U ime nacije: Masovne ubice kao ugledni građani

Vlade u regiji skoro tri decenije nakon ratova i dalje odbijaju da se ozbiljno suoče sa ratnom prošlošću.

Mural osuđeniku za ratne zločine tokom rata u BiH Ratku Mladiću u njegovom rodnom Kalinoviku u BiH (Armin Durgut / PIXSELL)

Za analitičare je bila očekivana reakcija srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da Bosni i Hercegovini neće izručiti Duška Kornjaču, pa iznova upozoravaju da je zaštita osumnjičenih za ratne zločine podloga sa potencijalne nove sukobe u regiji Zapadnog Balkana, koji su tokom ratova devedesetih odnijeli desetine hiljada ljudskih života.

BiH optužuje Kornjaču za organizovanje nezakonitog zatvaranja nesrpskih civila, koji su ubijani i fizički zlostavljani, dok je njihova imovina uništena.

Tužilaštvo BiH je u optužnici navelo da je Kornjača početkom rata 1992. godine koordinirao aktivnosti vojnih i policijskih snaga na području Čajniča na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, da bi cjelokupno nesrpsko stanovništvo iz tog grada bilo deportovano. Kornjača je nedostupan za bh. pravosuđe, pa je za njim raspisana i Interpolova potjernica.

Predmet Duška Kornjače aktuelizovan je 19. avgusta ove godine, kada su novinari iz Sarajeva otkrili njegovu adresu u Novom Sadu.

Vučić: Neću da slušam te teorije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na insistiranje novinara da se očituje o slučaju Kornjače je rekao da je Duško Kornjača državljanin Srbije, i da ga neće izručiti Bosni i Hercegovini, jer nema zakonsko pravo na to. Vučić je Kornjaču nazivao uglednim ljekarom. “Po kom zakonu tražite od mene da hapsim Srbe? Ja neću, a nemam ni pravo ni po jednom zakonu Republike Srbije”, rekao je Vučić. Srbijanski predsjednik je na kritike novinara odgovorio da on ne štiti ratne zločince, “već poštujem neke principe”. “Kao što ne može BiH da isporuči nama one koje tražimo za ratne zločine, to ne može ni Srbija“, rekao je Vučić. “Ja više neću da slušam teorije kako Srbija ima najviše ratnih zločinaca. Ja neću, neću takvu teoriju i ne možete mi ništa”.

Osumnjičenog za ratne zločine u BiH Duška Kornjaču novinari našli na adresi u Novom Sadu [Istraga.ba]

Srbijanska vlas često je na meti kritika zbog zataškavanja uloge srbijanskog režima u ratovima devedesetih u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. Neki od osuđenika za najveće ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici, poput Radovana Karadžića ili Ratka Mladića, osuđeni pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, do hapšenja su se skrivali u Srbiji. Vučić, kao i ostali vodeći političari u Srbiji odbijaju priznati presudu Haškog suda u slučaju Srebrenice i nakon što su one postale pravosnažne.

Kornjača nije jedini koji se krije u Srbiji

Novinarku beogradskog lista Danas Jelenu Diković ponašanje srbijanskog predsjednika nije iznenadilo. Podsjetila je na slučaj „Vučićevih ‘bivših’ saradnika u Srpskoj radikalnoj stranci“, Vjerice Radete i Petra Jojića koje godinama odbija da uhapsi i izruči Hagu. „Vučić štiti osumnjičene i osuđene za ratne zločine jer ih podržava i odobrava ono što su radili tokom ratova devedesetih“, rekla je Diković za Al Jazeeru.

Navela je i primjer Novaka Đukića, osuđenog za masakr na Tuzlanskoj kapiji, koji se također godinama krije u Srbiji. Spomenula je i slučaj Gorana Radosavljevića Gurija kojeg porodica albanskog porijekla Bitići optužuje da je odgovoran za ubistvo trojice braće Bitići 1999. godine u Petrovom selu u Srbiji.

„Verovatno ih na hiljade slobodno šeta srpskim ulicama i neće im faliti dlaka sa glave dok je Vučića i njemu sličnih“, rekla je Diković.

Ubice ‘u ime nacije’

Glorifikovanje i heroizacija ratnih zločinaca, uvijek predstavljenih kao ‘naši’, jedan je od najtežih problema na postjugoslovenskom prostoru i vjerovatno spada među najgore posljedice rata.

Historičar Milivoj Bešlin, koji zastupa tu tezu, smatra još da čuvanje ratnih zločinaca, masovnih ubica u ime nacije, je samo nastavak rata drugim sredstvima i garancija je da će zločinačka politika i ideoloogija nastaviti da žive i tada neminovno odvesti u nove ratove i nove zločine.

„Ovde [slučaj Kornjača] čak i nije ključni problem da li će jedna država drugoj dopustiti izručenja, već zbog čega se, u ovom slučaju u Srbiji, ne sudi za ratne zločine pred nacionalnim sudovima“, rekao je Bešlin za Al Jazeeru.

„Kod nas [u Srbiji] je posle odlaska sa svoje pozicije bivšeg tužioca Vukčevića nastala situacija totalne pasivizacije tužilaštva za ratne zločine. Tu funkciju vrši izvesna žena čije ime niko ne zna, jer prosto ne radi svoj posao. A postavljena je tu da ne bi radila svoj posao i da bi masovne ubice ‘u ime nacije’ živeli kao ugledni građani poslovni ljudi, političari, lekari itd“.

„A čini se da ni građane ne brine puno što su im gradovi puni onih za koje je ljudski život bio tako jeftin i ne razmišljaju o tome da bi i oni ili njihova deca sutra mogli biti žrtve onih koji su okrvavili ruke“, rekao je Bešlin.

Važno je da mladi ljudi grade mir

Vlade u regiji skoro tri decenije nakon ratova i dalje odbijaju da se ozbiljno suoče sa ratnom prošlošću. Odbijene su brojne inicijative nevladinih organizacija da se u obrazovne sisteme uvrste antiratni projekti koji bi od mladih ljudi izgradili buduće mirovne aktiviste.

Balkanska istraživačka mreža (BIRN BiH), medij specijaliziran za izvještavanje sa suđenja za ratne zločine u BiH, u saradnji sa Memorijalnim centrom u Srebrenici stoga je kao odgovor na revizionističku politiku snimio stotinu svjedočenja žrtava koje su preživjele genocid u Srebrenici. Cilj tog projekta je da upotrebnom novih tehnologija i društvenih mreža traumatična iskustva preživjelih žrtava čuje što veći broj mladih ljudi, koji takva svjedočenja ne mogu čiti u školskim klupima.

Često i ne imenujući vojsku koja ih je napala, žrtve kroz vlastita iskustva dočaravaju patnju i bol koji su neminovna posljedica svih ratova.

Semir Mujkić, urednik BIRN-a rekao je za Al Jazeeru da mladi ljudi koji spoznaju posljedice rata na pravi način, prestaju biti predmet manipulacije od strane političara i izrastaju u prave mirovne aktiviste.

„Na prvo mjesto trebamo početi isturati žrtve i njihova iskustva“, rekao je Mujkić.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Zastupnik vladajuće Srpske napredne stranke Dragan Šormaz od tužilaštva traži pokretanje postupka protiv fondacije osuđenog ratnog zločinca Dragana Vasiljkovića.

Published On 24 Aug 2021
Više iz rubrike TEME
POPULARNO