Tri godine nakon incidenta nije poznato ko je napao Oružane snage BiH u Čapljini

Niti jedno ozbiljno tužilaštvo u ovakvim slučajevima ne bi isključilo teroristički napad, kaže Alija Kožljak, nekadašnji voditelj vojnog odjela misije BiH pri NATO-u.

Nastale spajanjem tri zaraćene vojske Oružane snage Bosne i Hercegovine predstavljaju simbol pomirenja u zemlji (Ministarstvo odbrane BiH)
Nastale spajanjem tri zaraćene vojske Oružane snage Bosne i Hercegovine predstavljaju simbol pomirenja u zemlji (Ministarstvo odbrane BiH)

Još nisu poznati napadači na autobus koji je u julu 2018. godine prevozio pripadnike Oružanih snaga Bosne i Hercegovine kroz Čapljinu na krajnjem jugu zemlje.

Prema dopisu koji je Al Jazeera dobila iz Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, nema saznanja o počiniteljima incidenta ni o tome da li su pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini pronašle i sankcionirale odgovorne.

Prema Ured za odnose s javnošću Ministarstva odbrane BiH, obzirom da se radi o civilima počiniteljima napada, ministarstvo nema uvid u predmet pokrenut kod nadležnih institucija.

Grupa muškaraca napala je u Čapljini autobus Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, koji se vraćao sa godišnjice obilježavanja genocida u Srebrenici 11. jula, prije tri godine. Autobus je imao vojne registracijske oznake Oružanih snaga BiH. Tokom napada niko od pripadnika Oružanih snaga BiH nije povrijeđen, ali je na autobusu pričinjena materijalna šteta. Napadači su otrgnuli i registracijske tablice sa autobusa. Incident je tada službeno potvrdio i Ljudevit Marić, glasnogovornika Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona. On je rekao da je Policijska uprava Čapljina počela provoditi istragu.

Autobus napali navijači?

Neslužbeno, autobus sa pripadnicima Oružanih snaga BiH napala je grupa bosanskohercegovačkih navijača, ali koji podržavaju nogometnu reprezentaciju susjedne Hrvatske. Tim Zlatka Dalića tog je 11. jula pobijedila Englesku 2:1 i ušao u finale Svjetskog nogometnog prvenstva koje se igralo u Rusiji, što je bio najveći uspjet u hrvatskom nogometu.

Stotine navijača slavile su na ulicama tog hercegovačkog grada, kada je počinjen incident. Ipak, niti jedna navijačka skupina iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske tada ali ni poslije nije preuzela odgovornost za napad na Oružane snage BiH.

„Niti jedno ozbiljno tužilaštvo u ovakvim slučajevima ne bi isključilo teroristički napad“, rekao je Al Jazeeri Alija Kožljak, nekadašnji voditelj vojnog odjela misije Bosne i Hercegovine pri NATO-u u Briselu, komentarišući ozbiljnost počinjenog djela.

Ugrožen simbol pomirenja

„Državne oružane snage simbolizuju odbranu države, odbranu njenih građana, simbolizuju samu tu državu. Stoga, napad na Oružane snage BiH može se smatrati kao napad na sve pobrojane vrijednosti“, kaže Kožljak.

„Zabrinjava činjenica da se ne vodi istraga, ili barem nemamo informaciju o tome, iako se događaj dogodio prije tri godine. Ignorisanjem ovog događaja šalje se ružnu poruku, da se takvi napadi mogu nastaviti dešavati“, dodaje on.

Nastale spajanjem tri zaraćene vojske – Armije RBiH, Hrvatskog vijeća odbrane i Vojske Republike Srpske 2004. godine, Oružane snage u Bosni i Hercegovini predstavljaju simbol pomirenja u toj balkanskoj zemlji, u kojoj je rat devedesetih godina prošlog vijeka odnio oko 100.000 ljudskih života, i čije posljedice se osjete do danas.

Tužilaštva ne rade zbog utjecaja politike

Ovo nije jedini slučaj u kojem bosanskohercegovačko tužilaštvo nije procesuiralo počinitelje kaznenih dijela. Prema tvrdnjama više domaćih i međunarodnih nevladinih organizacija, ulicama Bosne i Hercegovine još uvijek slobodno šetaju osobe za koje se sumnja da su učestvovali u ratnim zločinima tokom rata u zemlji, uključujući mučenja, silovanja i ubistva.

State Department je također objavio u martu ove godine alarmantan izvještaj o  stanju u pravosuđu u Bosni i Hercegovini, prema kojem političke stranke u Bosni i Hercegovini ponekad utječu u politički osjetljivim slučajevima. „Odgovornost sudaca i tužitelja bila je niska, a imenovanja se često nisu temeljila na zaslugama“, navodi se, između ostalog, u izvještaju američke vlade o stanju o ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini za 2020. godinu.

Detaljnu reformu pravosuđa od vlasti u Bosni i Hercegovini traži i Evropska unija, za čije članstvo je zemlja podnijela aplikaciju u februaru 2016. godine.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Al Jazeeri nisu dostavili odgovore o tome jesu li napadači na autobus Oružanih snaga BiH iz jula 2018. godine otkriveni i procesuirani. Tužilaštvo istog kantona također nije dostavilo odgovore o ovom slučaju.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO