Nagrađeni bh. novinari: Korupcija sprečava napredak države

Osnovna svrha i cilj istraživačkog novinarstva je promjena stanja na bolje.

Centar za razvoj medija i analize dodijelio je nagrade za najbolje istraživačke tekstove o korupciji u Bosni i Hercegovini (Adi Kebo/zurnal.info)

Iako za novinare kažu da su „sedma sila“ ovaj posao sa sobom nosi mnogo izazova i opasnosti, a posebno ako se bavite istraživačkim novinarstvom u tranzicijskim društvima kakvo je bosanskohercegovačko.

Centar za razvoj medija i analize dodijelio je nagrade za najbolje istraživačke tekstove o korupciji u Bosni i Hercegovini novinarkama Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Mileni Mitrović i Sadeti Bajrović, novinarki portala Fokus Semiri Degirmendžić i novinaru portala Tačno.net Predragu Blagovčaninu.

Ekološka korupcija

Novinarke CIN-a nagrađene su za priču “Zaštićena područja bez zaštite“ u kojoj su otkrile kako se koncesijama štite “Pećina Ljubačevo”, endemske vrste u “Hutovom blatu” i Nacionalni park “Sutjeska”, šta se sve nelegalno gradi u Nacionalnom parku “Una“, Parku prirode “Blidinje”, Spomeniku prirode „Prokoško jezero“ i zaštićenom pejzažu „Trebević“, kao i koje nesređene imovinskopravne odnose i druge probleme imaju Spomenik prirode „Pećina Rastuša“, zaštićeno stanište „Gromiželj“, Spomenik prirode „Pećina Ledenjača“ i močvarni kompleks “Bardača“.

„Kroz istraživačke priče važno je ukazati na propuste u radu, nepoštivanje propisa i nerad institucija kako u ovim ekološkim tako i u drugim temama i društvenim sferama, u cilju da se te nepravilnosti isprave, ili da se te oblasti urede kroz propise, da se odgovorni kazne, i slično. Takvi efekti su najveća nagrada za novinare – kada istraživanja dovedu do nekih konkretnih promjena na bolje. A uz to, svaka novinarska nagrada i priznanje je dodatni postrek za dalji rad“, kaže Sadeta Bajrović.

Kroz istraživačke priče javnost se informiše i educira o bitnim socijalnim, društvenim i političkim pitanjima, propisima, pravilima i pravima što predstavlja veliki izazov novinarima.

„Nedovoljna kontrola rada institucija dovela je do različitih zloupotreba dužnosti u svim segmentima društva i porasta koruptivnih djela. Porastom koruptivnih djela obezvređuje se rad institucija, i sprečava napredak države. Mislim da je to dovoljan motiv za istraživanje korupcije i svih vrsta nepravilnosti, u nadi da će se iste korigovati, ubuduće bolje kontrolisati, i kažnjavati strožijim kaznama“, poručuje Bajrović.

Neodgovoran rad Tužilaštva BiH

Među nagrađenim novinarima je i novinar portala Tačno.net Predrag Blagovčanin za istraživanje “Netransparentnost Ujedinjenih naroda: Kako je UNDP dijelio milione dolara pomoći BiH za borbu protiv COVID-19“, gdje je, između ostalog, navedeno da je UNDP u BIH nabavljao medicinsku opremu na netransparentan način.

Osnovna svrha i cilj istraživačkog novinarstva jest promjena stanja na terenu na bolje. Međutim, upravo izostanak konstruktivnih reakcija nadležnih tijela i promjene i njihovom radu su najveći problem u radu novinara istraživača.

„Mislim da je upravo izostanak reakcije nadležnih tužilaštava na tekstove istraživačkih novinara u Bosni i Hercegovini i najveći problem s kojim se ja lično, kao i kolege, susrećemo. Naravno, reakcije postoje, ali one se češće manifestuju kroz određene kadrovske promjene, dodatno maskiranje uhodanog izvlačenja budžetskih sredstava preko sistema javnih nabavki ili sankcionisanja eventualnih sugovornika koji su na određeni način doprinijeli samom nastanku teksta“, kaže Blagovčanin.

Istraživačko novinarstvo u pravilu dođe do zajedničkog odgovora na probleme na koje ukazuju, a to je loš rad državnog Tužilaštva.

„Svako ko se bavi istraživačkim novinarstvom želio bi da nakon svakog kvalitetnog urađenog priloga nadležne institucije pokrenu aktivnosti koje će u konačnici i dovesti do sankcioniranja odgovornih, ali to u ambijentu u kojem živimo, jednostavno nije moguće. Razloge treba tražiti u evidentnoj sprezi pravosuđa i politike koju najbolje oslikava podatak da Tužilaštvo BiH osim afere “Respiratori” u proteklih nekoliko godina nije podiglo optužnice za neke od najvećih afera, a  koje su otkrili upravo novinari. Smatram da je uticaj politike i interesnih skupina na rad pravosudnih organa na kantonalnim instancama još snažniji ali jednostavno nije u tolikom fokusu medija. Međutim ovakva situacija ne treba djelovati obeshrabrujuće jer svaki prilog nosi neke reakcije. Da li su one, naprimjer odustanak investitora od izgradnje male hidrocentrale, umanjenje sredstava isplaćenih za neke javne radove, interno sankcioniranje odgovornih za određene propuste ili zvanična reakcije tužilaštva, je nešto na šta novinari ne mogu uticati“, dodaje Blagovčanin.

Dvostruki aršini za strane organizacije

Međunarodne organizacije u Bosni i Hercegovini imaju povlašten položaj i ugled transparentnih partnera koje često vlasti angažuju sa ciljem smanjenja korupcije i povećanja efikasnosti. Zahvaljujući navedenom istraživanju javnost se uvjerila u suprotno, međutim takva vijest nije privukla znatnu pažnju.

„Dvostruki aršini definitivno postoje. Djelovanje raznih međunarodnih zajednica, u protekle skoro tri decenije u Bosni i Hercegovini, nije, koliko ja znam, nikada bilo predmetom neke od zvaničnih istraga a razlozi za ozbiljnu istragu kao i samu reviziju potrošnje stotina miliona donatorskih sredstava su sasvim sigurno postojali i postoje. Upravo taj izostanak kontrole evidentan je u samom procesu nabavke medicinske opreme koju je vršio UNDP BIH u proteklom periodu. U trenucima kada je fokus novinara bio na domaćim institucijama naša vlast odlučila je da nabavku medicinske opreme u pandemiji kanališe preko ove međunarodne institucije. Međutim evidentno je da je ova organizacija u tom trenutku najodgovorniji posao uradila totalno netransparentno i neodgovorno. Kada govorimo o UNDP-u BiH dovoljno je podsjetiti se i fijaska prilikom nabavke sadnica malina kao pomoć nakon poplava. Ironija čitave priče je činjenica da će upravo UNDP pozvati domaće vlasti na transparentnost u okviru javnih nabavki“, poručuje Blagovčanin.

Napadi na novinare

Novinari istraživači u Bosni i Hercegovini se suočavaju sa brojnim preprekama u svom radu, a zabilježeni su napadi koji imaju sudski epilog.

„Sigurno da su istraživački novinari pod određenom vrstom opasnosti obzirom na samu prirodu posla. Kolega Vladimir Kovačević je 2018. godine pretučen zbog čega su napadači nedavno osuđeni za pokušaj ubistva. Naravno, pored ove vrste fizičke prijetnje, istraživački novinari su i pod pritiskom niza tužbi za klevetu sa enormno visokim odštetnim zahtjevima s jasnim ciljem finansijskog opterećenja novinara kao i redakcija“, zaključuje na kraju razgovora Blagovčanin.

Na konkurs za najbolje novinarsko istraživanje o korupciji je pristiglo više od četrdeset istraživačkih medijskih sadržaja, a pristigle radove je ocjenjivao nezavisni žiri koji su činili novinari: Amarildo Gutić, Branka Mrkić-Radević, Žana Gauk, Azra Omerović, Ljiljana Kovačević, Zinaida Đelilović i Dino Cviko. Nagrada Centra za analizu i medije prvi put je dodijeljena prije devet godina, a ovogodišnja nagrada je dodijeljena u okviru Programa istraživačkog novinarstva koji finansira USAID u BiH.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO