BiH nakon posjete Palmera: Nada je intervencija Zapada

Mogu li se stvari pokrenuti sa mrtve tačke nakon što su Sarajevo posjetili specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, direktorica za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju u Evropskoj službi za vanjske poslove? Palmer i Eichhorst ove su sedmice pokušali potaknuti bosanskohercegovačke političare da otkoče demokratske procese u zemlji, uključujući izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Reforme u jednoj od najsiromašnijih država u Evropi, 29 godina nakon osamostaljenja od Jugoslavije i 26 godina nakon završetka rata koji je opustošio zemlju, i dalje su zaglavljene između pokušaja da se u Bosni i Hercegovini uvede potpuna demokratija, u kojoj će svi građani imati jednaka prava, i nastojanja vladajućih nacionalističkih stranaka koje žele da o sudbini zemlje i dalje odlučuju predstavnici tri etnička naroda; Bošnjaci, Srbi i Hrvati, druge narode poput Jevreja ili Roma stavljajući na margine političkog života.

Milorad Dodik – promotor ruske antizapadne politike

Rigidni model nacionalisti pokušavaju održati uprkos protivljenju Evropskog parlamenta, koji je krajem maja u Rezoluciji o Bosni i Hercegovini odbacio dalje etničke podjele. Politička neizvijesnost i sigurnosna slabost Bosne i Hercegovine povećava rizik po stabilnost cijelog Zapadnog Balkana. Stoga se iz Brisela često čuju poruke kako je ulaganje u stabilnu Bosnu i Hercegovinu zapravo ulaganje u stabilno dvorište Evropske unije.

Iako je prije 13 godina došao na vlast kao “prozapadni političar”, primarno uz podršku SAD-a, trenutni politički lider bosanskih Srba Milorad Dodik danas je jedan od najvećih zagovornika podjele Bosne i Hercegovine na tri državice. Po njegovom prijedlogu, bosanski Srbi, Bošnjaci i bosanski Hrvati trebaju imati vlastite države, koje bi nastale podjelom Bosne i Hercegovine. Dodik je jak oslonac službene Moskve i ruske antizapadne politike na Zapadnom Balkanu i Evropi.

Američko Ministarstvo finasija, zbog politike destabilizacije Bosne i Hercegovine, Dodiku je uvelo oštre sankcije 2017. godine, koje podrazumijevaju zabranu ulaska u SAD, kao i zamrzavanje imovine u SAD-u. Prilikom posjete Palmera bh. Predsjednišvu u ponedjeljak, Dodik se, prema pisanju medija, odbio slikati pored zastave Bosne i Hercegovine, demonstrirajući na taj način da ne želi Bosnu i Hercegovinu, premda je član njenog tročlanog Predsjedništva.

‘Cilj je Bosnu i Hercegovinu učiniti nefunkcionalnom’

Elvis Fejzić, univerzitetski profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu rekao je za Al Jazeeru da bi zapadne zemlje, prije svega SAD i države članice EU-a trebale odustati od očekivanja da će domaći političari u Bosni i Hercegovini približiti stavove i krenuti u reforme. Naprotiv, smatra Fejzić, bh. političari bi mogli početi provoditi reforme samo ako međunarodna zajednica počne primjenjivati sankcije za one koji blokiraju napredak te zemlje.

Pobjeda Joea Bidena na predsjedničkim izborima dočekana je kao velika nada da bi se nova američka administracija mogla uključiti u rješavanje problema na Zapadnom Balkanu, prije svega u Bosni i Hercegovini. Američko-evropska koordinacija prema regiji Zapadni Balkan jeste vidljiva šest mjeseci nakon Bidenove inauguracije, ali ni Palmer, ni Eichhorst u Bosni i Hercegovini ovog puta nisu došli kako bi ponudili konkretnija politička rešenja, osim što su dali podršku u reformama koje su ponovo delegirali bh. političarima.

Najteža politička previranja unutar Bosne i Hercegovine trenutno se odvijaju oko njenog budućeg političkog ustrojstva. Dok trenutno vodeća bošnjačka politička partija, Stranka demokratske akcije (SDA), smatra da Bosna i Hercegovina treba biti uređena kao građanska država, s jednakim pravima za sve građane na izborima, iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine takav prijedlog vide kao nastojanja Bošnjaka da dominiraju političkim procesima, jer ih je najviše u zemlji. HDZ BiH zbog toga traži hrvatski zaseban entitet unutar Bosne i Hercegovine, koji bi, za početak, bio vidljiv barem u izbornom procesu. Odluke na nivou države zavisile bi od saglasnosti entiteta. Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) podržava takav prijedlog koalicionog HDZ-a BiH.

‘Treba mijenjati neke dijelove Dejtonskog sporazuma’

“Neki pokušavaju napraviti što više asimetrija unutar Bosne i Hercegovine, političku situaciju u kojoj bi se na kraju konstatiralo da dva bh. entiteta, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska, uopće ne nalikuju jedan na drugi, da je takva situacija neodrživa i da je razdruživanje jedina moguća opcija“, kaže Fejzić.

Polazište da konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini moraju biti nositelji političkog suvereniteta, a ne građani, iz SNSD-a i HDZ-a BiH crpe iz činjenice da se termin konstitutivni narodi spominju u Dejtonskom mirovnom sporazumu, koji je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini krajem 1995. godine.

“Dejtonski sporazum ima svoje nedorečenosti, zbog toga neke odredbe dejtonskog ustava treba mijenjati i prilagoditi ih političkom i općenito demokratskom kontekstu“, kaže Fejzić.

“Ne mogu konstitutivni narodi biti nadređeni pojedincima. U takvom konceptu politke definitvno strada ono što zovemo pluralistička demokratija… Ne mogu narodi koji su konstitutivni biti važniji od naroda koji nisu konstitutivni – to je segregacija, to je jedna vrsta političkog rasizma, ne možete imati važnije narode, i manje važne narode, u političkom smislu.“

Političke elite, prije svega, moraju pristati na dijalog

Na pitanje kako osigurati da većinski narod ipak ne preglasava manje brojne narode u BiH ako se ukine i eliminira mehanizam konstitutivnosti, Fejzić kaže da Bosna i Hercegovina nije jedina multietnička zemlja u svijetu.

“Postoje modeli koji štite i brojnije narode i nacionalne manjine, odnosno daju im mogućnost za dostojnu političku participaciju, a to se u ovom slučaju može postići temeljitom i funkcionalnom reformom domova naroda i osiguravanjem prava naroda na personalnu i kulturnu autonomiju. Dakle, postoje modeli koji bi i zaštitili i unaprijedili funkcioniranje institucija Bosne i Hercegovine. Ali, da bi se ostvarila funkcionalna politička riješenja prije toga elite moraju pristati na dijalog“, kaže Fejzić.

No, njemu se čini da politički dijalog u Bosni i Hercegovini nije cilj. Politički akteri očito nisu zainteresirani da postignu funkcionalno rješenje. Zbog toga, kaže Fejzić, nada postoji samo u ozbiljnoj vrsti zapadne intervencije, uključujući i neku vrstu sankcija, prije svega iz SAD-a i EU-a.