Milijarderi u svemiru, radnici na ulici

Da li je 250 000 dolara veliki novac? Za veliku većinu ljudi, kako u Evropi tako i u SAD odgovor je, naravno – da.

Grupa aktivista poziva na višu poreznu stopu za najbogatijeg Amerikanca, milijardera Jeffa Bezosa, kao odgovor na njegovo privatno putovanje u svemir (EPA)

Najbogatiji ljudi sveta se utrkuju da budu na prvoj liniji novog talasa svemirskog turizma. Za to vreme, oni koji za njih rade ili kupuju njihove proizvode, imaju veoma mala primanja – ili ih nemaju uopšte.

Da li je 250 000 dolara veliki novac? Za veliku većinu ljudi, kako u Evropi tako i u SAD odgovor je, naravno – da. Za taj novac se može kupiti kuća u manjim gradovima Amerike, ili njen ekvivalent širom Evrope. Takođe, za taj novac se može ‘birati’ automobil čak i najprestižnijih marki na tržištu.

Ipak, za multimilionere, milijardere i one koji su svoje bogatstvo nasledili, taj novac nije veliki. Uostalom, oni već imaju na desetine nekretnina, automobila, jahti, a mnogi imaju i privatne avione. I kako se onda istaći u tom ‘dosadnom’ svetu bogatih? Letom u svemir, naravno! Za tih 250 000 dolara možete kupiti kartu za let na letelici Virgin Galactic, ali iz kompanije najavljuju da će zbog velikog interesovanja ta cena uskoro biti veća.

Milijardama do zvezda

Howard Hughes je bio američki milijarder, biznismen i pilot. Vlasnik Holivudskih studija, bio je i producent mnogih filmova, snimljenih kako pre, tako i posle Drugog svetskog rata. Hughes je takođe bio i avioinženjer i vlasnik kompanije za proizvodnju aviona Hughes Aircrraft, a od 1930 do 1943 je postavio nekoliko avio rekorda u raznim vrstama letenja. On je dizajnirao i Hughes H-4 Hercules, najveći hidro-avion u istoriji. Hughes je očigledno bio i inspiracija za novu generaciju biznismena i milijardera, koji su letove u svemir zacrtali kao svoj cilj.

Sir Richard Branson, britanski milijarder, osnovao je 2004. godine Virgin Galactic sa ciljem da prevozi svemirske turiste u orbitu, i da to bude jeftino putovanje – za samo četvrt miliona dolara.

Virgin Galactic godinama razvija niz letelica i tehnologija za komercijalni let u svemir. Letelica Space Ship Two je imala veliki broj probnih letova, pre svog prvog leta sa putnicima ove godine. I sam Branson je više puta ponovio da Virgin Galactic ima trenutno najisplativiju tehnologiju, te da bi let u svemir mogao da košta oko 250 hiljada dolara po osobi. Procene su i da bi, kada ovakvi turistički letovi u svemir zažive, te se pojavi konkurencija više novih kompanija, oni mogli da koštaju kao jedno (luksuzno) krstarenje brodom danas.

Blue Origin je kompanija još jednog milijardera – osnivača kompanije Amazon Jefa Bezosa. Bezos je više puta ponovio da Blue Origin radi na letelici koja bi poletala i sletala vertikalno, i koristila se veći broj puta. Ova letelica, nazvana New Shepard, trebalo bi da u široku komercijalnu upotrebu uđe za pet godina. Blue Origin ima i mnogo ambiciozni i dugoročnije projekte “u rukavu”. Povratak na Mesec je nešto što skoro pola veka NASA i SAD – ali ni druge zemlje – nisu mogle da realizuju, zbog brojnih finansijskih, tehničkih, pa i političkih razloga. Blue Origin smatra da je došlo vreme za povratak na Zemljin satelit, te razvija svoj novi projekat Artemis. Na ovom projektu će raditi i veterani svemirske industrije kompanije Draper, Lockheed Martin i Northrop Grumman, sa ciljem da vrate američke astronaute na Mesec do 2025. godine. Već je dizajniran i modul za spuštanje astronauta, kao i novi tip raketnog motora BE-7. Sam Bezos je pre nekoliko dana dao agenciji NASA ‘ponudu koja se ne odbija’. Naime, on će platiti dve milijarde dolara administrativnih troškova i troškova razvoja nacionalnoj svemirskoj agenciji, ako ona izabere Artemis za nove misije na Mesec.

Sam Bezos je u svemiru bio nepunih 11 minuta, što je ipak bilo dovoljno da dobije i novo zanimanje – astronaut. Sa njim je u kapsuli bila i Wally Funk, 82-godišnja Amerikanka koja je još 60-ih godina kao pilot bila na obuci za astronaute. Kada je program ukinut, Wally se vratila karijeri avioinstruktora. U svojoj karijeri je letela više od 19 hiljada sati na raznim avionima i letelicama, i obučila više od 3.000 ljudi za poziv pilota. Kapsula sa Bezosovom posadom je putovala tri puta brže od zvuka, i dostigla je visinu od 100 kilometara iznad površine Zemlje. Povratak iz orbite je trajao samo deset minuta, uz korišćenje specijalnih padobrana

Miljan Dimitrijević, inženjer, kaže da će ovakvi letovi biti sve češći, i u budućnosti dostupni i ljudima sa ovih prostora.

“Verovatno će prvih par godina ovi letovi u orbitu biti ono što se naziva ‘novelty’ – hobi bogatih. Ipak kako se ova industrija bude razvijala, prosečan let će koštati par desetina hiljada dolara, što, iako i dalje veliki novac, nije van domašaja ni ljudi sa ovih prostora. Jasno je da će to biti stvar prestiža, čak i među državama, naročito onim koje do sada nisu mogle da priušte svemirske misije i svoje astronaute. Za deceniju ili dve, ovi letovi će biti manje-više rutinski, pa možemo očekivati da naša deca i unuci budu među budućim astronautima”, objašnjava Dimitrijević.

A za blisku budućnost se planiraju ne samo letovi u orbitu, već i – svemirski hoteli. Kompanija iz Kalifornije  ‘Gateway Foundation’ predstavila je projekat svemirskog hotela u orbiti Zemlje, koji bi mogao da primi do stotinu gostiju i isto toliko članova posade. Predviđeno je da ovaj hotel ima veštačku gravitaciju, restorane i teretane, a održavali bi se i koncerti i pozorišne predstave. Gateway planira da ova svemirska stanica – hotel, bude završena do 2027, a prve goste primi do 2030. godine. Nosiće ime Von Braun Hotel, po Wernheru von Braunu, nemačkom naučniku, pioniru leta u svemir i jednom od osnivača NASA. Ovaj projekat podržavaju i finansiraju pojedinci i kompanije iz Silikonske Doline, a mnogi stručnjaci smatraju da će za dvadesetak godina let u svemir, barem i na kratko, biti vrlo popularan vid zabave i turizma.

Neko do zvezda, neko do minimalca

I dok Bezos, Branson, Elon Musk i drugi milijarderi ulaze u svemirsku trku i borbu za prestiž, mnogi njihovi zaposleni na sve to gledaju sa nevericom.

Naime, Amazon važi za jednog od poslodavaca sa najmanjom satnicom u SAD. Prošle godine je grupa bivših radnika, aktivista i boraca za životnu sredinu pokrenula akciju ‘Make Amazon Pay’ (Naterajmo Amazon da plaća fer). Jeff Bezos je najbogatiji čovek na svetu, sa ličnim bogatstvom od skoro 200 milijardi dolara, a Amazon se na berzama vrednuje blizu trilion dolara (hiljadu milijardi dolara). Odnos zaposleni-direktor u zaradama je čak 1:58. Grupe za zaštitu radnika u SAD navode da je prosečna plata radnika u magacinima oko 30 hiljada dolara godišnje, a za inženjere oko 105 hiljada dolara. Radnici u Amazonovim skladištima su nekoliko puta obustavili rad i protestovali za vreme pandemije Cov19, navodeći da uslovi za rad nisu bezbedni, te da zaposleni nemaju sredstva za ličnu zaštitu.

Britanski mediji su prošle godine pisali i  da avio kompanija Virgin Atlantic, čiji je Virgin Galactic preko krovne Virgin Group deo, ima velikih finansijskih problema. Poverioci su tada trebali da odobre 1.2 milijardi funti novih kredita i zajmova. U SAD je kompanija tražila i zaštitu od stečaja i bankrota pod tzv. “Odeljkom 15” (Chapter 15 US Bankruptcy code).

Ovo je bilo izazvano pre svega drastičnim smanjenjem avio letova zbog pandemije koronavirusa, a u sličnom položaju su i mnoge druge svetske aviokompanije.

Izvor: Al Jazeera