Afganistanska aktivistica za AJB: Prijeti nam građanski rat kao 1996.

Kada vidite da se čak i mali broj žena danas buni zbog svojih prava, to je dokaz da smo stvorili novo društvo, kaže za Al Jazeeru Balkans Wazhma Frogh.

Čujemo izvještaje o pretresima kuća i bičevanju iz različitih dijelova grada, kaže Wazhma Frogh (Reuters)

Zabrana rada i obrazovanja, striktna pravila oblačenja, dozvola izlaska samo u pratnji muškog člana porodice te zabrana školovanja djevojčica ono je čemu su se žene i djevojčice Afganistana morale povinovati za vrijeme prethodne talibanske vlasti u Afganistanu od 1996. do 2001. godine.

Kazne za neposlušne bile su rigorozne – kamenovanje, bičevanje, a nerijetko i silovanja i ubistva.

Uspon talibana stoga je položaj žena načinio jednom od gorućih tema u međunarodnoj javnosti, s pitanjem: Šta sada čeka žene Afganistana, makar one koje neće imati tu sreću da napuste ratom poharanu zemlju?

Prve izjave talibanskih čelnika bile su dosta blage, u poređenju sa slikom afganistanske surove realnosti od prije 20 godina. Tvrde da će im dopustiti da rade, no prema informacijama sa lica mjesta, mnoge žene već danima se ne usuđuju izaći iz kuća. Druge su promijenile stil oblačenja, izbrisale račune na društvenim mrežama koje ih mogu kompromitirati i u strahu čekaju hoće li im neko zakucati na vrata.

“Osjećam se kao zatvorenik. Ne usuđujem se izaći iz svoje kuće”, rekla je nagrađivana afganistanska novinarka, koja je ostala anonimna zbog vlastite sigurnosti, prenosi Reuters.

‘Idi kući, režim se promijenio’

I dok je jedan od čelnika talibana Reutersu rekao da će o detaljima pravila za žene odlučiti visoko islamsko akademsko vijeće, nepotvrđene informacije iz Afganistana govore da su one već mete napada talibanskih boraca.

Mnoge afganistanske žene nisu se usudile doći na posao, u strahu za sigurnost, a neke su ostale bez njega. U videu koji kruži društvenim mrežama, afganistanska novinarka Shabnam Dawran sa državnog radija ispričala da joj je, nakon što je pokušala ući u redakciju, rečeno da joj tamo nije dozvoljeno ući, uprkos tome što je nosila hidžab, jer se “režim promjenio“.

“Idi kući“, rečeno joj je, tvrdi Shabnam Dawran.

Uprkos strahu, manje grupe Afganistanki odvažile su se na proteste, dok je Wazhma Frogh, istaknuta aktivistica za ženska prava, koja u Kabulu vodi Organizaciju za ženske i mirovne studije, pozvala i ostale da dignu glas.

Istakla je kako talibani neće tako lako moći otjerati žene sa ulica te je navela da “u Afganistanu živi 18 miliona žena“ i da talibani “ne mogu ubiti svih 18 miliona“.

U razgovoru za Al Jazeeru Balkans ova istaknuta aktivistica, koja se za prava žena bori uprkos konstantnim prijetnjama smrću koje joj šalju talibani, izražava strah za budućnost Afganistana te žena i djevojčica koje žive tamo.

Izvještaji o pretresima i bičevanju

“Prošla su četiri dana od kako su talibani zauzeli Kabul. Stvari su vrlo neizvjesne. Većina žena i djevojaka koje poznajem nisu izašle iz domova ili su to učinile vrlo kratko. Čujemo izvještaje o pretresima kuća i bičevanju iz različitih dijelova grada, ali i lokalni mediji o njima izvještavaju malo. No, budući da još nema vlasti, teško je predvidjeti što će se dalje dogoditi“, rekla je Wazhma Frogh, dobotnica međunarodne nagrade za hrabrost žena 2009. godine, koju joj je uručila tadašnja američka državna sekretarka HIllary Clinton.

Haos koji je nastupio u Afganistanu po upadu talibana u Kabul se, kaže, mogao izbjeći.

“Haos i kriza koja je nastala na aerodromu u Kabulu učinili su nas beznadnim. No, da su povlačenje [inostranih snaga] i evakuacija dobro planirani,sve se to moglo izbjeći“, dodala je.

Većina žena i djevojaka koje poznajem nisu izašle iz domova ili su to učinile vrlo kratko, kaže Wazhma Frogh (EPA)

Wazhma Frogh je nakon pada talibana bila snažno angažirana u aktivnostima koja se tiču jačanja prava žena. Rezultati njene borbe, tvrdi, jedan su od razloga što misli da se mnogo žena Afganistana ovoga puta neće tako lako povinovati talibanima, u slučaju da nametnu zabranu rada i obrazovanja.

“Ne mislim da je naših 20 godina rada prošlo uzalud. Kada vidite da se čak i mali broj žena danas buni zbog svojih prava, to je dokaz da smo stvorili novo društvo. Muškarci sami traže obrazovanje svojih kćeri i mogućnost žena da rade“, dodala je afganistanska aktivistica.

Želimo da se krvoproliće okonča

Kako bi mogla izgledati budućnost Afganistana to malo ko može procijeniti, ali Wazhma Frogh strahuje od najgoreg scenarija. Prema njenim izjavama, sva odgovornost je na talibanima i načinu na koji će formirati vlast.

Ukoliko budu željeli organizirati državu po uzoru na periodu prije dva desetljeća, Wazhma Frogh tvrdi da Afganistan čeka crna budućnost.

“Prvo želimo da se krvoproliće okonča. Ovo vidim kao priliku za talibane da stvore inkluzivnu vladu, da rade s Afganistancima i osiguraju da sve etničke zajednice i sekte pronađu svoj glas u novoj vladi. Jer, ako to ne bude slučaj, tada ćemo imati veći otpor prema njihovoj vlasti. S obzirom na to da već postoje regionalne i međunarodne sile koje bi mogle finansirati neke vrste pokreta otpora, u Afganistanu bi u tom slučaju mogao nastupit građanski rat, baš kao i 1996. godine“, tvrdi Wazhma Frogh.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Povezane

Dvije osobe su ubijene, a nekoliko ih je ranjeno u Asadabadu; ranjene su i dvije osobe u Jalalabadu tokom obilježavanja Dana nezavisnosti azijske zemlje.

Published On 19 Aug 2021
Više iz rubrike TEME
POPULARNO