Italija gori! Ko je kriv?
Anticiklona Lucifer, koji uzrokuje rekordno visoke temperature, te vrući vjetar sa mora pogoduju požarima, ali odgovornost u svakom slučaju snosi čovjek.
Jug Italije nastavlja gorjeti. Potpomognuti rekordno visokim temperaturama i vrućim južnim vjetrom koji dolazi sa mora, požari vatrogascima ne daju predah. Od 15. juna do 11. augusta u cijeloj Italiji je dnevno u prosjeku bilježeno 838 intervencija, ili 72,7 procenata više nego u istom periodu lani. Vatrogasci širom zemlje su u četvrtak za samo 12 sati 528 puta izašli na teren gasiti vatru, od čega 230 puta na Siciliji.
Corriere della Sera prenosi da je situacija na najvećem otoku u Mediteranu ipak pod kontrolom. Kritično je, međutim, u Kalabriji, gdje je aktivno više od 50 požara na različitim lokacijama. Na planinskom masivu Aspromonte već je izgorjelo oko 4.000 hektara, pogođena je i okolina Ređo Kalabrije. Požari bukte i u dijelovima Sardinije i Kampanije.
Italijanski mediji javljaju da je pet osoba do sada izgubilo živote. Među stradalima je, kako piše Corriere, i 79-godišnji farmer Mario Zavaglia, koji je poginuo dok je pokušavao spasiti domaće životinje iz zapaljene štale. Četiri žrtve su iz Kalabrije, jedna sa Sicilije.
Rekordnih 48,8 stepeni u Sirakuzi
“Ko snosi krivicu za požare?”, pita se najtiražniji italijanski list. Milanski dnevnik citira državnog ministra za ekološku tranziciju Roberta Cingolanija, prema kojem je 70 procenata požara uzrokovano ljudskom rukom, što slučajno, što namjerno. Šef Civilne zaštite Fabrizio Curcio kaže da “iza katastrofa stoje sitni interesi pojedinaca i malih grupa“.
Ipak, Corriere navodi da klimatske promjene, koje su donijele ekstremne ljetne vrućine, omogućavaju da požari budu sve veći i sve češći.
Juli je, prema izvještaju servisa za klimatske promjene Copernicus, u Evropi bio drugi najtopliji u minulih 100 godina. Na jugoistoku Starog kontinenta su krajem prošlog mjeseca bilježene rekordne temperature.
U srijedu je u Sirakuzi, na Siciliji, izmjereno 48,8 stepeni Celzijusa, što je evropski rekord, koji čeka potvrdu Svjetske meteorološke organizacije. Ako mjerenje bude potvrđeno – radi se uobičajena provjera – bit će nadmašen rekord koji drži Atina od 10. jula 1977. godine – tada je u grčkoj prijestolnici izmjereno 48 stepeni.
‘Klimatske primjene se tiču svih nas’
Nazvati anticiklonu “Lucifer” dok požari bjesne u pola Italije pomalo je crni humor, primjećuje Corriere. No, možda je to način da shvatimo da ovakvo pakleno ljeto može postati pravilo, a ne iznimka.
“Predvidjeli smo da će ekstremne vremenske prilike postati intenzivnije, učestalije i sve duže. Ekstremi bi postojali čak i bez globalnog zatopljenja, ali im ovaj fenomen svakako pogoduje”, kaže Claudia Tebaldi, koautorica izvještaja Internacionalnog panela za klimatske promjene objavljenog početkom sedmice.
U zanimljivom intervjuu, ova italijanska naučnica, koja živi i radi u SAD-u, tvrdi da je mediteranski bazen jedno od područja u svijetu u kojem će se najviše osjetiti posljedice klimatskih promjena. Priznaje da se nada tehnologijama koje će apsorbirati barem dio stakleničkih plinova koji su već prisutni u atmosferi. U međuvremenu, dodaje, “moramo se prilagoditi”.
“Klimatske primjene ne tiču se više samo nesretnog polarnog medvjeda, kojem se topi led pod nogama, ili usamljenih minijaturnih otoka, koji nestaju pod vodom Pacifika, već se tiču svih nas. I moramo im se prilagoditi”, kaže Tibaldi.
“Ipak, kriviti samo klimatske promjene za požare svakako da nije tačno. Uostalom, ko je uzrokovao klimatske promjene? Čovjek!”, zaključuje Corriere.
Glečer Planpincieux prije sa Mont Blanca
Ekstremnih vremenskih prilika ovog ljeta nisu pošteđene ni planine, javlja program italijanskog izdanja Euronewsa. Nadprosječno visoke temperature, koje se izmjenjuju s čestim i za ovo doba godine neuobičajenim kišama, povećavaju rizik od kolapsa glečera Planpincieux na italijanskoj strani Mont Blanca, druge najviše planine u Evropi, upozoravaju stručnjaci.
“Ledenik se povlači, topi se i stvaraju se opasni prelomi. Sa značajnim povećanjem temperatura, subglacijalni retikulum glečera formira se mnogo brže, kreirajući veliku cirkulaciju podzemnih voda. Zbog toga je ovaj glečer skloniji kolapsu”, upozorava Valerio Segor, direktor regionalne Agencije za zaštitu od prirodnih katastrofa.
Glečer Planpincieux nalazi se na visini od oko 2.700 metara na južnoj strani Mont Blanca, ili Monte Bianca, kako ovu planinu zovu u Italiji. Poznat kao privremeni glečer, već polako dostiže tačku topljenja. Pomjeranja, što je uobičajen fenomen za glečere, za sada nisu velika, ali stručnjaci upozoravaju da je Planpincieux postao nepredvidiv i opasan od kako leži na strmijoj i više glatkoj stjenovitoj površini planine.
“Najgori scenarij je da se glečer toliko pokrene da nekih 800.000 kubnih metara leda sklizne u dolinu i padne po kućama i putevima”, dodaje Segor.
Pregled italijanskih medija zaključit ćemo zanimljivom viješću koju agencija Ansa donosi iz zatvora u Katanzaru. Mafijaš koji služi doživotnu robiju diplomirao je s maksimalnom ocjenom “10 cum laude“ (s pohvalom), nakon što je odbranio svoju tezu o strategijama opstanka u zatvoru.
Fakultetska diploma za mafijaškog zatvorenika
Salvatore Curatolo (65), osuđen za zločine dok je bio član zloglasne organizacije Ndrangheta iz Kalabrije, najbogatije i najmoćnije kriminalne skupine u Italiji, nedavno je postao doktor sociologije pri Univerzitetu Magna Grecia u Katanzaru.
Studirajući iza rešetaka, na kraju je i diplomski rad branio u ćeliji. U svojoj tezi bacio je svjetlo na sve ono što mu je omogućilo da preživi neprekidnih 28 godina robije, u psihičkom i fizičkom smislu.
“Koristeći metodu autoetnografije, u kojoj je autor ujedno i promatrač i promatrani, Curatolo je napisao rad koji može biti od koristi u edukaciji, ali i preodgoju. Za ovog čovjeka, koji ranije nije imao završen niti peti razred osnovne škole, studiranje u zatvoru i stjecanje diplome doktora sociologije bio je način da se približi ljudima koji su mu najbliži, s novim temama za raspravu“, izjavio je Charlie Barnao, njegov mentor, profesor na Magna Greciji.