Pet samoubistava: Šta se događa u vojsci Hrvatske?

U nešto više od mjesec dana čak pet pripadnika hrvatske vojske izvršilo je samoubistvo.

Prvi smrtni slučaj među vojnicima zabilježen je 8. lipnja kada je na području Zagrebačke županije pronađem mrtav dragovoljni ročni vojnik (Arhiva)
Prvi smrtni slučaj među vojnicima zabilježen je 8. lipnja kada je na području Zagrebačke županije pronađem mrtav dragovoljni ročni vojnik (Arhiva)

U ponedjeljak, 19. srpnja, smrtno je stradala pripadnica Oružanih snaga RH s područja Vukovarsko – srijemske županije. Radi se o vojnikinji iz Vinkovaca koja je smrtno stradala izvan službe. Međutim, ta smrt upalila je sve moguće alarme u Ministarstvu obrane RH s obzirom da je to bila čak peta smrt od lipnja u Hrvatskoj vojsci.  Zajedničko svim tim smrtnim slučajevima je da su svi stradali bili u vrijeme smrti izvan službe što pak ne umanjuje problem.

Pet smrtnih slučajeva

Prvi smrtni slučaj među vojnicima zabilježen je 8. lipnja kada je na području Zagrebačke županije pronađen mrtav dragovoljni ročni vojnik. Dva dana kasnije, na području Bjelovarsko-bilogorske županije pronađen je još jedan smrtno stradali dragovoljni ročnik. Treći slučaj je zabilježen na području Varaždinske županije, a četvrti na zagrebačkom području. Peti slučaj je zabilježen na području Vukovarsko-srijemske županije gdje je pronađena smrtno stradala vojnikinja.

Povodom najnovije smrti vojnikinje odmah je se oglasio i MORH odakle navode kako su u postrojbama Oružanih snaga Republike Hrvatske raspoređeni vojni psiholozi te da je njihova primarna zadaća pružanje psihološke potpore pripadnicima Oružanih snaga.

„Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske mogu se u bilo kojem trenutku javiti psiholozima u postrojbama. Isto tako, psiholozi i zapovjednici su u svakodnevnoj interakciji s pripadnicima postrojbi. Po nastanku događaja s posebno traumatičnim ishodima psiholozi postrojbe sustavno pružaju psihološku podršku pripadnicima koji su prošli traumatski događaj ili su bili posredno uključeni“, navode iz MORH-a.

Dalje pojašnjavaju kako se za prijem u djelatnu vojnu službu provodi psihološko testiranje kandidata, kao i kod redovitih liječničkih pregleda djelatnih vojnih osoba koji su obavezni svake tri godine. Isto tako uz dostupnu psihološku pomoć djelatne vojne osobe obvezne svake tri godine ići na redoviti liječnički pregled tijekom kojega se provodi psihološko testiranje.

„Samoubojstva se događaju u gotovo svim sferama, pa tako i u Oružanim snagama Republike Hrvatske kao dijelu društva. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, nema odstupanja u Oružanim snagama u odnosu na cjelokupno stanovništvo Republike Hrvatske po broju samoubojstava 2020. godine. Tako je 2020. godine u ukupnoj populaciji Republike Hrvatske zabilježeno 566 samoubojstava, što čini stopu od približno 14/100 000, dok je stopa samoubojstava u Oružanim snagama bila 5,26/100 000“, navode iz MORH-a.

Sniženi kriteriji

U isto vrijeme djelatne vojne osobe kažu kako se radi o strašnim stvarima kao i da sve njih iznimno pogađa kada se dogodi nešto takvo jer se svi znaju. Međutim, neki od njih kažu i kako samoubojstva ne trebaju nikoga čuditi.

„Sve je manje ljudi, a samim tim vlada i sve manji interes za služiti u vojsci. Samim tim i kriteriji primanja djelatnih vojnih osoba su smanjeni tako da u sustav ulaze i oni koji jednostavno nisu spremni niti fizički, a posebno ne psihički, za služiti u vojsci. Biti profesionalni vojnik je iznimno zahtjevan posao koji zahtjeva punoga čovjeka i to 24 sata na dan. Uz to i mi smo ljudi od krvi i mesa koji imamo svoje probleme, nadanja, strahove i sve drugo. I mi imamo bračnih problema, razvoda, bolesti, kredita i svega drugoga. Uz to se od nas traži i stroga stega i maksimalna pripremljenost i obučenost. Možda ono najvažnije je da vojska ipak nije za sve“, rekao nam je jedan profesionalni vojnik s istoka Hrvatske koji je zamolio za anonimnost s obzirom da je njima zabranjeno davanje bilo kakvih izjava za medije bez dopuštenja MORH-a.

Isto tako treba znati i da samoubojstva nisu posebnost samo Hrvatske vojske nego da se ona događaju i u drugim vojskama svijeta. O problemu sve većeg broja slučajeva samoubojstava u svojim redovima ranije se javno oglasila i njemačka vojska. Prema “Godišnjem izvješću o samoubojstvima”, koji je pripremilo američko Ministarstvo obrane, 498 vojnika američke vojske počinilo je samoubojstvo tijekom 2019. godine.

Komentirajući pet samoubojstava pripadnika Hrvatske vojske državni tajnik MORH-a Branko Hrg rekao je kako se radi o vojnikinjama i vojnicima starosti između 30 i 53 godine koji su bili u radnom odnosu u MORH-u i prošli su liječničke preglede.

Isti problemi i u drugim vojskama

”Svi ti ljudi, kao i mi svi, imaju svojih osobnih stresova i problema. Živimo u vremenu kada su ti stresovi pojačani. Imamo u vidu da se radi o ljudima, njihovim obiteljima i da mi svi zajedno možemo pomoći tako da ne iznosimo detaljne podatke o bilo kome. Samoubojstva u Oružanim snagama (OSRH) smatraju se težim oblicima izvanrednih događaja kojima se bavi zapovjedni lanac, psihološka i zdravstvena struka“, rekao je Hrg.

Dodao je i kako u razdoblju od 2011. do 2020. godine nije zabilježen nijedan slučaj samoubojstava među pripadnicima oružanih snaga HV-a dok ih je u svim drugim godinama bilo te se njihov broj kretao između jednog do četiri godišnje.

Samoubojstva u Hrvatskoj vojsci komentirao je i državni tajnik u Ministarstvu obrane Zdravko Jakop koji je rekao kako MORH i oružane snage nisu izuzete iz društva kao i da neki podaci govore da je u 2020. godini od suicida umrlo 566 osoba što je 14 na 100.000.

„MORH je ispod tog prosjeka, ali još jednom ponavljam – svaki ljudski život je nenadoknadiv i naša obaveza i uloga MORH-a je vidjeti kako te događaje svesti na najmanju moguću mjeru i eventualno spriječiti ovakve događaje. I zapovjednici i vojni psiholozi su zaduženi za kontinuirano praćenje, ali nakon prvih slučajeva ove godine dali smo dodatni napor analizirajući što se to u biti događa. Živimo i u još jednim dodatnim okolnostima, to je covid-19 i nekako smo došli do spoznaja da nijedan slučaj koji se dogodio nije se dogodio zbog nekog stanja u službi, nekog mobbinga, pritiska ili nečeg trećeg. Najčešće je to teška životna situacija ili nekako vezano za određene ovisnosti“, rekao je Jakop.

Droga u vojarnama?

Međutim, samoubojstva nisu jedini problem Hrvatske vojske s kojim se suočavaju ovih dana. Naime, nenajavljene kontrole među djelatnim vojnim osobama pokazale su i kako dio profesionalnih vojnika konzumira opijate. U izvanrednom nadzoru „pali“ su četvorica specijalaca i pripadnika Zapovjedništva za specijalne snage kao i jedan pripadnik vojne policije koji je radio na osiguranju raznih događaja i to uz sam vojni i državni vrh. Svima njima prijeti stegovni postupak ali i nečasni otpust radi konzumiranja droga. Za sada nije poznato jesu li drogu konzumirali unutar vojarni ili izvan ali se svi slažu kako se radi o sigurnosnom problemu za sustav i to ne samo zbog posljedica konzumiranja već i zato što je tu i ovisnost, a dovodi tu osobu do kriminalnih radnji što može imati za posljedicu i sigurnosni rizik za samu vojsku i cijeli sustav.

O svim događajima unutar HV-a izviješten je i predsjednik RH Zoran Milanović koji je i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Govoreći o samoubojstvima u vojsci Milanović je rekao kako prati i zna što se događa kao i da su to stvari koje se događaju u psihološki uzdrmanom periodu.

„Vojnici su ljudi kao drugi, imaju obitelji, probleme, imaju i dugove. Dosta znam o tragedijama koje su se dogodile i pričekat ću još malo da kažem svoj sud. Kauzalna povezanost između slučajeva ne postoji, ali moguće je da postoji povezanost s nekim elementima socijalne patologije i poremećaja koji postoje u vojski i izvan vojske. Takve stvari se događaju, ali kad se takvo nešto dogodi u vojsci, to privlači pozornost i podiže obrve javnosti”, kazao je Milanović.

Predsjednik ipak nije želio više govoriti o vojnicima koji su koristili drogu kazavši kako je riječ o malo kompleksnijem slučaju te da će sačekati da istraga završi.

Niz drugih problema

Sve to što se događa u Hrvatskoj vojsci pogađa na ovaj ili onaj način i ministra obrane u Vladi RH Maria Banožića koji je najavio kako će zbog nesretnih događaja koji su se dogodili u Hrvatskoj vojsci uložiti sve svoje napore u daljnji razvoj programa prevencije takvih događaja.

“Moram istaknuti kako razumijem i zabrinutost javnosti zbog navedenih događaja i naglašavam kako ćemo i mi u Ministarstvu obrane i Hrvatskoj vojsci učiniti sve što je u našoj moći da ovakvih nesretnih slučajeva bude što manje”, zaključio je Banožić.

Kazao je kako bi on prvi volio znati odakle vojnicima droga s tim da nije želio otkriti postoji li među vojnicima diler napominjući samo kako je istraga u tijeku. Inače, testiranja vojnika na drogu obavljena su u vojarnama u Splitu, Pločama, Udbini, Delnicama, Vinkovcima, Velikoj Gorici, a ukupno je testirano 30 osoba. Najavio je i kako će se testiranja nastaviti i dalje.

“Zajedno sa zapovjednicima ćemo kroz interakciju pojačati redovni i izvanredni nadzor kako bismo tu brojku sveli na nulu. To znači nultu stopu tolerancije na prisutnost droge te će svi kod kojih je pronađena i koji su pokušali izbjeći samo testiranje završiti na stegovnome sudu. Definitivno, ovo što je izašlo u javnost nije na korist i čast Hrvatskoj vojsci. Mnogi kroz ove pojedinačne slučajeve promatraju Hrvatsku vojsku, a s druge strane njezini pripadnici, ugovorni pričuvnici, ostvaruju perfektne sportske rezultate, kao i vojnici u misijama i operacijama. I nikome ne treba da netko ugrožava njihov angažman i trud jer je netko odlučio nešto konzumirati”, istakao je Banožić.

Nažalost, to nije jedini problem MORH-a s obzirom da svako malo u javnost izlaze neki novi propusti. Tako je javnost saznala o jacuzziju koji se gradi u vojnom neboderu od čega se odustalo nakon što su mediji to otkrili. Pojavile su se informacije kako cijeli slučaj istražuje i USKOK. Inače, Banožić je zadržao i dio osiguranja svog prethodnika Damira Krstičevića čiji su članovi koristili službene automobile u privatne svrhe.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Prije 25 godina, na današnji dan, Hrvatska vojska i policija započele su akciju kako bi preuzele kontrolu nad okupiranim teritorijama, koje su bili pod kontrolom vlasti takozvane Republike Srpske Krajine. Tokom tri dana, koliko je trajala akcija, u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske vraćena su područja Banije, Pounja, Korduna, Like i srednjedalmatinskog zaleđa. Ranije u maju, […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO