Križevci dobijaju prozor u svemir

Zahvaljujući grupi entuzijasta, Križevci se mogu pohvatili poduhvatom kakav ne uspijeva mnogo većim gradovima, ne samo u Hrvatskoj već i u cijeloj regiji, ali i šire. Ovaj gradić u susjedstvu Zagreba dobit će astronomsku opservatoriju koja će omogućiti ljubiteljima svemira da otkrivaju njegove tajne, ali će ujedno biti i dom prvog kozmološkog centra u Hrvatskoj.

Motor iza ovih napora za Kozmološki centar su Andrej Dundović i Petar Pavlović, dvojica mladih stručnjaka koji su odlučili vratiti se u svoju domovinu kako bi svoje znanje podijelili sa svima zainteresiranima. Diplomci Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, nakon doktoriranja iz teorijske fizike na Univerzitetu u Hamburgu i objavljenih desetaka naučnih radova, odlučili su se na povratak kući.

Pavlović se profesionalno bavi istraživanjima iz područja kozmologije i gravitacije, dok Dundović obrađuje teme iz visokoenergijske astrofizike, čime ovaj dvojac ima čitavo “more” znanja koje su spremni podijeliti s drugima.

Inicijativa da Križevci postane svojevrsni “svemirski centar” se ostvaruje kroz dva EU projekta: Future Hub Križevci i SPARK (“Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca”). Nositelj je oba projekata je udruženje P.O.I.N.T. (“Promicanje obrazovanja, informiranja, novinarstva i tehnologija”) iz Križevaca koja intenzivno djeluje u lokalnoj zajednici od 2004. godine. Andrej je voditelj oba projekta (Future Hub Križevci i SPARK) i koordinator obrazovnih programa na njima, a Petar koordinira naučne aktivnosti te programe namijenjene široj javnosti.

Uz njih, na projektima je zaposleno još dvoje radnika te sudjeluje 20-ak volontera i honorarnih saradnika. Ukupna vrijednost oba projekta je 4,7 miliona kuna (630.000 eura), dok Grad Križevci, kao partner na oba, dodatno sufinansira rekonstrukciju zgrade centra i zvjezdarnice, koja je u vlasništvu Grada, s gotovo dva miliona kuna (270.000 eura). Na projektu još sudjeluju kao partneri Križevačka astronomska udruga Perzeidi te Pučko otvoreno učilište Križevci, dodaju sagovornici Al Jazeere.

• Križevci će dobiti zvjezdarnicu i prvi kozmološki centar u Hrvatskoj. Kako je došlo do realizacije tog projekta?

Dundović: Ideja o osnivanju kozmološkog centra kao znanstveno-obrazovnog prostora u kojem bi se na stalnoj osnovi ostvario kontakt između istraživača s područja kozmologije i srodnih disciplina sa zainteresiranom širom publikom rođena je 2017. godine u Hamburgu. Ona je zapravo posljedica dugih rasprava između Petra i mene tijekom našeg doktorskog studija na Sveučilištu u Hamburgu. Iz kritičkog razmatranja općenite pozicije i uloge znanstvenika u društvu, a time vjerojatno i naše, s obzirom da smo odabrali taj poziv, zaključili smo da istraživač mora izbjeći zatvaranje u svoj znanstveni rad, već treba aktivno svoja istraživanja i spoznaje komunicirati neposredno prema društvu. Taj je proces, smatramo, pored samog istraživanja, nužan radi egzistencije i napretka znanosti same. Stoga nam nije preostalo drugo nego da te zaključke pokušamo realizirati u praksi.

Križevci, kao lokacija za ostvarenje te ideje, došla je s jedne strane zbog moje veze s Križevcima i s aktivistima civilne scene, ali i činjenice da je već i prije 2017. godine u Križevcima postojala tradicija održavanja tribina, radionica i javnih znanstveno-popularnih predavanja u organizaciji lokalnih udruga, ponajprije astronomske udruge Perzeidi i udruge P.O.I.N.T.. Ta konstelacija činila se dobrom da realizacija kozmološkog centra počne u Križevcima. Naš smo koncept prvo prezentirali članovima P.O.I.N.T.-a i Perzeida, a zatim i predstavnicima gradske uprave. Svi odreda pozdravili su našu ideju i nakanu te nam dali veliku podršku. Ovako ambicioznu ideju mogli smo ostvariti samo uz pomoć sredstava iz fondova Europske unije. Prvi konkretan projekt, pripremljen još 2019. godine, Future Hub Križevci, krenuo je u provedbu u studenom prošle godine što je Petru i meni bio konačan poticaj da se vratimo s poslijedoktorskih pozicija na kojima smo bili do tad: on na Sveučilištu Vivekananda u Kolkati, u Indiji, a ja na znanstvenom institutu Gran Sasso u L'Aquili, u Italiji.

Što se tiče zvjezdarnice – u fizičkom prostoru, kozmološkom centru potrebna je i snažna simbolika koja ističe vezu s kozmosom. Na ideju članova astronomskog društva Perzeidi, uspostava zvjezdarnice nametnula se kao svima očit simbol te veze koji je tako jasno sjeo u cijeli koncept da se čini kao da je oduvijek bio tu. Zvjezdarnica je zatim brzo ukomponirana u idući projektni prijedlog, SPARK, koji je nedavno odobren za financiranje od strane europskih fondova i kreće s provedbom odmah nakon ljetne stanke. Oba projekta traju po dvije godine i za to vrijeme, pored dovršetka rekonstrukcije same zgrade i uspostavljanja zvjezdarnice, cilj je donijeti i kvalitetne obrazovne programe, osigurati kontinuirana znanstveno-popularna događanja na temu svemira te postaviti Križevce na međunarodnu istraživačku kartu iz područja kozmologije i astrofizike.

U sklopu projekta Future Hub Križevci u nešto više od pola godine, unatoč nepovoljnoj epidemiološkoj situaciji, održano je devet obrazovnih programa koje je završilo oko stotinjak polaznika. Organizirano je pet javnih znanstveno-popularnih predavanja, četiri filmske projekcije, šest promatranja nebeskih fenomena, a cijeli projekt prati te obrađuje znanstvene i obrazovne teme radijska emisija “Ne dirajte mi krugove”.

• Osim zvjezdarnice, Križevci će biti dom i prvom kozmološkom centru u Hrvatskoj. Koju će tačno ulogu taj kozmološki centar imati i šta će njega sačinjavati?

Pavlović: Temeljni cilj kozmološkog centra bit će da na trajnoj i sustavnoj razini osigura prostor za bavljenje istraživanjem svemira te da znanstvenu djelatnost poveže sa popularizacijom znanosti. Jedan od glavnih problema u odnosu između znanstvene zajednice i šire populacije predstavlja njihova velika razdvojenost. Gotovo sav kontakt koji pojedinac ostvaruje s prirodoslovljem potječe isključivo iz škola – gdje se nažalost ne može dobiti uvid u najsuvremenije znanstvene spoznaje, a oni koji prenose znanje u pravilu nisu uključeni u znanstvena istraživanja. S druge strane, znanstvena zajednica je uglavnom zatvorena u prostore svojih instituta i fakulteta te usmjerena na objavljivanje znanstvenih radova. Postoje, naravno, različite popularno-znanstvene tribine i emisije, no takvi oblici aktivnosti po svojoj formi imaju to ograničenje da su kratkotrajni i sporadični, zbog čega se znanstvene teme mogu zahvatiti samo na veoma pojednostavljenom i sažetom nivou. Stoga držimo da je uz ovakve aktivnosti prijeko potrebno organiziranje kontinuiranih programa – kao što su tjedna sustavna predavanja i radionice organizirane po semestralnom modelu namijenjene različitim skupinama polaznika – od školaraca do studenata te doktorskih studenata znanstvenih studija, uz njihovo uključivanje u projekte i znanstvena istraživanja. Stoga je jedan od glavnih ciljeva kozmološkog centra da – polazeći od svemira kao središnje teme – stvori takav prostor kontinuiranog educiranja i povezivanja najšire zajednice sa znanošću.

Uz navedenu komponentu edukacije i popularizacije, cilj je osigurati uvjete za sustavno bavljenje, kod nas još uvijek nažalost dosta zapostavljenim područjem, teorijske fizike Svemira – odnosno u prvom redu kozmologije i teorijske astrofizike. Kozmološki centar će stoga biti prostor namijenjen znanstvenom istraživanju i objavljivanju znanstvenih radova – posebno otvoren prema uvođenju studenata fizike u istraživanja. Znanstvene aktivnosti će se provoditi i u vidu organiziranja domaćih i međunarodnih stručnih skupova, te pokretanjem vlastitih publikacija. Postavljajući upravo svemir – odnosno ono što obuhvaća sve postojeće – kao svoju temu, kozmološki centar će težiti interdisciplinarnom pristupu, nastojeći približiti prirodne znanosti i filozofiju. Svim ovim znanstvenim aktivnostima rukovodit će novoosnovani Institut za kozmologiju i filozofiju prirode – čija se djelatnost neće zaustaviti samo na nacionalnom planu, već će djelovati i u međunarodnim okvirima.

