Poljoprivreda u BiH odumire zbog bahatog odnosa politike

Uvozi ko šta hoće i koliko hoće, domaća proizvodnja je vrlo skupa zbog malih izdvajanja…

Skoro milion hektara zemlje koja se prije rata obrađivala stoji neobrađeno (Fahrdun Vojić/Ustupljeno Al Jazeeri)
Skoro milion hektara zemlje koja se prije rata obrađivala stoji neobrađeno (Fahrdun Vojić/Ustupljeno Al Jazeeri)

Prije rata poljoprivreda Bosna i Hercegovine je učestovala sa 12-14 posto udjela u bruto domaćem proizvodu (BDP), dok je u poljoprivredi bilo angažirano oko 21 posto radno aktivnog stanovništva. Danas se uvozi preko 65 posto hrane da bi se zadovoljile vlastite potrebe, vrlo malo se proizvodi, a mnogo se kupuju strani proizvodi.

Skoro milion hektara zemlje koja se prije rata obrađivala stoji neobrađeno, na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja nalazi se 415.027 lica. Ova zemlja ima vrijedne ljude koji su zainteresovani da se bave poljoprivredom, ali neće niko da proizvodi nešto što će morati kasnije da baca, ističu naši sagovornici.

Nekonkurentni na tržištu

“Mi više domaće nemamo kome prodati, o cijeni da ne govorimo. Za sve ovo što sam rekao postoje parametri. Za primjer možemo navesti podatak da nas je 2015. godine u Semberiji, koja je najveća žitnica u Republici Srpskoj i BiH, bilo 12.000 registrovanih poljoprivrednih proizvođača, a sada nas je 5.500 registrovanih i to je jedan pokazatelj kuda vodi politika i da je sama poljoprivreda u nekoj silaznoj putanji”, kaže Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Sela Semberije i Majevice.

Dodaje kako je poljoprivrednika iz godine u godinu sve manje, narod se iseljava i sve je manje radne snage. Zbog toga, ističe, država mora povući crtu i pokušati zaštiti ovo što trenutno ima.

“Vidimo da političari rade samo za sebe i nemaju volje za narod koji im treba samo kada dođu izbori. Mi tražimo da država uvede zaštitne mjere u vidu carina i prelevmana (zaštitna taksa kojom se nadoknađuje razlika između niže cijene uvezene robe i više cijene domaćeg proizvoda op.a) na proizvode koji se nekontrolisano uvoze, jer mi možemo za potrebe BiH proizvesti 40 posto od ukupnih potreba hrane, a 60 posto se uvozi jer nemamo zemljišta za to. Dakle, dok traju naši proizvodi mora se kupovati i otkupiti domaće kako bi ga zaštitili.”

Kada je stanje u poljoprivredi Federacije BiH u pitanju, situacija nije ništa bolja. Prema riječima Nedžada Biće, predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH, nesrazmjer kupovine domaćih i uvoznih proizvoda je glavni problem i nepremostiva prepreka za domaće proizvođače.

“Satra nas uvoz, uvozi ko šta hoće i koliko hoće, domaća proizvodnja je vrlo skupa zbog malih izdvajanja za tu proizvodnju, nema plavog dizela niti svega onog što svaka normalna država izdvaja za poljoprivredu. Uzmimo za primjer Njemačku koja od ukupnog budžeta izdvaja 47 posto za proizvodnju hrane i za poljoprivredu, dok recimo iz budžeta Federacije BiH se za poljoprivredu izdvaja 3 posto i to smo jedva izgurali. Zakon je predvidio od 3 do 6 posto da se izdvaja. Dakle, nekih 25 godina se to radilo mimo zakona”, ističe Bićo.

Slaba izdvajanja i poticaji

Dodaje, da susjedna Republika Hrvatska na godišnjem nivou za poljoprivredu i državni razvoj izdvaja 500 miliona eura i za isto toliko imaju pristup evropskim fondovima.

“Šta će naš poljoprivrednik koji na nivou godine u FBiH ima 87 miliona maraka, a na nivou države kad uračunate kantone, distrikt i entitete oko 200 miliona maraka? To je skoro pa ništa! Što se tiče pandemije COVID-19 virusa, da se granice nisu brzo otvorile ne bismo imali ni hljeba, jer nemamo vlastite zalihe hrane. Prošle godine su ljudi prodavali žito po 30 feninga, a sada ga uvozimo po cijeni od 50-60 feninga. Sve iz razloga što država nije preko robnih rezervi intervenisala i otkupila to žito, te ga uskladištila kako bi mogla u ovakvim krizama da interveniše”, kaže Bićo.

Poljoprivrednici u BiH su u vrlo teškoj situaciji (Fahrudin Vojić/Ustupljeno Al Jazeeri)

Naši sagovornici o odnosu države prema domaćoj proizvodnji ne mogu ništa dobro reći. Što se tiče marketa i trgovačkih centara, ističu da bi po zakonu trebali imati oko 40-50 posto domaće proizvodnje na policama, ali se ni to, kažu, ne poštuje.

“Uvoze se gotovi proizvodi koji se samo pakuju u BiH, a da apsurd bude veći uvoze se čak i pekarski proizvodi koji na nivou godine dostižu brojku od preko 30 miliona maraka, dok vode koje imamo na pretek, godišnje uvezemo blizu 200 miliona maraka”, kaže Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, kažu da BiH dosta zavisi od uvoza, da je taj uvoz prekomjeran i da se bore protiv prekomjernog uvoza, ali i da zaštite domaću proizvodnju.

“O tome svjedoče brojne inicijative i donošenje odgovarajućih mjera koje smo upućivali Savjetu ministara BiH za zaštitu domaće proizvodnje, ali nažalost, zbog poznatog protivljenja ministara iz reda bošnjačkog naroda, ove mjere nisu dobile zeleno svjetlo. Stava smo da je zaštita domaće proizvodnje i naših poljoprivrednika prioritet nad prioritetima”, navodi se u odgovoru ovog Ministarstva koje potpisuje Aleksandar Macanović, šef Odsjeka za informisanje i informacione tehnologije.

Pogodovanje uvoznim lobijima

Dodaju, da svaka država štiti svoju poljoprivredu, uvođenjem prelevmana i sezonskih taksi na stranu robu u vrijeme prispjeća određenih poljoprivrednih proizvoda.

“Pozivanje na međunarodne ugovore, CEFTA i ostale sporazume, samo su izgovori da se ništa ne čini po pitanju zaštite domaće proizvodnje, a da se s druge strane pogoduje uvoznim lobijima, jer i ti sporazumi daju pravo državama da zaštite svoju domaću proizvodnju. Vlada Republike Srpske je donijela određeni set mjera za pomoć poljoprivrednicima u vrijeme pandemije korona virusa”, ističe se u odgovoru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Poljoprivrednici u BiH su u vrlo teškoj situaciji i zaštitne mjere koje predstavnici poljoprivrednih udruženja traže da se usvoje na Vijeću ministara, kako bi se zaštitila domaća poljoprivreda, nisu došle na dnevni red i neće se usvojiti dok, kako kažu, ne izvrše veći pritisak.

“Mi nemamo drugog izbora nego da izađemo na ulice. Svi poljoprivrednici su u velikim problema i prepušteni su sami sebi. Nemamo plasman tržišta, roba se uvozi nekontrolisano i niko ne štiti domaće. Dodatne muke nam je zadala ova pandemija COVID-19 virusa i tu se sve pogubilo”, kaže Savo Bakajlić predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Sela Semberije i Majevice.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO