Mladi su potencijal BiH ali političare i vlast to ne interesuje

Odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda koja je donesena 1999. godine, 12. avgust se obilježava kao Međunarodni dan mladih. Cilj je da se kod mladih probudi svijest o značaju aktivnog sudjelovanja u rješavanju onih pitanja koja se tiču njih samih, kao i samog potencijala ove kategorije ljudi kao partnera u globalnim društvenim tokovima.

Kada govorimo o mladim ljudima u Bosni i Hercegovini, prisutno je mnoštvo problema, nepravilnosti u pristupu kada je rad s ovom kategorijom našeg društva u pitanju, ali i nemogućnost adekvatnog zaposlenja i trajnog rješavanja stambenog pitanja, što mlade ljude ovdje često sputava od nakane da zasnuju porodice i formiraju vlastiti život, umjesto što godina žive sa roditeljima.

Nevidljivi u društvu

Iz Inicijative mladih za ljudska prava u BiH – YIHR BiH, smatraju da su mladi poprilično nevidljivi u bh. društvu, a samim tim ne prepoznaju svoju važnost i svoju ulogu u sistemu, te su zbog toga dominantno apolitični što povlači i mnoge druge posljedice jer ne sudjeluju aktivno u donošenju bitnih društvenih odluka.

“Prilazak mladih ka vlastima je najčešće inspirisano od strane mladih kada imaju neku konkretnu incijativu, međutim često nedostaje ta podrška. Smatram da mladi itekako mogu biti partneri sistemu i vlastima, ali za to je potrebno prvo da se osvijeste obje strane u pogledu značaja međusobno saradnje, te pronađu mehanizme za njenu djelotvornost”, kaže Nadira Ćurulija, asistent za program i administraciju u YIHR BiH.

Što se tiče zaposlenja i stambenog pitanja to je, mišljenja je Ćurulija, uglavnom na obavezi mladih da sami o tome razmišljaju i donose odluke, te dodaje kako moraju o tim stvarima kvalitetnije razmišljati.

“Mladi su poprilično svjesni ovoga i zbog toga odabir fakulteta biva jako stresan u smislu – da li ići ka onome što vole ili onome gdje “ima hljeba”?  A stambeno pitanje biva usko vezano i za pitanje porodice i porodičnog nasljeđa. Naravno, svako bi volio pomoć od države u ovom slučaju kao naprimjer da znamo stanje biroa i koji sve sektori najviše zapošljavaju, pomoćni početni kapital za pronalazak stanovanja itd”, ističe Ćurulija.

Dodaje, kako je odgovornost mladih u pogledu racionalnijeg i pravovremenog razmišljanja o svojim izborima dok, kada je država u pitanju, nema ideju i odgovor kako da pristupi rješavanju ovih problema.

U bh. društvu najčešće je prisutan negativan stav po pitanju učešća mladih u izbornom procesu i sistemu odlučivanja, ističu iz Instituta za razvoj mladih Kult.  Statistike Centralne izborne komisije BiH u vezi proteklih općih izbora pokazale su da mladi predstavljaju važan dio izbornog procesa.

„Na prošlim izborima stopa izlaznosti mladih bila je preko 51 posto, što znači da je svaka druga mlada osoba iskoristila svoje pravo glasa, a na izbornim listama našla su se 7.398 imena osoba starosne dobi od 18 do 29 godina“, pojašnjava Šejla Jamaković iz Odjela za odnose sa javnošću Instituta za razvoj mladih Kult.

Dodaje kako ovi podaci pokazuju da mladi imaju važnu ulogu u političkom procesu, te da ne predstavljaju isključivo partnere već i potencijalne strukture vlasti.

Iz Instituta još ističu da preliminarni rezultati istraživanja o položaju mladih u BiH pokazuju da mladi smatraju da u narednih pet godina prioritet za unapređenje trebaju biti zapošljavanje i obrazovanje.

„Mladi bi voljeli da imaju češću, kvalitetniju i bolju praksu, bolje mentorstvo nad praksom, kako bi bili spremniji za tržište rada. Biznis sektoru danas su potrebni uposlenici koji aktivno rade na razvoju sebe, firme ali i dijele vrijednosti sa društvom.  Kada je riječ o stambenom pitanju, istraživanje je pokazalo da više od 6 posto mladih živi sa roditeljima. Jednim dijelom ovo je kultura ovih prostora, ali i pokazatelj da mladi nemaju prilike za kvalitetan samostalni život“, ističe Jamaković.

Dodaje kako se svim pitanjima i problemima mladih, treba pristupiti sistemski i mlade uključiti u kreiranje rješenje za sve segmente života koji se njih tiču.

„Ovo je jedino moguće ako se sve razine vlasti u BiH otvore dijalog s mladima, ponude prilike mladima za učešće te kreiraju kvalitetne i primjenjive politike prema mladima.“

Vlast ih doživljava kao prijetnju

Mladi su slabi ili nikakvi parteri sistemu i vlastima u BiH, koje ih doživljavaju kao neku vrstu prijetnje, prije nego kao partnere, smatra Ajla Čaušević (20) iz Visokog, predstavnica za mlade ambasadora Velike Britanije.

“Ne kažem da vlasti ne pozivaju nikako mlade ljude, ali to je rijetko.  Znam toliko mladih uspješnih ljudi koje nikad niko od vlasti nije pozvao. Mladi ljudi mogu biti promjena na bolje u ovom sistemu, možda baš zbog toga ni nemaju pretjerano prostora u istom.  S druge strane, van okvira naše države mladi ljudi i njihove sposobnosti se veoma poštuju i cijene.”

Čaušević je pravi primjer ovih riječi, jer kao savjetnica za mlade u ambasadi Velike Britanije zajedno sa još devet svojih kolega iz cijele BiH dobro predstavlja mlade ljude o čemu najbolje svjedoči činjenica da je ambasador Matthew Field veoma ponosan na ove mlade ljude i zahvalan na njihovom učešću u ovom projektu.

Veliki je protivnik odlaska iz BiH, iako razumije svoje vršnjake koji ako nemaju osigurano stambeno pitanje i bilo kakav posao, nemaju ni mogućnost da osnuju porodicu, te zbog toga odlaze.

“Oni koji ostaju bore se svim silama da ostvare nešto za život, kako ne bi morali napustiti porodicu. Ne možemo previše kriviti mlade za njihovu indolentnost, žive u sistemu gdje se mogu prikloniti jednoj strani i biti indolentni ili drugoj strani koju sam i sama izabrala, i tu će se na neki način cijeli život boriti sa vjetrenjačama.”

Država, kao krovni sistem, i svi njeni podsistemi već decenijama su nepromijenjeni, što je glavni uzrok lošeg odnosa prema mladima i stanja u kojem se trenutno nalaze, smatra Elma Sulejmanagić (22) iz Velike Kladuše.

“S druge strane, generacije mladih ljudi se mijenjaju, imaju nove potrebe, vizije i afinitete koje naši, još uvijek nepromijenjeni, sistemi ne mogu ispratiti. Da ne bismo govorili uvijek o negativnim dešavanjima u našem društvu, želim istaknuti činjenicu da se polako sve veći broj mladih ljudi priključuje raznim političkim opcijama, nevladinim organizacijama, ali i drugim projektima gdje daju svoj doprinos kroz učešće i nove, svježe ideje.”

Odlaze tamo gdje ih cijene

Što se tiče problema (ne)zaposlenosti mladih, glavnu kočnicu predstavlja, smatra Sulejmanagić, ustaljeni sistem rangiranja kandidata na konkursima koje se, kaže, većinom temelji na prosječnoj ocjeni u toku obrazovanja, radnom stažu i sličnim stavkama, dok same vještine i sposobnosti potrebne za željenu poziciju padaju u drugi plan.

“Smatram da je i to u velikoj mjeri razlog zašto se mladi odlučuju potražiti posao u inozemstvu, znajući da mogu napredovati isključivo zbog kvalitete onog što pokažu na radnom mjestu, u smislu vještina, sposobnosti i upornosti.  Drago mi je što sve veći broj omladine pronalazi načine da unovči svoje vještine, pokreće male biznise i ostvaruje svoje snove i želje u djelo. Svakako da nova generacija mladih nosi sa sobom val promjena, i zbog toga čvrsto vjerujem da će doprinijeti boljem položaju mladih globalno, a samim time i u našem društvu.”

Mladi su željni dokazivanja ali im sistem i politika ne pružaju dovoljno prilika, smatra Muhamed Javaragić (23) iz Bihaća.

“Generalno problem mladih ljudi u našoj državi je u većini slučajeva nemogućnost pronalaska posla na pošten način. Manjak prilika za razvijanje poslovnih ideja ubija naš  poduzetnički duh. Aktivnosti koje vladajuće strukture počinju organizirati posljednji je vapaj da bi se zadržala budućnost ove zemlje. Pažnja i podrška treba biti konstantna da bi se popravila već narušena situacija. Mladi su željni dokazivanja što možemo uočiti kroz aktivnosti raznoraznih nevladinih organizacija i inovativnih ideja u svim životnim sferama.”

Amina Šehić (18) svršenica bihaćke Gimnazije i aktivistkinja u nevladinom sektoru, smatra da mladi u BiH, kao i svi ostali, zaslužuju mnogo više pažnje i podrške od strane vlasti i institucija, a posebno ističe važnost zajedničkih aktivnosti i projekata koji bi omogućili otvaranje komunikacije između predstavnika mladih i predstavnika institucija sistema.

“Sve u cilju upoznavanja i informisanja o potrebama mladih, ali i o tome kolika je vrijednost mladih ljudi za jednu zajednicu. S obzirom da u BiH živi veliki broj mladih, perspektivnih ljudi sa različitim talentima i potencijalima, svaki vid podrške od strane vlasti, bila to materijalna ili moralna, itekako bi doprinijela osnaživanju mladih ljudi da napreduju, djeluju i sutra sami doprinose svojoj porodici i zajednici.”