• Koliko će formiranje zvjezdarnice i kozmološkog centra značiti za same Križevce, ali i za mlade stručnjake i naučnike?

Pavlović: Naše je mišljenje da Križevci, kao maleni grad u neposrednoj blizini Zagreba, mogu ostvariti perspektive daljnjeg razvoja ako se usmjere na svoje profiliranje kao grada znanosti i umjetnosti, odnosno znanstveno-akademskog središta u nedaleko od glavnog grada, kao što je to čest slučaj u Europi. Formiranje zvjezdarnice i kozmološkog centra može biti upravo prvi značajan korak u ovome smjeru. Mladi stručnjaci često moraju napuštati zemlju kako zbog potrage za poslom, tako i iz razloga što ne postoji dovoljna usmjerenost i ulaganje u fundamentalna znanstvena istraživanja, posebno u teorijska istraživanja svemira. Pokretanjem kozmološkog centra otvara se perspektiva da se takvo stanje barem donekle promijeni – pogotovo ako će se ova inicijativa širiti i razvijati, a što će svakako ovisiti i o razumijevanju i podršci institucija.

Važno je istaknuti da ovim projektom ne samo Križevci, već i čitava Hrvatska dobivaju čitav niz sadržaja i stalnih aktivnosti koje ranije nisu postojale. Većina stanovništva se nikada objektivno neće moći uključiti u znanstvena istraživanja, ali će sudjelovanjem u popularnim programima centra i zvjezdarnice ne samo moći bolje razumjeti svijet koji ih okružuje, već i steći raznovrsne vještine – kao što su one logičkog i kritičkog mišljenja, kontekstualnog razumijevanja problema, matematičkog pristupa modeliranju zbilje te simboličkog i apstraktnog razmišljanja. Te vještine, koje snažno razvija već i samo povremeno bavljenje prirodnim znanostima i filozofijom, omogućuju daleko potpunije i uspješnije bavljenje svim drugim tipovima djelatnosti, uključujući i one najpraktičnijeg usmjerenja.

• Mogu li ovakvi projekti na neki način spriječiti odlazak mladih iz Hrvatske?

Pavlović: Treba objektivno reći da je zaustavljanje iseljavanja, posebno mladih, moguće samo pod pretpostavkom temeljite promjene društveno-ekonomske situacije i ekonomskih politika – te se navedeno ne može promijeniti samo pukim provođenjem projekata. Ipak, onaj tip projekata koji razvija znanstvenu djelatnost i omogućuje njezino povezivanje s ostatkom društva – te pomaže izgradnju kritičkog mišljenja koje sve propitkuje i dovodi u pitanje – svakako može doprinijeti kao moment u ostvarivanju nužnih društvenih promjena.

• Kakvi su daljnji planovi za promociju nauke i istraživanja u Križevcima?

Dundović: Kozmološki centar nikad nije ni zamišljen da djeluje isključivo u Križevcima i samo za Križevčane, već je nakana proširiti djelovanje na područje cijele zemlje, pa i šire, uključujući pri tom i nove ljude. Pokretanje sadašnjih projekata nedvojbeno stvaraju povoljne okolnosti i prilike za uspostavu kozmološkog centra, a na nama je da ih što bolje iskoristimo i realiziramo taj ambiciozan plan centra u kojem ćemo učenicima i studentima nuditi kvalitetne obrazovne programe upotpunjujući njihova znanja alatima kritičkog i apstraktnog mišljenja, a koja će im koristiti koju god struku kasnije odabrali. Javnosti želimo zadržati onaj izvorni interes za svemirom i omogućiti konstantnu vezu sa modernom znanošću, a na nacionalnoj i međunarodnoj sceni stvoriti prostor znanstvenicima za okupljanje, diskusije i istraživački rad.

• Astronomski opservatoriji uobičajeno budu izvan gradova, međutim, zvjezdarnica u Križevcima će biti u srcu grada. Koji je razlog za takvu odluku?

Dundović: Odluka o postavljanju zvjezdarnice na odabranoj lokaciji donesena je nakon uzimanja u obzir različitih urbanističkih, administrativno-pravnih, ekonomskih i funkcijskih argumenata i ograničenja. No ono što ljude obično zanima je ovo vezano za funkciju pa ćemo dati malo opsežniji odgovor vezan za taj aspekt razmatranja.

