Svemirski turizam postaje stvarnost

Putovanje u svemir u turističke svrhe sastavni je dio knjiga, filmova i serija naučnofantastičnog žanra već stotinjak godina, a prvi uspjesi u svemirskim letovima opravdano ili ne su javnosti dali slobodu da maštaju da će i oni, ili barem njihova djeca jednog dana moći doseći granicu naše orbite i vidjeti svemir.

Šezdesete godine prošlog stoljeća su posebno davale nadu da će odlazak u svemir biti gotovo čest kao ljetna putovanja kruzerima, na koja bi se moglo otići uz samo malo discipline i štednje.

Danas, iako nemamo svemirske brodove sa “warp” pogonom sposobne da prelete naš Sunčev sistem za samo par sekundi niti su svemirske stanice oko Zemlje postale svakodnevnica, bližimo se trenutku kada će svemirski turizam postati sve uobičajeniji.

Britanski milijarder Richard Branson uspeo se na visinu od više od 80 kilometara iznad površine zemlje u letjelici Virgin Galactica, te se sigurno vratio na Zemlju, u prvom testnom letu u svemir sa ljudskom posadom, čime polako, ali sigurno u stvarnost provodi svoje planove za svemirski turizam.

Komercijalne operacije

Virgin tvrdi da će imati još dva testna leta u narednim mjesecima, prije nego što 2022. počne s komercijalnim operacijama.

Bransonova svemirska kompanija prethodno je saopćila da je dobila odobrenje američkog regulatora za zračnu sigurnost (FAA) za let ljudi u svemir, nakon uspješnog probnog leta izvedenog prošlog mjeseca, što je znak da je zlatna era svemirskog turizma počinje, govore sagovornici Al Jazeere.

Već ovog mjeseca će osnivač Amazona Jeff Bezos biti putnik prvog leta njegove svemirske kompanije Blue Origin, a u njegovoj pratnji će se naći počasna gošća, 82-godišnja Wally Frank koja je još 60-ih godina prošla obuku za astronauta, ali nije bila dio svemirskih misija jer je žena, te anonimni putnik koji je mjesto u letjelici putem aukcije platio 28 miliona dolara.

Naravno, ovo ne znači da će svako ko ima želju moći i uspostaviti agenciju za svemirski turizam.

Certificiranje i dozvole leta letjelica dugotrajan su proces i započinju već u najranijim fazama razvoja letjelice kroz primjerice certificiranje dizajna, ili certificiranje produkcije, pojašnjava Stefan Cikota, astrofizičar sa Zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER-a).

Dozvola za let

Kako kaže, nadležna američka agencija za civilnu avijaciju (FAA), među ostalom, obuhvaća i licenciranje letova komercijalnih svemirskih transportnih sistema (u nadležnosti i za eksperimentalne dozvole, dozvole za lansiranje i ponovni ulazak u atmosferu, dozvole za probna paljenja i slično), a sve s ciljem da zaštite javnost od ugrožavanja zdravlja i sigurnosti, njihovu imovinu, američku nacionalnu sigurnost ili vanjskopolitičke interese.

Nakon evaluacije prikupljenih podataka za vrijeme testnog leta provedenog 22. maja 2021. godine, letjelica Virgin Galactic ispunila je sve kriterije FAA, čime joj je prvi put dodijeljena licenca za provođenje komercijalnih putničkih letova, dodao je on, a ta licenca tek dokazuje da letjelica zadovoljava sve tehničke i sigurnosne kriterije propisane od FAA za sigurnu izvedbu letova.

U usporedbi sa standardnim avionskim letovima, suborbitalni bestežinski letovi, kakvi su trenutna meta svemirske turističke ponude, spadaju u specifične letačke operacije koji će zahtijevati dodatne sigurnosne procedure i provođenje letova od posebno osposobljenog tima stručnjaka.

“Ipak, uz kraći medicinski pregled i jednodnevni brifing prije leta, letovi će postati pristupačni javnosti, i nuditi potpuno jedinstven doživljaj kakav prije toga još nigdje nije ponuđen u obliku ‘turistička atrakcija'”, govori astrofizičar FER-a.

Svemirski pioniri

Fizičar Vedran Smajić podsjeća da letovi Blue Origina ili Virgin Galactica ipak neće biti pioniri u svemirskom turizmu, s obzirom da je Ruska svemirska agencija početkom stoljeća organizirala svemirske letove za one s najdubljim džepom, kada je karta u svemir koštala više miliona dolara. U prvoj deceniji ovog milenija ukupno sedam osoba je otišlo na Međunarodnu svemirsku stanicu, a to zadovoljstvo ih je koštalo “tričavih” 20-25 miliona dolara po letu, dodaje on.

Ipak, ulaskom privatnih kompanija u aero-svemirsku granu, počela se širiti i ponuda u svemirskom turizmu.

Cikota navodi da je teško procijeniti koliko će brzo ova grana napredovati, no ona zasigurno otvara do sada neviđenu vrstu luksuznog turizma za najbogatije.

Razvojem malih i fleksibilnih svemirskih letjelica za ljudsku posadu kao što je Virgin Galactic, nije isključeno da će se unutar pet ili 10 godina pojavljivati ponude poput boravka u orbiti oko Zemlje u “svemirskim hotelima”, ili putovanja oko Mjeseca, dodao je on.

Blue Origin i Virgin Galactic nisu jedine privatne kompanije koje su se uključile u ovu novu vrstu svemirske utrke. Elon Musk, osim što planira da organizira letove do Marsa želi i da nudi usluge svemirskog turizma kroz svoju kompaniju SpaceX, kaže Smajić, a ozbiljan igrač je i Boeing.

On dodaje da treba pratiti i planove američke kompanije Orion Span, koja je najavila gradnju privatne komercijalne svemirske stanice Aurora Space Stationa, koja bi se trebala nalaziti u niskoj Zemljinoj orbiti. Iako se radi o ranoj fazi planiranja, kompanija je zabilježila brojne rezervacije, a prema dostupnim informacijama, zadovoljstvo boravka u ovom “svemirskom hotelu” će koštati desetak miliona dolara.

Prema navedenim podacima, očito je da se svemirski turizam ipak ne može porediti sa malo egzotičnijim krstarenjem brodom, odnosno da će za ovo zadovoljstvo biti uskraćen veći dio čovječanstva.

S druge strane, nije ni sve tako crno.

Korist za čovječanstvo

Iako će svemirska putovanja još dugo godina biti rezervirana isključivo za bogate pojedince, i nije realno za očekivati da će brzo postati pristupačna za najširu populaciju, od razvoja aero-svemirskih tehnologija ipak neizravno profitira cjelokupno čovječanstvo, navodi Stefan Cikota.

Svemirske tehnologije kroz primjenu satelitskih podataka, GPS-a, telekomunikacijske tehnologije, razvoja materijala i komponenti otpornih na ekstremne uvjete i slično već danas zadiru duboko u svakodnevni život svakog pojedinca, pojašnjava astrofizičar FER-a.

“Osim toga, razvoj (aero)svemirskih letjelica direktno doprinosi unaprjeđenju zemaljskih transportnih sustava. Uz ideje poput Hyperloopa, bespilotnih kvadrikopteri za 1-2 osobe, i uvođenja potpuno autonomnih vozila, zrakoplovna putovanja nikada nisu bila sigurnija i pristupačnija. Dodatno, već u narednih nekoliko godina možemo očekivati ponovno pojavljivanje komercijalnih nadzvučnih zrakoplova (nakon Concordea, koji je bio u operaciji od 1976. do 2003.)”, ističe Cikota.

Ispravljanje nepravde

Osim toga, razvojem svemirskog turizma će se možda moći ispraviti i neke velike nepravde, dodaje Smajić.

“Osnivač Amazona Jeff Bezos je jedan od najnepopularnijih osoba na društvenim mrežama zbog tretmana uposlenika njegove kompanije, o kojim se svakog dana sve više priča. Ali ipak je odlučio učiniti jednu zaista ogromnu gestu i ispraviti nepravdu staru više od pola vijeka”, kaže on.

Bezosova svemirska kompanija Blue Origin izabrala je 82-godišnju ženu pilota Wally Funk, kojoj je prije mnogo desetljeća uskraćena mogućnost da postane astronautkinja zbog njenog pola, da leti s njim u svemir 20. jula.

Tako će Funk biti počasni gost u raketi “New Shepard” tokom 10-minutnog leta, dodao je Smajić.

Wally Funk je među ženama iz programa “Mercury 13”, koje su šezdesetih godina prošlog stoljeća prošle obuku za astronaute, ali nikada nisu letjele u svemir jer su bile žene, a sada će postati najstarija osoba koja je poletjela u svemir, čime će nadmašiti Johna Glenna, koji je u 77. godini postavio rekord kada je letio u svemirskom šatlu “Discovery” 1998. godine.

“Bez obzira da li se radi o PR potezu ili nečemu drugom, barem djelomično će se ispraviti nepravda nanesena gospođi Funk i to je najbitnije. Dok svemirski letovi ne budu dostupni svima, nadam se da će se barem na ovakve načine ispravljati greške iz prošlosti”, kazao je Vedran Smajić.