Može li Livanjski kanton ugroziti monopol HDZ-a BiH

Kanton 10 je, nakon dvije godine vlade u tehničkom mandatu, dobio novu ivršnu vlast bez Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

Nedavna posjeta predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića dala je 'dodatnu težinu' Livnu i Tomislavgradu (Fena)

Livanjski, ili Kanton 10, čini 20 posto teritorije entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, odnosno deset posto teritorije Bosne i Hercegovine. Zauzima zapadni dio države, koji spaja Bosansku krajinu s Hercegovinom, odnosno sa srednjom Bosnom. O važnosti ovog prostora svjedoči činjenica da u ovom kantona rade dva konzulata – jedan (Hrvatske) u Livnu, drugi (Srbije) u Drvaru, što pokazuje znatan utjecaj susjednih država, Hrvatske i Srbije.

Kanton je, nakon dvije godine vlade u tehničkom mandatu, dobio vlast bez Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kao dva dominantna politička subjekta među bh. Hrvatima i Srbima. U decembru prošle godine, nakon 26 mjeseci, kanton je dobio novu Vladu, u kojoj po prvi put u nema ministara iz HDZ-a BiH. Vladu su podržali Stranka demokratske akcije (SDA) i Socijaldemokratska partija (SDP) Bosne i Hercegovine, što je izuzetak, ali i nužnost, jer, po Ustavu ovog kantona, vlada mora imati dvotrećinsku podršku u Skupštini.

Historijsko rivalstvo Livna i Tomislavgrada

Za novoga premijera Livanjskog kantona imenovan je Ivan Vukadin iz Hrvatskog nacionalnog pomaka (HNP), stranke nastale prošle godine, nakon izbacivanja šest zastupnika u Skupštini iz Tomislavgrada iz HDZ-a BiH. Raskol u lokalnom HDZ-u je, s jedne strane, utemeljen na historijskom rivalstvu Livna i Tomislavgrada (Duvna), zbog čega je sjedište Skupštine kantona u Tomislavgradu, a sjedište vlade u Livnu. Sa druge strane, rezultati izbora pokazali su ko bolje radi na terenu. Od osam izabranih zastupnika HDZ-a BiH, šest ih je bilo iz Tomislavgrada te po jedan iz Livna i Kupresa.

Dobri poznavaoci lokalnih političkih prilika krivca za raskol u HDZ-u BiH vide u prisnim odnosima Dragana Čovića i Bojrane Krišto, koja kontrolira livanjski ogranak HDZ-a BiH, a koja je insistirala da iz Livna mora biti mandatar vlade.

Najveći izazov Kantona 10, kao i većeg dijela Bosne i Hercegovine, je demografija, odnosno negativna kombinacija iseljavanja i pada nataliteta, koja traje desetljećima, potpomognuta krahom ekonomije u tranziciji, korupcijom, nepotizmom i nedgovornim ponašanjem vlasti. Na pitanje zašto su građani kantona tako dugo čekali novu Vladu, premijer Vukadin odgovara da je to pitanje za stranke koju su izabrane i imaju zastupnike u Skupštini.

“Kad se dogovorila dvotrećinska većina, koliko je potrebno za potvrdu vlade, a to je 17 od 25 zastupnika, Vlada je potvrđena i – radi“, kaže za kantonalni premijer.

Manevarski prostor premijera Vukadina je vrlo upitan, jer u Vladi nema ministara iz svoje stranke (HNP). Da bi formirao vlast, morao je napraviti kompromis sa šest stranaka i dva bivša zastupnika SNSD-a.

Problemi se mogu riješitii samo dogovorom

Livansjki spada u grupu kantona koji i dalje nemaju usklađen Ustav prema sudskim presudama i ravnopravnost svih konstituivnih naroda. Kanton ima neustavno ime, neravnopravan status Srba, učenici Bošnjaci nemaju pravo izučavati bosanski jezik i nacionalnu grupu predmeta, izuzev u Glamoču. Vukadin smatra da se ovaj problem može riješti samo dogovorom, dok se sva tri konstitutivna naroda ne dogovore i svi ne budu podjednako zadovoljni ili podjednako nezadovoljni.

“Ova županija u nijednom segmentu ne može krenuti naprijed, pa tako ni u nacionalnim temama koje su definirane Ustavom“, kaže on.

Izazov s kojim se suočavaju opozicione partije u Bosni i Hercegovini na nižim nivoima vlasti kao što su općine i kantoni su blokade sa entitetskog ili državnog nivoa, jer se nadležnosti preklapaju, a veći projekti finansiraju iz različitih budžeta.

“Vlada Hercegbosanske županije radi sukladno zakonima koliko i kako može, u politici uvijek ima i političkih nesuglasica, ali je to sve ono što ide sa službom i nijedna razina i nijedna stranka posebno nije opstruirala bilo što. S višim razinama imamo korektnu suradnju, mislim na Vladu Federacije i Vijeće ministara [Bosne i Hercegovine], a tako i na Vladu Republike Hrvatske“, dodaje Vukadin.

Pored premijerske pozicije, Vukadin je predsjednik nove političke opcije, HNP-a, koja ima i načelnika u Tomislavgradu. Da li Vukadin i njegov HNP mogu biti konkurencija Čoviću za lidersko mjesto u bh. Hrvata možda će se vidjeti nakon parlamentarnih izbora naredne godine.

Vukadin bi Bosnu i Hercegovinu sa tri federalne jedinice

S obzirom koliku žrtvu je Čović “platio” najbolje govori o vrijednosti i snazi Vukadina, koji se ranije dokazao na mjestu načelnika općine Tomislavgrad od 2008. godine. S druge strane, po stavovima i izjavama Vukadina na nedavnom zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Bosne i Hercegovine, vidljivo je da ima radikalnije stavove od HDZ-a BiH po nekim pitanjima.

“Druga dva naroda, pak, to otvoreno traže. Jedni otvoreno traže građansku Bosnu i Hercegovinu, a drugi govore o komadanju Bosne i Hercegovine. Ta dva cilja vode Bosnu i Hercegovinu u raspad i sukobe. Za to vrijeme se hrvatski cilj kroz federalizaciju predstavlja kao nerealan ili neprihvatljiv. Zar to nije nelogični i podmukli bezobrazluk? No, druga dva naroda samo javno kazuju svoje ciljeve, dok mi još uvijek nemamo snage reći da je naš cilj očuvanje Bosne i Hercegovine kroz tri federalne jedinice”, kazao je, između ostalog, Vukadin na devetom zasjedanju HNS-a početkom maja u Mostaru.

Pitanje koje se postavlja jest kako će njegova stranka izaći na izbore 2022. godine u kontekstu djelovanja HDZ-a BiH, koji je dominantan u hrvatskom izbornom tijelu.

“Godine 2022. sigurno izlazimo na izbore, a na koji način – samostalno ili u koaliciji i na kojim sve razinama, u kojem kapacitetu i hoće li to biti izvan Hercegbosanske županije – sada je rano reći“, pojašnjava Vukadin.

HDZ BiH se u proteklom periodu suočavao s pokušajima formiranja opozicije, ali bez većeg uspjeha. Na loklanom nivou najduže se zadržao načelnik općine Prozor-Rama iz HDZ-a 1990.

Dodik želi ‘zajednicu srpskih opština’ u u Federaciji BiH

Na pitanje da li očekuje blokade rada Vlade Kantona 10, slično kao što lokalna vlast u Prozor-Rami trpi već godinama, Jozo Ćosić iz HDZ-a 1990 Kantona 10 odgovara “da do sad nisu naišli na prepreke s viših razina, ali vjerujem da hoćemo“.

Na prostoru Kantona 10 preklapaju se utjecaji Hrvatske i Srbije, čiji su predstavnici česti gosti općina u kojima žive njihovi sunarodnjaci. Nedavna posjeta predsjednika susjedne Hrvatske Zorana Milanovića dala je dodatnu težinu Livnu i Tomislavgradu.

“Uloga konzulata je omogućiti kvalitetniju i bržu uslugu za državljene Republike Hrvatske i Republike Srbije i povezivati ekonomskim vezama gospodarstvo dviju ili više država, kao i privatnih gospodarskih društava i jačati kulturne odnose i suradnju naroda na čijem prostoru se oni nalaze. Siguran sa da obje institucije rade svoj posao na zadovoljstvo i korist njihovih korisnika usluga i naroda na čijem teritoriju se nalaze“, smatra Vukadin.

Slične posjete je imao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Drvaru. Predsjedavajući Predsjdeništva Bosne i Hercegovine i čelnik SNSD-a Milorad Dodik zalaže se za formiranje “zajednice srpskih opština” u Federaciji Bosne i Hercegovine, koju bi činili Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoč (Kanton 10) i Bosanski Petrovac (Unsko-sanski kanton). Međutim, podrška Srbima povratnicima od entiteta Republika Srpska zavisi od toga ko je na vlasti u ove četiri općine.

“Građani Bosanskog Grahova znaju da je pomoć koja je dolazila od viših nivoa vlasti izostala. Za gradić koji je prije rata imao više od 10.000 stanovnika, a sada u njemu živi između 1.500 i 2.000, i koji je najrazrušeniji grad u Bosni i Hercegovini institucije nisu pokazale spremnost da pomognu da ovo malo povratničkog stanovništva ima normalne uslove za život“, kaže Duško Radun, predsjednik SNS-a Federacije Bosne i Hercegovine i raniji načelnik opštine Bosansko Grahovo.

‘SNSD i danas slijepo prati politiku HDZ-a BIH’

U njegovom mandatu Bosansko Grahovo je dobilo od Federacije 374.109 konvertabilnih maraka (191.215 eura), od Livansjlog kntona 264.816 KM (135.353 eura), a od RS-a – ništa. Međutim, indirektno, RS je realizirao elektrifikaciju sela Štozista u iznosu od 62.000 KM (31.689 eura). Vlada RS-a je sredstva općini Bosansko Grahovo počela izdvajati tek u 2019. godini, u iznosima od 100.000 KM (51.112 eura) za određene projekte kao i 50.000 KM (51.112 eura) za rekonstrukciju  tri stana povratničkim porodicama.

Radun od nove Vlade Livanjskog kantona očekuje pomoć za povratnike, jer premijer Vukadin je dugogodišnjim radom ostvario izvrsne rezultate u Tomislavgradu.

“Ono što zabrinjava stanovnike povratničkih opština je loša politika kantonalnog rukovodstva SNSD-a, jer i danas slijepo prati politiku HDZ-a BIH. Zbog toga je SNSD izgubio tri ministarstva i ne želi saradnju sa novom Vladom i premijerom“, dodaje Radun.

Ovo je samo jedan od pokazatelja stranačke sprege SNSD-a i HDZ-a BiH, koja se najočitije manifestirala na izborima za članove Predsjedništva BNosne i Hercegovine, kada glasovi građana srpske nacionalnosti redovno idu Čoviću.

“Najveću pomoć ovim opštinama kroz projekte i pomoć budžetima obezbjedili su Vlada Srbije i predsjednik Vučić“, poručuje Radun.

Kako spriječiti probleme s demografijom i iseljavanje

Ivan Buntić je za načelnika općine Tomislavgrad izabran 2018. godine, a kampanju nije temeljio na obećanjima. Predstavlja osvježenje na političkoj sceni, s obzirom na godine i da dolazi iz realnog sektora. Zahvaljujući radu ranijeg načelnika Tomislavgrada, ima najveći budžet u Kantonu 10 i prednjači po privlačenju investicija.

Suštinski izazov s kojim se načelnik Buntić suočava je demografija i iseljavanje, jer podaci popisa stanovništva iz 2013. godine ne odgovaraju realnom stanju na terenu.

“Opadanje broja žitelja je teško zaustavitije, se radi o višeslojnim uzrocima, ali naš glavni smjer će biti nastavak i poboljšanje politike stvaranja novih radnih mjesta i ulaganja u infrastrukturu, koja ljudima omogućava bolji i kvalitetniji život“, kazao je Buntić.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO