Roditelji bi trebali aktivno pratiti online aktivnosti svoje djece

Mentalna higijena ne može biti tabu tema, poručuje izvršni direktor Udruženja za prevenciju ovisnosti “NARKO-NE” Amir Hasanović.

Najbolji i najefikasniji mehanizam za zdravu upotrebu smart uređaja i pripadajućih aplikacija je samokontrola, kaže Hasanović

Udruženje za prevenciju ovisnosti “NARKO-NE” osnovano je u Sarajevu 2002. godine od strane stručnjaka i stručnjakinja za oblast prevencije zloupotrebe droga i drugih psihoaktivnih supstanci, uz poticaj studenata i studentica socijalnog rada koji su željeli imati više prakse i raditi na konkretnim društvenim problemima. Kako se s vremenom razvijala prevencijska znanost, ali i širila problematika ovisničkih i rizičnih ponašanja kao što su bijeg u virtualni svijet interneta, igara na sreću, pametnih telefona i dr. svoje pristupe su prilagođavali stvarnim potrebama djece i mladih, a same intervencije usmjerili na uzroke nastanka ovisnosti.

“Danas prevencijske programe realiziramo unutar tzv. settinga, odnosno životnih oblasti u kojima ljudi provode većinu svoga vremena (porodica, škola, slobodno vrijeme, lokalna zajednica, mediji), a one svojom strukturom značajno utječu na zdravlje svih uključenih. Ovaj pristup ne zanemaruje podsticanje individualnih kompetencija već se fokusira na povećanje djelotvornosti prevencije radom u specifičnim okruženjima. Intervencije također usklađujemo prema međunarodnim standardima kvalitete i dostupnim naučnim saznanjima o učinkovitim pristupima”, kaže Amir Hasanović, izvršni direktor Udruženja za prevenciju ovisnosti “NARKO-NE”.

Dodaje kako su definicija i procjena problema u vezi s ovisnošću oduvijek oblikovani kulturno -historijskim faktorima i trendovima. Na primjer, u složenim društvima nikada nije bilo moguće postići sveobuhvatan, stabilan konsenzus o specifičnom ograničavanju konzumiranja alkoholnih pića. No, danas je opće prihvatljiva definicija ovisnosti Svjetske zdravstvene organizacija (SZO) koja kaže:

“Ovisnost kao bolest definira se kao psihičko, a katkad i fizičko stanje koje nastaje zbog međuodnosa živog organizma i (višekratnog uzimanja) psihoaktivne tvari, a karakterizirano je ponašanjem i drugim duševnim procesima koji uvijek uključuju unutarnju prinudu (znak gubitka kontrole zbog neodoljive žudnje) da se unatoč svjesnosti o prisutnim štetnim posljedicama (zdravstvenim, socijalnim i drugim), nastavi s povremenim ili redovnim uzimanjem tvari da bi se doživjeli ugodni učinci ili izbjegla patnja zbog sustezanja. Tolerancija može, ali ne mora biti prisutna. Osoba može biti ovisna o više psihoaktivnih tvari istovremeno.”

Prema riječima sagovornika, diskusija o definiciji problema ovisnosti traje i trajat će još mnogo godina.

“Svjetska zdravstvena organizacija je razvila i dijagnostičke kriterije na osnovu kojih se mogu prepoznati znaci ovisnosti kod osobe u razdoblju od jedne godine. No, zbog same kompleksnosti fenomena ovisnosti, ali i ljudskog bića jako je teško ove kriterije primijeniti u istom obimu i obliku za svaku osobu pojedinačno”, tvrdi Amir Hasanović.

Posljedice ovisnosti o internetu

Ističe kako je konzumiranje medija vrlo često pasivan proces i služi prvenstveno za zabavu, odvlačenje pažnje i prevazilaženje dosade, te da ne postoji opće priznata definicija koja bi opisala problem ovisnosti ili problematičnu konzumaciju medija odnosno oblika korištenja interneta.

“Na primjer, koriste se izrazi ‘patološka upotreba interneta’, ‘ovisnost o internetu’ ili ‘online-ovisnost’. Budući da se svaki pojam različito tumači, ne postoji jasan konsenzus o karakteristikama koje se mogu koristiti za identifikaciju poremećaja ponašanja u vezi s konzumacijom medija”, navodi sagvornik.

Međutim, stručnjaci iz ove oblasti su odredili set apstraktnih karakteristika koje mogu biti vodilja u dijagnosticiranju problema ovisnosti, a to su: česta nepremostiva želja za prijavom na internet, gubitak kontrole (biti na mreži duže nego što je planirano) u kombinaciji s osjećajem krivice u tom pogledu, društveno ometajuće abnormalnosti u najužem krugu bliskih osoba (prijatelji, partneri, porodica), smanjenje radne sposobnosti, prikrivanje/ banalizacija korisničkih navika, mentalna razdražljivost kada se spriječi korištenje interneta (može se manifestirati u obliku nervoze, razdražljivosti i depresije), te više neuspjelih pokušaja ograničenja.

“Ukoliko u periodu od šest mjeseci kod osobe su prisutna do tri navedena kriterija, onda govorimo o fazi moguće opasnosti. Prisutnost do četiri kriterija u razdoblju od šest mjeseci predstavlja kritičnu fazu, a više od četiri kriterija i duže od šest mjeseci označava hroničnu fazu ovisnosti. Posljedice ovisnosti o internetu su psihičke i fizičke prirode i one se često manifestiraju u vidu depresije, poremećaja raspoloženja, nedostatka pažnje i poremećaja hiperaktivnosti. Vrlo karakteristično je i stanje usamljenosti. Osim toga, nedostatak vježbe i jednostrano držanje također utječu na zdravlje. Osobe koji isključivo sjede ispred računara mogu imati problema s težinom i leđima i rizikovati ozbiljne kardiovaskularne bolesti”, objašnjava izvršni direktor Udruženja za prevenciju ovisnosti “NARKO-NE”.

Naglašava da djeca i adolescenti koji imaju poteškoće u ostvarivanju društvenih kontakata a istovremeno preferiraju internet spadaju u rizičnu grupu. Također, i mlade, nezaposlene osobe vrlo često dugotrajnom upotrebom interneta bježe iz vlastite stvarnosti.

“Osobe koje su ovisne o internetu stvaraju svoj virtualni svijet koji postaje dominantan i za njih atraktivan. Istovremeno zanemaruju svoje obaveze u stvarnom svijetu i uvijek pronalaze razloge opravdanja. Kada je riječ o broju ovisnika, posljednji podaci datiraju iz 2016. godine kada je naše Udruženje zajedno sa KJU Porodično savjetovalište sprovelo istraživanje u tri kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine na uzorku od 1183 mlade osobe uzrasta 13-17 godina. Podaci su pokazali da skoro 20% mladih ovog uzrasta provodi svaki dan više od šest sati na internetu. Ako uzmemo u obzir pandemiju i lockdown onda sa sigurnošću možemo zaključiti da je ovaj broj danas puno veći”, govori Amir Hasanović.

Zdrava upotreba smart uređaja

Potom se osvrnuo i na to kako da roditelji prepoznaju ovisnost o internetu kod djece.

“Jedan od ključnih kriterija jeste gubitak kontrole od strane djeteta. To znači da za dijete ne postoji druga tema interesa osim interneta. Zatim, često izostajanje s nastave, kreiranje laži da bi se opravdao ali i umanjio značaj konzumiranja interneta, stalni umor i simptomi iscrpljenosti, te na koncu i depresija koja uključuje strah od neuspjeha i nisko samopoštovanje. Dakle, roditelji bi trebali aktivno pratiti online aktivnosti svoje djece i u skladu s uzrastom dogovarati ali i ograničavati vrijeme konzumiranja medijskih sadržaja”, pojašnjava sagovornik.

Kako je kazao važno je spomenuti da neurotransmiter dopamin, slično kao i kod supstanci igra ključnu ulogu u nastanku online-ovisnosti.

“Naime, sve dostupne aplikacije (Facebook, Instagram, Snapchat, YouTube, i sl.) temelje se na principu stvaranja stvarne ovisnosti oslobađanjem molekula (dopamina) u mozgu radi zadovoljstva, motivacije i ovisnosti. Najbolji i najefikasniji mehanizam za zdravu upotrebu smart uređaja i pripadajućih aplikacija je samokontrola. Eh, šta ako je istu nemoguće održati? Postoji nekoliko isprobanih savjeta koji kod određenih osoba funkcioniraju na primjer: prebaciti smartphone u crno-bijeli modus, isključiti zvono obavijesti, smanjiti broj aplikacija, odložiti uređaj na neko vrijeme izvan dohvata, uspostavljanje smartphone-free zona, i slično”, napominje izvršni direktor Udruženja za prevenciju ovisnosti “NARKO-NE”.

Vjeruje da su društvene mreže same po sebi korisne, a da posebno u periodu puberteta mogu biti podrška u emancipaciji djece od roditelja. No, ključni problem kod društvenih mreža jeste taj što pružaju mnogo sadržaja koji nas privlače.

“Lijepe fotografije i ugodno napisani tekstovi pokazuju šta pokreće društveno okruženje, objavite članak i dobivate potvrdu. Lajkovi su komplimenti, a mi ljudi se radujemo komplimentima. Pored toga, boje signala, tonovi obavijesti i drugi elementi dizajna značajno doprinose da ostanemo na stranici što je duže moguće. Struktura ličnosti je u svakom slučaju ključna za držanje ili gubitak kontrole nad konzumacijom društvenih medija. Jačanje samopoštovanja, kritičkog stava i vještina za nošenje sa stresom i problemima kod djece i mladih je jedna od najučinkovitijih mjera prevencije”, podvlači sagovornik.

Važno senzibilizirati cijelu javnost

Smatra da su iz preventivne perspektive, osnaživanje ličnosti mladih uz mjere praćenja i postavljanja granica od strane roditelja, najefikasniji pristupi sprječavanju suicidalnih ideja kod mladih koji se sve više pridružuju raznim izazovima na društvenim mrežama.

“Isproban recept ne postoji. Ali ono što znamo jeste da je depresija jedan od glavnih uzroka suicida. Kod mladih ljudi ključni faktor može biti i preopterećenost u školi ili pri odabiru zanimanja i sl. Opseg mentalnih oboljenja se često podcjenjuje i zbog toga je jako važno senzibilizirati cijelu javnost o važnosti ‘mentalne higijene’. Ljudi moraju shvatiti da je ljudski i poželjno otvoreno razgovarati o problemima, strahovima i tužnim situacijama. Da bi se to uspjelo ljudi moraju imati osjećaj da ih slušate i razumijete. Mentalna higijena ne može biti tabu tema”, jasan je Amir Hasanović.

Poručuje da je prevencija u stvari zadatak cijelog društva, a ne samo profesionalaca na ovom polju.

“Za početak je potrebno da se kao društvo potpuno oslobodimo od stigmatizacije osoba koje koriste određene supstance. Jer osobi koja ima poremećaj ovisničkog ponašanja treba podrška i integracija u zajednicu.

Odbijanjem i marginaliziranjem takvih osoba samo im pomažemo da još više i brže zapečate svoju ovisničku sudbinu.

Kao društvo u cjelini moramo napraviti jedan progres i shvatiti da je ovisnost jedna vrsta bolesti koja se može liječiti, a koja zahtijeva sveobuhvatnu podršku, i da su šanse za oporavak puno veće u takvim konstelacijama”, zaključuje izvršni direktor Udruženja za prevenciju ovisnosti “NARKO-NE”.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO