Ilijana Todorović iz Mrkonjić Grada među 15 najboljih inostranih advokata u SAD-u

Nositeljica tri mastera prava s najvišim počastima ponosna je na činjenicu da uspijeva pomoći drugima te da njen rad ima opipljiv, pozitivan utjecaj u stvarnom životu.

Todorović - Živi američki san (Ustupljeno Al Jazeeri)
Todorović - Živi američki san (Ustupljeno Al Jazeeri)

Ilijana Todorović iz Mrkonjić Grada jedna je od 15 najboljih inostranih advokata u Sjedinjenim Američkim Državama i nositeljica tri mastera prava s najvišim počastima. Kako je istakla u razgovoru, od ranog djetinjstva bavila se košarkom, zbog koje se odlučila na odlazak iz Bosne i Hercegovine.

Ispravna odluka

“U  Sjedinjene Američke Države otišla sam isključivo zbog košarke. Još u srednjoj školi sam sa svojim tadašnjim timom, ŽKK Mladim Krajišnikom, osvojila gotovo sve što se moglo osvojiti na lokalnom nivou a igrali smo i žensku ABA Ligu. Tako da je moj odlazak u inostranstvo bio motivisan željom da iskusim drugi stil igranja košarke, a to je koledž košarka koju su prenosi utakmica a i same holivudske ekranizacije meni učinile jako zanimljivom”, govori Ilijana Todorović.

Potom je ispričala odakle njena ljubav prema pravu i advokaturi.

“Volim da kažem da je pravo prije odabralo mene nego ja njega. I sad mi se čini da se taj spoj desio, onako, sudbinski. Mišljenja sam da je malo mladih ljudi koji, pred završetak srednje škole, zasigurno znaju šta žele da studiraju i kojom profesijom da se bave ostatak života. Isti je bio slučaj i sa mnom. U tim godinama sam bila zainteresovana za niz različitih vokacija, ali su se one, što kroz samoispitivanje, što kroz proces eliminacije, svele na pravo. Vrijeme je tek kasnije pokazalo da je to bila ispravna odluka”, kaže sagovornica.

Dodaje da je prvi master prava, master američkog ili anglosaksonskog prava, završila na Saint Louis University School of Law u Missouriju te da je on za nju zapravo bio i najizazovniji jer je istovremeno igrala košarkašku NCAA Diviziju 1 koja je naročito naporna i zahtjevna.

Ljubav prema košarci odvela je u SAD (Ustupljeno Al Jazeeri)

“Neusporedivo više vremena sam provodila u svlačionici nego u učionici, što me je natjeralo da zatim upišem drugi master i da se fokusiram samo na studije, jer sam tad već iscrpila pravo da i dalje igram košarku. Taj drugi master, master međunarodnih pravnih studija, sam završila na Loyola University New Orleans College of Law u Louisiani. Međutim, kao što se to meni nerijetko dešava, ispostavilo se da je Louisiana jedina država u Sjedinjenim Američkim Državama  koja ne praktikuje anglosaksonsko, već zbog kolonijalnog uticaja Francuske i Španije, evropsko-kontinentalno pravo. Pa sam, nakon dva mastera i dvije advokatske licence već stečene u New Yorku i Washington D.C-u, morala da upišem i treći master, master civilnog prava, te da polažem još jedan pravosudni ispit kako bih mogla neometano da se bavim advokaturom u ovoj državi”, navodi Ilijana Todorović.

Bavi se problemima

Ponosna je na činjenicu da uspijeva pomoći drugima te da njen rad ima opipljiv, pozitivan uticaj u stvarnom životu.

“Obično kada me neko pita čime se bavim, moj odgovor je da se bavim problemima. I to je zaista tako. Svako kome treba advokat ima određeni problem koji nastoji da riješi. A ako ste advokat koji se ne trudi da razumije svoje klijente i ako vam nije dovoljno stalo da im pomognete, onda, prema mom mišljenju, niste dobri u onome što radite. S druge strane, kada, i kao čovjek i kao stručno lice, saosjećate sa svojim klijentima i kada vam je važno da značajno doprinesete rješenju njihovog predmeta, to može da dovede do raznih stresova koji nisu prisutni u drugim profesijama. Tako da, u broju izazova s kojima se moje kolege i ja svakodnevno susrećemo, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, izdvojila bih sposobnost življenja s konstantnim stresom kao i organizovano upravljanje vremenom koje se sa svakim novim klijentom eksponencijalno smanjuje”, naglašava sagovornica.

Odgovorila je i na pitanje da li živi američki san.

“Naše snove uvijek diktira naša realnost. A realnost u Sjedinjenim Američkim Državama je da nema konsenzusa o tome da li američki san uopšte postoji i, ako postoji, šta te dvije riječi zapravo znače. Snovi su odraz subjektivnog sklopa vrijednosti i ambicija pojedinca, pa tako i izraz američki san prima drugačiji smisao u zavisnosti od toga koga pitate. Ali, ako se vodimo time da je američki san uvjerenje da svako, bez obzira na okolnosti iz kojih je došao, može da ostvari svoju viziju uspjeha kroz požrtvovanost, upornost, i mukotrpan rad, a uz određenu dozu sreće, naravno, onda bi se moglo reći da ga živim”, jasna je Ilijana Todorović.

Njene dosadašnje putešestvije bile su poprilično trnovite, tvrdoglavo naporne, ispunjene čestim odricanjima, nespavanjem, i nepredvidljivim okolnostima, ali je sve to krunisala mnogobrojnim priznanjima od kojih su joj dva posebno draga.

Todorović – Uspijeva pomoći drugima (Ustupljeno Al Jazeeri)

“Od najdražih priznanja, izdvojila bih prvo znatnije priznanje vukovca, đaka generacije, i sportiste generacije koja su mi istovremeno uručena u devetom razredu osnovne škole, kao i ovo skorašnje kada su me svrstali među 15 najboljih inostranih advokata u Sjedinjenim Američkim Državama. Ono prvo je meni lično pokazalo šta mogu, a ovo drugo je to isto pokazalo i drugima”, tvrdi sagovornica.

Zakoni se ne nameću

Zatim je usporedila pravosudni sistem u Sjedinjenim Američkim Državama i Bosni i Hercegovini.

“Na ovu temu bi mogao da se napiše naučni rad, pa je gotovo nemoguće dati iscrpan odgovor. Ali, generalno govoreći, uz par važnih izuzetaka kada su u pitanju ljudska prava i sama interna struktura ove dvije države, zakoni Bosne i Hercegovine se u mnogome suštinski ne razlikuju od zakona Sjedinjenih Američkih Država. Ne računajući urođene proceduralne i operativne razlike između anglosaksonskog i evropsko-kontinentalnog sistema, najveća razlika leži, prvo u sprovođenju zakona, a potom u efikasnosti sudstva, što su, mnogi će se usaglasiti, neki od ključnih elemenata funkcionisanja jedne države”, konstatuje Ilijana Todorović.

Iz ugla pravnice komentarisala je Odluku bivšeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka, koji je nametnuo dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

“Kao što ste konstatovali, gospodin Inzko je taj zakon nametnuo. A u demokratskoj državi, pa samim tim i u Bosni i Hercegovini, zakoni se ne nameću, nego izglasavaju demokratskim putem od strane predstavnika koje je narod, također demokratskim putem, izabrao da to rade. Gospodin Inzko jednostavno nije jedan od tih predstavnika. I bez da se ulazi u polemiku oko toga da li je on uopšte imao nadležnost i ovlaštenje da se miješa u aktivnosti zakonodavne vlasti, sama činjenica da jedan strani državljanin, pred sami istek svog mandata nameće zakone lokalnom stanovištvu je nešto što treba da zabrine svakog građanina Bosne i Hercegovine. Potez gospodina Inzka ne samo da se kosi sa slobodom govora i da stvara opasan presedan, nego predstavlja i pravni apsurd jer je takav zakon gotovo nemoguće sprovesti u praksi”, mišljenja je sagovornica.

U skladu s izrekom da najteži putevi obično vode do najljepših destinacija, poručuje da je negdje rano shvatila da se ništa što je vrijedno ne postiže lako.

“Uvijek sam bila spremna da se i najmanjoj sitnici maksimalno posvetim. To isto bih predložila i drugima. Rezultat neće izostati ako sve što radimo, radimo kako treba, i ako ne tražimo prečice i zamjene za rad i predanost koji su neizostavan sastojak u bilo kojem receptu za uspjeh, ako nešto takvo uopšte i postoji. Ukratko, age quod agis”, zaključuje Ilijana Todorović.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO