U Hrvatskoj poskupjelo skoro sve, a najviše voće i povrće
Hrvatska na udaru inflacije koja ugrožava normalan život građana.
Za građane Hrvatske ljeto 2021. godine ostat će upamćena po epidemiji korona virusa, iznenađujućim turističkim rezultatima ali i visokim temperaturama, suši, požarima…
Međutim, ostat će upamćeno i po osjetnom rastu cijena u prodavaonicama. U odnosu na prošlu godinu poskupjelo je sve ili gotovo sve što se jako dobro osjeti i na kućnim budžetima građana koji sve teže pokrivaju troškove normalnog života tijekom jednog mjeseca.
Kupovanje po akcijama
Primjera radi, cijena ulja je sa 10 kuna (1,34 eura) narasla na 15 kuna (2,01 euro). Građani javljaju kako su između ostaloga poskupjeli mliječni proizvodi, jogurt, vrhnje, sirutka, ali i neki pekarski proizvodi kao i brašno i šećer. Poskupjelo je i gotovo sve voće i povrće. Sve to već tjednima unazad prati i rast cijena benzina koji je po litri gotovo dosegao 11 kuna (1,47 eura).
O rastu cijena sve češće i glasnije govore i obični građani koji ne kriju nezadovoljstvo s cijenama na koje nailaze u prodavaonicama.
„Ovo postaje strašno. Poskupjelo je sve. Kažu kako kuna ili dvije nije puno ali kada sve poskupi onda se to tijekom mjeseca nakupi. Ono što je koštalo prije nekoliko mjeseci deset kuna sada košta 12 ili 13 kuna pa i više. Bojim se kako nas ono najgore tek čeka narednih mjeseci i ako se nešto ne napravi na državnoj razini ne znam kako ćemo dalje“, kaže Marija Vidić iz Vukovara.
Dodaje i kako zbog svega toga postaje normalna stvar da građani idu od prodavaonice do prodavaonice kako bi negdje ulovili neka sniženja i kupili ono što im je neophodno. Mnogi od građana su već počeli kupovati samo one neophodne stvari jer im s ovim svim poskupljenjima sve drugo postaje luksuz.
Oglasilo se i Ministarstvo
O poskupljenima kojima svjedoče građani oglasilo se i Ministarstvo poljoprivrede odakle navode kako su u lipnju 2021. godine, u odnosu na isti mjesec prošle godine, zabilježene više cijene na tržnicama i u prodavaonicama kod stolnog grožđa, breskvi, marelica, trešanja, višanja, nektarina, dinja, grejpa, rajčica, mladog luka, paprika, kupusa, kelja, mrkve, zelene salate, mladog krumpira, crvenog radića, mahuna, rotkvica, špinata i peršina.
Zabilježena su i neka pojeftinjena pa su tako u prosjeku jeftinije bile jabuke, kruške, kiwi, lubenice, naranče, limun, jagode, banane, patlidžan, crveni luk, češnjak, cvjetača, grah, krumpir i šampinjoni.
U isto vrijeme navodi se i kako su ključne prehrambene namirnice drastično poskupjele. Tu se prije svega misli na žitarice i uljarice pa su tako njihove cijene u Hrvatskoj trenutačno 20 do 100 posto više nego prije godinu dana.
Na temu poskupljenja oglasio se Državni zavod za statistiku (DZS) koji su naveli kako su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u srpnju ove u odnosu na srpanj 2020. godine u prosjeku bile više za 2,8 posto. Prema navodima DZS riječ je o najvišoj stopi inflacije od travnja 2013. godine, kada je iznosila 3.3 posto na godišnjoj razini.
Navode i kako su tako tijekom 2021. godine porasle cijene prijevoza, goriva, maziva, alkoholnih pića, duhana, bezalkoholnih pića ali i vode, električne energije, plina i ostalih goriva. Zabilježen je i rast cijena u segmentima obrazovanja, zdravlja, rekreacije, kulture, pokućstva, opreme kao i raznih dobara i usluga.
Sva ta poskupljenja govore i kako je Hrvatska na udaru inflacije. Prema posljednjim podacima DZS-a, inflacija mjerena potrošačkim cijenama u srpnju je na godišnjoj razini iznosila 2,8 posto, najviše od travnja 2013. Rast potrošačkih cijena tako prati uspon proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, koje su u srpnju porasle za 7,9 posto u odnosu na isti mjesec lani, što je njihov najveći skok još od travnja 2011. godine.
Inflacija je zvijer
„Inflacija je zvijer, koja ako se i pritaji, ona spava. No uvijek se i lako može probuditi. Hrvatska u proteklih 25 i više godina dobro upravlja sa situacijom oko inflacije, a izuzev pretkriznog vremena 2008. godine nije bilo njenih značajnijih porasta“, rekao je ministar financija u Vladi RH Zdravko Marić.
Međutim, sve to nije dovoljno da Vlada donese odluku o snižavanju stope PDV-a što bi automatski značilo i pad cijena raznih proizvoda.
„U programu Vlade najavljeno je da će se, kada se steknu uvjeti, ići na snižavanje PDV-a na kompletnu hranu. S obzirom na pandemiju i sve izazove s kojima se suočavamo, to u ovom trenutku još uvijek nije na stolu jer se nisu stekli uvjeti. No o tome razmišljamo”, kazao je Marić.
Komentirajući brojna poskupljenja ekonomski analitičar Damir Novotny istakao je kako je glavni problem što Hrvatska nema dovoljno svoje proizvodnje, ponuda je slaba, a potražnja povećana.
Razlog poskupljena mala proizvodnja
„Mlijeko ima cijenu kao prijašnjih godina jer je domaća proizvodnja mlijeka veća od potražnje. Isti je slučaj i s proizvodnjom jaja. Ta dva artikla nemaju tendenciju rasta. Kada je riječ o mesu govedine i teletine raste ali ne i cijena piletine i ribe jer imamo jaku proizvodnju piletine koja ne ovisi o porastu cijena žitarica, pa ni cijena piletine ne raste. Najveći problem je povrće i ono je najviše poskupjelo. Nemamo dovoljnu proizvodnju povrća, a cijene su dodatno porasle zbog smanjene proizvodnje u EU zbog velikih suša, kao i poplava. Tako je došlo do povećanja cijena. Isto tako je narasla i cijena energije, iako se nafta vraća na razine prije 2020.godine”, rekao je Novotny.
Govoreći o svim poskupljenima koja se događaju analitičari ukazuju kako je Hrvatska otvoreno tržište te da sva kretanja ovise i o svjetskim tržištima. Kao neki od razloga poskupljenja ukazuje se na suše i poplave koja se događaju širom svijeta, pandemiju korona virusa kao i na kretanja na najvećim svjetskim tržištima poput kineskog.
U isto vrijeme svi strahuju od jeseni s obzirom da razni supermarketi u EU i SAD-u otvoreno najavljuju kako će najesen poskupiti hranu. Tako ja njujorški trgovački lanac Gristedes najavio kako će do desetog mjeseca cijene hrane morati povećati za dodatnih 10-14 posto. Sve to što se danas događa u SAD-u i po EU već sutra ii najkasnije prekosutra dolazi i do nas.
Građanima nedostaje trećina prihoda
„Potpuno je jasno da je došlo do jednog šuljajućeg, polaganog povećanja cijena na svim područjima, posebice kad je riječ o hrani. Mi u Hrvatskoj imamo višestruki problem, s jedne strane mi smo zemlja koja ima izuzetno velik udio troška hrane u mjesečnom trošku u kućanstvu. Što je zemlja siromašnija, to je taj trošak veći – rekao je Sever i dodao da se taj postotak u Europi i SAD-u kreće od 11 do 13 posto, u razvijenijim europskim zemljama između 5 i 8 posto, a u Hrvatskoj on iznosi čak 27 posto ukupnog mjesečnog troška“, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Tvrdi kako u odnosu na prosječnu hrvatsku plaću prosječnoj hrvatskoj obitelji nedostaje jedna trećina prihoda.
„Očekujem povećanje cijene brašna i svih proizvoda u mlinarsko-pekarskoj industriji. Netko već krene unaprijed u povećanje cijena pa smo vidjeli da su dijelovi mlinarsko-pekarske industrije podigli cijene kruha u pecivu, a vidjet ćemo da će se to i najesen događati. Neke najave govore da će doći i do povećanja cijena i plina i struje, što će opet biti udar na džepove građana. Pitanje je gdje će sve skupa stati i kako završiti, a naše plaće, koliko god vlast rekla da je plaća rasla u solidnim postocima, one gube utrku s povećanjem cijena“, rekao je Sever.
Uz rast cijena hrane građani ukazuju i na rast cijena građevinskog materijala za koji tvrde da je još veći nego onaj od hrane. Prema tvrdnjama brojnih građana cijene građevinskog materijala su ove godine, u odnosu na prošlu godinu, porasle za 50 pa i 100 posto. Što je najgore taj rast nije konačan i u idućim mjesecima može se očekivati dodatni rast cijena građevinskog materijala. Taj rast se povezuje opet s pandemijom korona virusa ali i povećanom potražnjom materijala, u isčekivanju obnove, poslije potresa u Zagrebu i na Banovini.