Može li novi iranski predsjednik popraviti ekonomiju?

Iranska ekonomija oslabljena je sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i decenijama dugim strukturalnim pitanjima.

Pristalice novoizabrnaog iranskog predsjednika Ebranima Raisija (Reuters)
Pristalice novoizabrnaog iranskog predsjednika Ebranima Raisija (Reuters)

Teheran, Iran – Ebrahim Raisi, koji će u u četvrtak položiti zakletvu kao osmi predsjednik Irana, nasljeđuje problematičnu ekonomiju čija je sudbina isprepletena političkim preokretima.

“Revolucionarna” vlada koju je obećao formirati ima pred sobom herkulovski zadatak da popravi ekonomiju koja pati od toksične mješavine sankcija Sjedinjenih Američkih Država, pandemije COVID-19 i brojnih drugih pitanja nakon decenija lošeg upravljanja.

Stanovnicima Irana najteže pada inflacija koja će, prema očekivanja iranskih ekonomista i analitičara, ostati iznad 40 posto, barem do kraja godine, iako je centralna banka prethodno postavila cilj od 22 posto godišnje inflacije za prethodnu i tekuću iransku kalendarsku godinu, koja završava u martu 2022. godine.

“Nažalost, na rubu smo teške i nekontrolirane inflacije”, upozorio je ekonomista Masoud Nili na sastanku ekonomista sa Raisijem početkom jula, navedeno je u saopćenju vlade.

Prema izvještaju ministarstva rada, rast cijena hrane prešo je “krizni” prag u mjesecu koji je završio 21. juna, a više od dvije trećine osnovnih namirnica, poput mesa, riže i voća, je na godišnjem nivou povećano za najmanje 24 posto.

Ostale esencijalne namirnice za prehranu su čak i to premašile pa su cijene putera, piletine i ulja prošle godine naglo skočile za 121 posto, 118 posto, odnosno 89 posto.

Cijene hrane globalno su skočile ove godine, jer su ekonomije smanjile restrikcije zbog pandemije COVID-19 i ponovno se otvorile, izazivajući uska grla u opskrbi.

No, to je samo pogoršalo iranske probleme s inflacijom koji su prethodili pandemiji.

‘Revolucionarna’ vlada koju je Raisi obećao formirati ima pred sobom herkulovski zadatak popravka ekonomije (Reuters)

Nekontrolisano štampanje novih novčanica glavni je krivac za devalvaciju iranskog riala, naročito zbog toga što su američke sankcije blokirale pristup Irana valutnim rezervama izvan zemlje.

Također, američke sankcije učinkovito su izbacile Iran iz globalne ekonomije, smanjivši prihode od nafte. Dok je administracija bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa napadala Iran, nedostatak novca u upotrebi natjerala je vladu Hassana Rouhanija da koristeći centralnu banku printa sve više i više novca.

Od 2018. godine, kada je Trumpova administracija jednostrano napustila iranski nuklearni sporazum sa svjetskim silama iz 2015. godine i krenula u kampanju maksimalnog pritiska kako bi potisnula ekonomiju Irana, iranski dužnosnici obećali su da će uvesti “strukturalne reforme” kako bi budžet ove zemlje postao manje ovisan o prodaji nafte.

Iako je vlada optužena da je finansije prikupila potičući obične Irance da ulažu svoj novac u dionice, ipak se suočila s ogromnim budžetskim deficitom za koji se vjeruje da može doseći čak tri kvadriliona riala (12 milijardi dolara) za tekuću fiskalnu godinu koja završava u martu 2022.

U međuvremenu je stopa nezaposlenosti bila 9,6 posto za sve radnike u kalendarskoj godini koja je završila u martu, prema podacima centralne banke, a 16,7 posto za mlade u dobi od 18 do 35 godina.

Inflacija, kao i nejednakost, korupcija i stambeno zbrinjavanje pitanja su koja su se pojavila tokom predsjedničkih debata u junu.

Pristalice Ebrahima Raisija slave njegovu pobjedu na predsjedničkim izborima 19. juna u Teheranu, Iran (Reuters)

Raisi je obećao da će izgraditi četiri miliona domova za četiri godine kako bi ublažio stambenu krizu, popraviti zastarjeli bankarski sistem, otvoriti milion radnih mjesta godišnje i prepoloviti inflaciju prije nego je postepeno svede na manje od 10 posto.

Njegovi prethodnici imali su slična obećanja koja uglavnom nisu ispunili.

Faktor JCPOA

Iran kaže da je oslanjanjem na doktrinu “ekonomije otpora” o jačanju domaće proizvodnje u velikoj mjeri izdržao “oluju” američkih sankcija i najsmrtonosniju pandemiju na Bliskom istoku.

Centralna banka tvrdi da je ekonomija porasla za 3,6 posto u prethodnoj kalendarskoj godini, koja je završila krajem marta.

No, čak su i najtvrdoglaviji ljudi u zemlji, koji su godinama govorili da je nuklearni sporazum užasan neuspjeh, rekli da se moraju vratiti kako bi američke sankcije bile ukinute.

Raisi je također obećao da će formirati “snažnu” vladu koja će moći praviti ustupke sa Zapadom tokom razgovora o Zajedničkom sveobuhvatnom planu djelovanja (JCPOA), kako je nuklearni sporazum formalno poznat, i zauvijek ukinuti američke sankcije.

Međutim, čak i ako nuklearni sporazum bude oživljen sa malo ili bez promjena u tekstu, ekonomista Meysam Hashemkhani kaže da bi neposredni utjecaj na ekonomiju bio neznatan.

“Cijeli svijet je svjedočio Trumpovom povlačenju iz JCPOA i razmotrio bi rizik da se takvo nešto ne ponovi u odnosima s Iranom”, rekao je on za Al Jazeeru.

Američke sankcije učinkovito su izbacile Iran iz globalne ekonomije, smanjivši prihode od nafte (Reuters)

“Čak i da su mislili da Trump nije upravu, vidjeli su šta se dogodilo. Zato JCPOA mora ostati stabilan nekoliko godina kako bi drugi vjerovali da je održiv.”

Kratkoročno, Hashemkhani vjeruje da bi potpuna obnova nuklearnog sporazuma mogla spriječiti daljnje nanošenje štete zemlji, a posebno ugroženim poslovima u privatnom sektoru koji su suočeni s brojnim izazovima, ali ne ograničavajući se na pitanja prenosa novca.

Vlada bi mogla prodati više nafte, ali Hashemkhani kaže da ne vjeruje da će to poboljšati ekonomiju koja decenijama ovisi o prodaju nafte, ali ne napreduje zbog drugih strukturalnih problema.

Dugoročno, kaže da bi Iran trebao iskoristiti mogućnosti koje pruža obnova nuklearnog sporazuma, ali da se osigura trajnost takvog dogovora.

“Iran mora postići strateške saveze sa zemljama u regiji u obliku dugoročnih trgovinskih sporazuma koji traju najmanje 15 godina”, rekao je.

Glasači drže svoje dokumente dok stoje u redu na biračkom mjestu tokom predsjedničkih izbora u Theranu, Iran (Reuters)

Kroz ove sporazume, te jačanje turizma i investicijskih poslova, regionalni interesi postali bi toliko isprepleteni da bi SAD morale dva puta razmisliti prije nego ponovo razmotre istupanje iz JCPOA, dodao je.

Hashemkhani također vjeruje da rješavanje dugotrajnih pitanja, poput budžetskog deficita i inflacije, nije povezano sa sankcijama, te da se može popraviti promjenama politike poput ukidanja nerealne provizije na uvoz i sličnim mjerama zbog kojih ova zemlja gubi milijarde svake godine.

Rekao je i da su se susjedi, naprimjer Irak i Afghanistan, suočii s većim krizama i stalnom nestabilnošću, ali su uspjeli zadržati inflaciju ispod 10 posto.

“Nasuprot tome”, rekao je, “inflacija je u Iranu u prosjeku iznosila 15 posto tokom tri godine, koliko je JCPOA bio na snazi.”

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Ebrahim Raisi trenutno okuplja novu vladu i pregovarački tim, uključujući sedmu rundu nuklearnih pregovora u Beču, koja će biti održana sredinom sljedećeg mjeseca.

19 Jul 2021
Više iz rubrike TEME
POPULARNO