Uspjesi turske vojske pet godina nakon neuspjelog puča

Piše: Zaher al-Baik

Ankara – Prošlo je pet godina od pokušaja državnog udara s kojim se Turska suočila 15. jula 2016. godine.

Od tada dolazi do dubokih transformacija i temeljitih promjena u strukturi i ulozi turske vojske u zemlji i inostranstvu, pogotovo što su puč, koji je okončan neuspjehom, izveli oficiri iz redova same vojske.

Nakon tog pokušaja, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je počeo obnovu vojske, budući da je taj sektor bio najviše pogođen vojnim udarom.

To je podrazumijevalo kampanju čišćenja vojske od hiljada vojnika u kopnenim, pomorskim i zračnim snagama lojalnih organizaciji Fethullaha Gulena, koja se tereti za planiranje puča.

Restrukturiranje Vrhovnog vojnog vijeća

Neuspjeli puč je bio glavni motiv za uređenje odnosa i uloga unutar vojske.

Ministar odbrane je preuzeo glavnu odgovornost za vojnu instituciju, nakon što je njegova uloga bila koordinaciona, bez stvarne vlasti nad institucijom, tako da je načelnik Generalštaba postao podređen Ministarstvu odbrane.

Sedmicama nakon neuspjelog pokušaja državnog udara, turski Službeni list je objavio odluku o restrukturiranju Vrhovnog vojnog vijeća, koje ima široka ovlaštenja po pitanju odluka o unapređenju u visoke činove u vojsci i upućivanja visokorangiranih vojnika u mirovinu ili produženja mandata za vršenje dužnosti.

Nakon prelaska na predsjednički sistem u državi, Vrhovno vojno vijeće zasjeda pod predsjedanjem predsjednika Republike i uz prisustvo njegovog pomoćnika, ministara odbrane, vanjskih poslova, unutrašnjih poslova, finansija, pravosuđa i obrazovanja, pored načelnika Generalštaba i komandanata kopnenih, pomorskih i zračnih snaga.

Generalni sekretarijat je iz Generalštaba premješten u Ministarstvo odbrane.

Pomoć Azerbejdžanu u bici u Nagorno-Karabahu

Komanda kopnenih, pomorskih i zračnih snaga također je pripojena Ministarstvu odbrane, Generalna komanda Žandarmerijskim snagama, a Komanda obalne straže Ministarstvu unutrašnjih poslova, što je posljedica niza odluka donesenih tokom posljednjih godina u okviru restrukturiranja vojske.

Nakon pokušaja puča, restrukturiranja turskih oružanih snaga i uklanjanja Gulenovih elemenata iz njih, vojska je postala dinamičnija i efikasnija na regionalnoj i međunarodnoj sceni.

Pokretala je vojne operacije izvan granica Turske, počevši s operacijama na sjeveru Sirije protiv organizacije Islamska država Irak i Levant (ISIL) i kurdskih Jedinica narodne zaštite (YPG).

Također, turske oružane snage su dale doprinos u Libiji u promjeni kursa u korist Vlade nacionalnog jedinstva.

U Azerbejdžanu je učešće turskih snaga doprinijelo tome da Armenija izgubi u bici u Nagorno-Karabahu.

Pitanje Libije i istočnog Mediterana pojavilo se na dnevnom redu turske vojske s ciljem osiguravanja pomorskih granica te zemlje.

U operativnoj dimenziji vojska izlazi izvan kopnenih granica, a Ankara potpisuje sporazume o odbrani s libijskom Vladom nacionalnog jedinstva, koji su promijenili balans snaga u libijskom pitanju.

Vojna baza u Kataru, nakon blokade zaljevske zemlje

Turske snage su ojačale prisustvo na istočnom Mediteranu usred eskalirajućeg sukoba oko ekskluzivnih ekonomskih zona i naftnog bogatstva.

Izvele su više vojnih vježbi te otvorile vojnu bazu u Kataru, nakon blokade koja je bila nametnuta toj zaljevskoj državi.

Turski list Haberturk navodi da je neuspjeli pokušaj vojnog udara, iza kojeg stoji navodno organizacija Fethullaha Gulena, najviše pogodio turske oružane snage, ali da su one sada postala snažnije.

Listi ističe da turska vojska, koja je pokrenula operaciju “Štit Eufrata” u sjevernoj Siriji nedugo nakon pokušaja puča, sada djeluje istovremeno na šest frontova.

Turski list dodaje da se vojska više ne dovodi u kontekst vojnih udara i da se sada nalazi pod komandom turskog naroda.

Nije u potpunosti podložna politici NATO-a i izvršava teške zadatke u operacijama koje će imati utjecaja na budućnost Turske.

Pojašnjava da turska vojska radi na uspostavljanju sigurne zone operacijama u sjevernom Iraku i zahvaljujući položajima na kojima su smještene njene snage.

Operacije ‘Štit Eufrata’, ‘Orlova kandža’, ‘Tigrova kandža'…

Sredinom juna 2020. godine turska vojska je pokrenula operacije protiv Kurdistanske radničke partije (PKK) na sjeveru Iraka, u sklopu operacija “Orlova kandža”, a zatim i “Tigrova kandža”.

Pokrenute su i operacije ”Kandža-munja” i “Kandža-grom” 23. aprila na područjima Mtina i Afshin Bassian u sjevernom Iraku.

Turska vojska je ostvarila uspjehe u oblastima na kojima se provodi operacija ”Štit Eufrata”, koju je pokrenula nekoliko mjeseci nakon pokušaja puča, a kasnije i ”Maslinova grana” i ”Izvor mira” na sjeveroistoku i zapadu Sirije.

Također djeluje na petom frontu u Libiji, kao i na šestom frontu u Azerbejdžanu, a možda kasnije i u Afganistanu.

Paralelno s operacijama turske vojske, koja je povećala aktivnosti van granica države, Turska se usredotočila na domaću odbrambenu industriju.

Uspjela je postići kvalitativni skok, posebno na polju proizvodnje bespilotnih letjelica, kao što je Bayraktar Akinci, koje su ostavile značajan trag u Siriji, Libiji i Azerbejdžanu.

Skok u domaćoj proizvodnji u odbrambenoj industriji

Turska je ostvarila uspjeh u proizvodnji brojnih vrsta oružja, uključujući sisteme protivzračne odbrane, oklopna vozila i tenkove, a planira proizvesti i svoje borbene avione do 2023. godine.

To se jasno pokazalo u smanjenju uvoza oružja u Turskoj između 2016. i 2019. godine za 48 posto u odnosu na prethodnih pet godina, prema izvještaju Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI) u 2019. godini.

Turski predsjednik je naglasio da je njegova zemlja postigla kvalitativni skok u domaćoj proizvodnji u odbrambenoj industriji, napominjući da je zabilježen rast veći od 70 posto te da Turska provodi ogromne projekte.

Budžet za projekte odbrambene industrije se udvostručio posljednjih godina, popevši se na 60 milijardi dolara, a uz kontinuiran napredak projekata ova cifra je porasla na oko 80 milijardi dolara

Troškovi za istraživanje i razvoj premašili su 1,5 milijardi dolara u 2019. godini, a turske kompanije su se našle među najvećim kompanijama odbrambene industrije na svijetu.

ASELSAN na 52. mjestu prestižnoj listi ‘Defense Newsa’

Turska kompanija ASELSAN je zauzela 52. mjesto 2020. godine na prestižnoj listi američkog časopisa Defense News, koji svake godine rangira 100 najboljih svjetskih kompanija u odbrambenoj industriji, dok je turska kompanija za zračnu i svemirsku industriju TUSAŞ zauzela 69. mjesto na toj listi.

Kompanija STM za inženjering, dizajn i modernizaciju pomorske vojne opreme, dronova, svemirske tehnologije i radara nastavila je napredak i ušla u klasifikaciju američkog časopisa, zauzevši 85. mjesto.

Kompanija Roketsan, specijalizirana za proizvodnju raketa i granata, također se našla na svjetskoj rang listi, zauzevši 89. mjesto, a njen budžet se procjenjuje na 522 miliona dolara.