga da ih traži’

Govori se o selektivnim istraživanjima, navodima da se ne izlazi na svaku dojavu kao i da neke lokacije, koje su navedene kao potencijalne masovne grobnice, nikada nisu istražene.

„Iz dana u dan nas je sve manje. Umiru ne samo roditelji nego i djeca nestalih. Za nekoliko godina gotovo da neće biti nikoga da ih traži. Unatoč protoku vremena mi i danas, 30. godina od rata, živimo u 1991. godini. Život ide dalje, mladi odrastaju, žene se, udaju ali nama je i dalje teško. Bojimo se kako se sudbina naših najmilijih najvećim dijelom neće nikada niti riješiti. Toga se najviše bojimo“, kaže predsjednica Udruge Vukovarske majke Manda Patko.

Napominje i kako su članovi obitelji zadovoljni naporima koje nadležni vrše u potrazi za nestalih ali i da se malo tko pronalazi. Patko tvrdi kako odgovori na brojna pitanja se nalaze u Srbiji i arhivima JNA za koje kaže da kriju tajnu o lokacijama gdje su pokopani nestali, a vjerojatno i načine na koje su skončali.

Jedna od onih koja 30. godina bezuspješno traga za nestalima je i Milka Pančić. Ova Vukovarka već gotovo 30. godina nema nikakvih informacija o svojoj kćeri Jeleni koja je imala svega 19. godina kada je nestala. Kaže kako jedino što zna da je nakon sloma obrane Vukovara odvedena u Borovo selo i da joj se od tada gubi svaki trag.

„Imala je samo 19 godina. Cijela obitelj sve ove godine trpi. Jako je teško. Najstarije moje unuče danas ima 19 godina, kao što je imala i Jelena kada je nestala, i često mi kaže “Bako, pronaći ćemo tetku“. Pitam se hoćemo li i kada“, rekla je Milka Pančić.

Pokreću i privatne istrage

Tijekom svih ovih proteklih godina pokušavalo se na razne načine doći do informacija o nestalima ali su one stizale na kapaljku. Otvoren je i anonimni telefon na koji je moguće da se javi bilo koja informacija o nestalima ali na njega, kako kaže Patko, gotovo da nitko više niti ne zove. Neki od članova obitelji krenuli su i svoje, privatne, istrage te su u nekim slučajevima stupili i u veze sa osobama koje se direktno sumnjiče za ubojstva.

Prije nekoliko godina predstavnici Udruge Vukovarske majke kao i Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja posjetili su i Beograd gdje su od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića dobili obećanje kako će im se maksimalno pomoći u potrazi za nestalima. S odmakom od nekoliko godina Patko kaže kako je sve to bila jedna farsa.

„Sve to bila je jedna farsa. On je tada obećao mnogo ali nije ništa napravio. Njemu i odgovara sve ovo iako i on puno toga zna. Mislim kako i njega varaju jer nakon što je u Zagreb donio 3 protokola ubrzo se ispostavilo kako se radi o osobama koje su pokopane nekoliko godina ranije“, rekla je Patko.

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) i saborski zastupnik Milorad Pupovac tvrdi kako je u proteklih nekoliko godina došlo do ozbiljnog usporavanja procesa traženja nestalih te kako Hrvatska i Srbija moraju poraditi na suradnji po tom pitanju.

“Za još uvijek brojne obitelji koje traže svoje najbliže dan obnavljanja bolnih sjećanja i dan razočarenja u rezultate traženja njihovih nestalih srodnika. Za sve one koji se bave pitanjem nestalih ovaj je dan prilika za javno osvješćivanje i priznavanje činjenice da je u proteklih nekoliko godina došlo do ozbiljnog usporavanja procesa traženja nestalih. Naročito u prošloj i ovoj godini. Želimo osvijestiti potrebu za ubrzavanjem procesa traženja nestalih, njihove ekshumacije i identifikacije, neovisno o nacionalnosti“, rekao je Pupovac.

Izgradnja povjerenja u odnosima

Dodaje i kako je broj nestalih pokazuje da je potraga za nestalima stvar odgovornosti i Hrvatske i Srbije kao i da uspješnost procesa ovisi o suradnji.

“Ta je suradnja zastala i u definiranju protokola o suradnji i u potrebnim sastancima na odgovarajućem političkom nivou. Zbog tog zastoja trpi i humanitarna strana posla potrage za nestalima i politički odnosi između Hrvatske i Srbije. Smatramo da je nakon tri desetljeća potrebno usmjeriti se na ravnopravnost nestalih u skladu s pravilima Međunarodnog crvenog križa, bez obzira na nacionalnost te da se pitanju nestalih pristupi kao humanitarnom pitanju i jednom od načina doprinosa izgradnji povjerenja u odnosima Hrvatske i Srbije. Hrvatski i srpski predstavnici trebaju stvoriti proceduralni okvir za razmjenu informacija kao i surađivati u ekshumaciji i identifikaciji, što bi otklonilo zastoj do kojeg je došlo u proteklih nekoliko godina“, navode iz SNV-a.

Iz SNV-a napominju i kako se na prostoru bivše Jugoslavije traga za 9.969 nestalih osoba. Povodom Međunarodnog dana nestalih predsjednik Vlade RH Andrej Plenković istakao je kako će hrvatska Vlada i dalje ustrajati na rješavanju pitanja nestalih osoba kao i da je to njihova obveza i izraz dubokoga poštovanja prema njihovoj žrtvi, prema patnjama njihovih obitelji, ali i prema hrvatskom društvu u cjelini jer samo društvo koje poštuje svoje žrtve i svoju prošlost može na dobrim temeljima graditi svoju budućnost.

„Životi žrtava Domovinskog rata cijena su demokracije i slobode koju danas imamo. Nažalost, tako je nakon mnogih ratova i mnogih sukoba, a takav je slučaj i nakon Domovinskoga rata. Nažalost, nasilna odvođenja u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku, praćena su sustavnim i grubim kršenjima temeljnih ljudskih prava – prisilnim zatočenjem, poniženju, zlostavljanju, torturi, neljudskim postupanjima te na koncu i oduzimanjem života. O tome svjedoče ekshumirane žrtve – žene i muškarci, djeca i nemoćne starije osobe“, rekao je Plenković.

Unapređenje metodologije rada

Dodao je i kako je važno da mlade generacije, kroz obrazovni sustav, kroz predan rad svih institucija, shvate i razumiju žrtvi koju su podnijeli hrvatski branitelji, stradanja koja su podnijeli i hrvatski  civili jer bez njihove žrtve danas ne bi bilo slobodne Hrvatske, ne bi bilo demokracije, ne bi bilo naših institucija.

„Do sada, u našem mandatu 2016. do danas mi smo prikupili saznanja o 277 mogućih mjesta masovnih i pojedinačnih grobnica, proveli smo terenska istraživanja na 251 mjestu i tako su pronađeni i ekshumirani posmrtni ostaci ukupno 143 osobe, a završno su identificirani posmrtni ostaci 190 žrtava te pokopani prema željama obitelji. Rezultati su tu, no nažalost ne onoliko koliki bismo htjeli“; istakao je Plenković.

U međuvremenu se radilo i na unaprjeđivanju metodologije rada, kako u provedbi terenskih aktivnosti tako i u obradi i identifikaciji posmrtnih ostataka. Uloženo je pet milijuna kuna (oko 670.000 eura) u podizanje sposobnosti Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku, osnažen je i sustav za traženje nestalih osoba jačanjem međuresorne suradnje i ljudskih resursa, poboljšana je suradnja s udrugama obitelji nestalih kako bi zajedničkim djelovanjem unaprijedili dolazak do zajedničkoga cilja.

Moralo se učiniti više

Komentirajući pitanje nestalih gradonačelnik Vukovara Ivan Penava istakao je kako se samo na području Vukovara traga za 386 osoba. Prema riječima Penave Republika Srbija zna za dio nestalih kako su skončali i gdje su pokopani ali šuti.

„Smatram kako je se po tom pitanju moralo napraviti više, a ne glumiti dobro susjedske odnose dok se takvi problemi guraju pod tepih. Pravosuđe je posebna priča u svemu tome. Kada se 30 godina radi na ovaj način, pri čemu su se mijenjale razne Vlade i ministri, onda više nije slučajnost nego je riječ o politici koja se provodi. Očigledno je kako ćemo i za 30 i 50 godina u Vukovaru i ratom stradalim prostorima govoriti o nestalima. Očigledno je i kako će jaz između ostatka Hrvatske i ratom pogođenih i istraumatiziranih područja biti sve veći i manje razumjeti. Očigledno je i kako će se ljudi, koji žive na ovim prostorima, radi svega toga smatrati retrogradnima i govoriti da žive u prošlosti”, kaže Penava.

“Međutim, ne znam koliko je sazrjela svijest političara da su oni krivci za sve ovo. Onaj tko nije sve ovo prošao ne može razumjeti tu patnju i sve te probleme“, zaključio je.

Izvor: Al Jazeera