Kvaliteta znanstvenih eksperimenata i opažanja u principu ovisi o izolaciji predmeta opažanja od buke i šuma okoline. Što istraživač bolje može izolirati signal procesa koji promatra od drugih signala, to lakše može donositi zaključke o prirodi tog promatranog procesa. Astronomija kao znanstveno područje koje proučava nebeske fenomene i objekte danas obuhvaća različite pristupe i tehnike, od najstarije grane astronomije temeljene na vidljivoj svjetlosti, pa sve do najnovijih, temeljenih na gravitacijskim valovima, neutrinima i kozmičkim zrakama. Većina tih pristupa u astronomiji traži posebne uvjete za opažanja, odnosno iznimnu izolaciju od neželjenih signala koji ne dolaze iz svemira pa se tako astronomski opservatoriji grade vrlo daleko od civilizacije i ljudskih aktivnosti: na najvišim planinskim vrhovima, na udaljenim otocima i u velikim pustinjama. Ili čak u Zemljinoj orbiti na satelitima ili svemirskim stanicama. Izgradnja astronomskog opservatorija na bilo kojem drugom mjestu u znanstvene svrhe teško se može opravdati osim eventualno za promatranje Sunca ili rijetkih i kratkih, lokaliziranih fenomena gdje je okretanje Zemlje oko svoje osi presporo da bi ih se zabilježio, odnosno da bi ih recimo stigla uočiti zvjezdarnica na drugoj strani planeta. Cijela je Europa iznimno naseljen kontinent, s puno “buke”, a što u kontekstu klasične astronomije, ta “buka” predstavlja svjetlosno onečišćenje. Europa je kao takva, izrazito nepovoljna za astronomska promatranja, a to uključuje i Hrvatsku. Čak i najbolje lokacije za promatranje noćnog neba u Hrvatskoj, teško se mogu mjeriti s recimo sjevernim Čileom gdje europske zemlje grade svoje opservatorije. Svjetlosno onečišćenje naprosto presporo opada s udaljenosti od izvora da bi se lako našlo nenaseljeno područje bez njega. Time se teško mogu opravdati ogromna ulaganja u profesionalne astronomske opservatorije – naprosto ne mogu konkurirati onima već izgrađenima na najizoliranijim mjestima na svijetu.

To sve međutim ne znači da trebamo odustati od gradnje zvjezdarnica na ovom kontinentu i u Hrvatskoj jer zvjezdarnice ne moraju služiti isključivo za istraživačke svrhe, već i za one edukativne i popularizacijske. Te zvjezdarnice služe da približe ljudima tematiku svemira na neposredan i možda simboličan način, da dočaraju doživljaj onoga što se istražuje na lokacijama do kojih se naprosto teško može doći. Sama činjenica da se većina aktivnih zvjezdarnica nalazi i gradi u gradovima govori ovome u prilog. Možda najekstremniji primjer takve gradske zvjezdarnica je ona na vrhu zgrade fizičkog odsjeka Sveučilišta Columbia, u središtu Manhattna u New Yorku.

Križevci kao mali grad nemaju toliki problem svjetlosnog onečišćenja kao veći gradovi – to može vidjeti svatko tko se zagleda u noćno nebo iz Križevaca. Štoviše, najveći problem za noćno nebo u Križevcima i okolici ne predstavljaju lokalni izvori svjetlosti, već ogromna aureola Zagreba na jugozapadu i nešto manje Varaždina i Koprivnice na sjeveru. One se ne mogu izbjeći nigdje u krugu od 30-ak kilometara. Stoga, ako bi se zvjezdarnica napravila 15-ak kilometara izvan Križevaca da bi se donekle izbjeglo lokalno svjetlosno onečišćenje, ne bi se toliko dobilo na kvaliteti noćnog neba, koliko bi utjecaj zvjezdarnice na ljude, radi kojih se ona primarno i gradi, opao. Da ne govorimo o nedostatku infrastrukture što bi višestruko poskupilo cijeli projekt izgradnje i funkcioniranja iste. No treba istaknuti da je lokacija zvjezdarnice, iako u užem središtu grada, zapravo u tom kontekstu vrlo dobra jer je okružena parkovima i lokalno je na visokoj koti te joj je južno nebo (ono najvažnije) posve otvoreno jer nema visokih zgrada koje bi ometale pogled. U usporedbi s većinom drugih zvjezdarnica u gradovima, to su konkretne prednosti. Što se tiče samih lokalnih izvora svjetlosti, u suradnji s gradskom upravom, dugoročniji je plan i da se javna rasvjeta oko zvjezdarnice regulira i poboljša, usmjeravajući je prema tlu, odabirući zahvalnije boje svjetlosti te isključujući je u kasnijim večernjim satima.

Djeca i mladi neće više morati putovati i organizirati prijevoz u daleke zvjezdarnice, već će u astronomskim promatranjima moći uživati bez odlaska iz Križevaca.