Italija ima rekordnih 58 lokaliteta na popisu svjetske baštine

Mediji na Apeninima pozdravili uvrštenje Giottovih freski u Padovi, Montecatini Termi i srednjevjekovnih trijemova u Bolonji na UNESCO-vu listu kulturnih i prirodnih blaga.

UNESCO je na svoj popis svjetske baštine uvrstio Giottove freske u Padovi, Montecatini Terme i srednjevjekovne trijemove u Bolonji (EPA)
UNESCO je na svoj popis svjetske baštine uvrstio Giottove freske u Padovi, Montecatini Terme i srednjevjekovne trijemove u Bolonji (EPA)

Najljepša zemlja na svijetu. Tim je riječima ovdašnja štampa propratila vijest da je UNESCO na svoj popis svjetske baštine uvrstio Giottove freske u Padovi, Montecatini Terme i srednjevjekovne trijemove u Bolonji te na taj način povećao broj italijanskih lokaliteta na ovoj listi na rekordnih 58.

Kako piše La Stampa, Italija sada na popisu ima dva kulturna blaga više od Kine i osam od Njemačke.

Mediji na Apeninima su također pozdravili odluku donesenu na 44. sesiji UNESCO-a da Veneciju ne stavi na svoju „crvenu listu“, odnosno popis ugrožene baštine zbog toga što je u minulim godinama postala veliko sidrište turističkih kruzera. Tome je pridonijela nedavna odluka državne Vlade da zabrani prolazak kruzerima kanalom pored Trga Svetog Marka.

Bolonjski trijemovi (trijem u arhitekturi: natkriveni otvoreni prostor s jedne strane naslonjen na zid čija krovna konstrukcija najčešće počiva na stupovima) su prepoznati kao „izvanredan primjer građevinarstva koji ilustrira jednu ili više važnih faza u ljudskoj povijesti“, saopćio je UNESCO.

Najduža natkrivena pješačka staza

Njihova gradnja počela je još u 12. vijeku. Protežu se na oko 40 kilometra u povijesnom centru glavnog grada regije Emilija Romanja. Napravljeni su od drveta, kamena ili betona. Služe kao zaštita od sunca ili kiše (zbog čega se kaže da u Bolonji niko nikad ne nosi kišobran), ali prije svega kao mjesto gdje se ljudi mogu družiti i trgovati.

„Passamano per San Luca“ se smatra najdužom natkrivenom pješačkom stazom na svijetu. Ova mreža trijemova duga je 3,8 kilometara, ima 664 stupa i vodi od grada do bazilike Madonna di San Luca.

„Nevjerovatno zadovoljstvo i veliko priznanje koje nas čini sretnim“, poručio je gradonačelnik Bolonje Virginio Merola ovim povodom, prenosi Corriere della Sera.

Na popis UNESCO-ve svjetske baštine uvršten je i cijeli niz likovnih remek-djela iz 14. vijeka koja se čuvaju u Padovi, na sjeveroistoku zemlje. Uz Giottove freske tu su i radovi Menabuoija, Guarienta i Jacopa da Verone.

Montecatini Terme u istoimenom gradiću u Toskani nalazi se u grupi od 11 gradova iz sedam evropskih zemalja (Italija, Češka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Austrija i Belgija) nominiranih za listu svjetske baštine kao “banjski gradovi koji nude izuzetno svjedočanstvo urbane arhitekture i kulturnog pokreta bez presedana”.

Od ranije, Italija na ovom popisu ima cijela povijesna središta nekih gradova, poput Rima, Napulja i Firence, zatim Veneciju i njenu lagunu, arheološka nalazišta poput Pompeja ili živopisnu Obalu Amalfi.

Državljanstvo na prodaju

Državljanstvo na prodaju. Zvuči preuveličano i izgleda paradoksalno, ali je činjenica da se pasoš mnogih zemalja zaista može dobiti brzo i uz pojednostavljene procedure zahvaljujući uplati ili ulaganju novca, piše Repubblica.

Rimski list navodi primjer otočke države Vanuatu u Oceaniji, za čije je državljanstvo dovoljno uplatiti 130.000 dolara i čekati samo mjesec dana. Među onima koji su iskoristili ovu priliku su političari i dužnosnici obeščašćenih autoritarnih režima, biznismeni koji su bankrotirali i pobjegli s novcem, vođe bandi, pljačkaši kriptovaluta…

Kupnja državljanstva, za one koji si to mogu priuštiti, ima mnoge prednosti. Nekima omogućava i bijeg od pravde, pomaže im u pranju novca ili služi za spašavanje vlastite kože.

Fenomen dobivanja državljanstva ulaganjem ne događa se samo na udaljenim oceanskim otocima, već i u Europskoj uniji: “zlatni pasoš” Malte košta 800.000 eura, uz uslov posjedovanja nekretnine, na Kipru je cijena dva miliona, a u Bugarskoj jedan.

U slučaju Malte, posao posredovanja pri kupovini pasoša je povjeren privatnoj kompaniji Henley & Partners, koja tvrdi da je globalni lider u ovom području.

Ko god kupi državljanstvo zemlje EU, ima niz benefita, mnogo više nego u slučaju Vanuatua. Prije svega, dobiva slobodu kretanja i pristup jedinstvenom tržištu.

Nisu bez razloga upravo zemlje Unije na vrhu indeksa putovnica, međunarodnog popisa koji pasošima pripisuje vrijednost razmjernu broju zemalja u koje se može ući bez vize. Na primjer, državljanin Malte može putovati bez vize u 134 zemlje svijeta, zbog čega se ova mediteranska državica nalazi na petom mjestu ove ljestvice.

Pitanja sigurnosti, pranja novca i utaje poreza

Europska unija se nedovoljno i tek odnedavno bavi ovim pitanjem, možda i zbog toga što je više zabrinuta za državljanstvo siromašnih nego za bogate: rezolucija Parlamenta iz 2014. godine i izvješće Komisije iz 2019. su rijetki dokumenti u kojima se tretira kupovina pasoša.

U ovom drugom dokumentu upozorava se na rizike za cijelu Uniju povezane sa pitanjima sigurnosti, pranja novca ili utaje poreza.

Ekonomisti napominju da stjecanjem državljanstva bogati unaprijed plaćaju beneficije koje će dobiti od ovog statusa. Pravnici, s druge strane, ističu da su kriteriji za dobivanje ili odbijanje državljanstva naturalizacijom uvijek proizvoljni.

Činjenica je, međutim, da državljanstvo nije samo pravni status, niti se može svesti na izračun troškova i beneficija. Državljanstvo je, prije svega, udruživanje u zajednicu jednakih i osim pravnog statusa donosi i društveni, odnosno osjećaj zajedničkog identiteta. U ovom manje uskom pogledu, fenomen prodaje državljanstva jasno pokazuje krizu demokratskog društva.

Radi se, zapravo, o à la carte državljanstvu u kojem pravni status i prednosti povezane s njim nisu popraćene nikakvim drugim elementom koji ovu instituciju čini onim uređajem uključivanja, kohezije i razvoja što je zapravo njezin raison d'etre, odnosno razlog postojanja. Upravo zbog toga države koje su ga stavile na prodaju, zapravo prije svega sebi nanose štetu, zaključuje Repubblica.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO