Nepoznata sudbina mnogih mladih sarajevskih učitelj(ic)a
Stotine profesorica i profesora u Kantonu Sarajevo ne znaju da li će i gdje raditi naredne školske godine.
“Sjećaš li se svog učitelja?“, jedno je od čestih pitanja koje se čuje u životu, pa se znaju pričati priče kako “me nije voljela učiteljica u prvom razredu, ali se sve promijenilo do četvrtog“, pa još mnoge anegdote vezane za one koje su nas prvi uveli u svijet nauke, obrazovanja i odgoja.
No, brojna današnja djeca iz Kantona Sarajevo će se namučiti da pobroje sve svoje učiteljice i učitelje, jer godinama traje čudna praksa “rada na određeno vrijeme“, a taj rad je od školske godine do školske godine.
Djeca se naviknu, učitelji(ce) prepoznaju kapacitete i mogućnosti djece, roditelji pronađu modus saradnje i – kraj školske godine, a to sad donosi nove nedoumice. Da li će ostati ista učiteljica, isti učitelj, da li će biti rotacija tokom godine, kako će dijete reagirati, kako će biti u slučaju online nastave i nemogućnosti svakodnevnog viđanja na školskom dvorištu…?
‘Maćehinski odnos svake vlade i ministra’
Bilježe se slučajevi, od početka pandemije korona virusa, da je jedan razred mijenjao i tri učiteljice tokom školske godine; prvo zbog zdravstvenog stanja, a potom zbog čudne prakse ugovora na određeno. Također, mijenjali su se i profesori dodatnog jezika, također u jednoj školskoj godini.
Koliko je takvih ugovora i zbog čega je tako poslali smo upite na nekoliko adresa, a najpozvaniji nisu odgovorili – kantonalno Ministarstvo za odgoj i obrazovanje. No, odgovor smo dobili iz resornog sindikata.
“Ugovori prosvjetnih radnika u osnovnim školama u KS-u koji rade na određeno vrijeme, kao i svake godine, ističu 31. augusta 2021. godine. Tih radnika je u osnovnim i srednjim školama blizu 1.000. Razlog je maćehinski odnos svake vlade i svakog ministra, zbog čega Sindikat zahtjeva da se ove godine raspiše bar 300 konkursa na neodređeno vrijeme“, za Al Jazeeru kaže Saudin Sivro, predsjednik kantonalnog odbora Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.
Ističe kako je Sindikat bivšem resornom ministru Anisu Kriviću u septembru 2020. godine predložio i dostavio prijedlog pravilnika koji bi osigurao da se zbrinjavanje, a zatim i zapošljavanje radnika po konkursima riješi najkasnije do početka naredne školske godine (1. septembar 2021. godine), jer bi tako radnici “po prvi put imali godišnji odmor, a učenicima se ne bi dešavala promjena učitelja, odnosno nastavnika“.
‘Ministri imaju loše savjetnike’
“Isti prijedlog je dostavljen u januaru 2021. godine aktuelnoj ministrici [Naida Hota-Muminović], ali se ništa nije uradilo po ovom pitanju. Ukoliko jedna ili više osnovnih ili srednjih škola bude kasnila s dostavljanjem podataka o tehnološkom višku i kadrovskim potrebama, nadležna komisija pri Ministarstvu neće moći uraditi posao na vrijeme i opet će se desiti da će konkursi kasniti, odnosno neće biti završeni do početka školske 2021/22. godine“, govori Sivro.
“Prijedlog Sindikata da se kroz Pravilnik o prijemu radnika poveća broj dodatnih bodova u ustanovi u kojoj kandidat radi sa 0,1 na 0,2 po mjesecu nije prihvatila resorna ministrica.“
Kada bi se konkursi za učitelje razredne nastave na upražnjenim radnim mjestima raspisivali na period do tri godine, uz prethodno povećanje dodatnih bodova za one koji rade na tom mjestu, učenicima se sigurno ne bi mijenjali učitelji, ukazuje sindikalni čelnik.
“Nažalost, resorni ministri, pa evo možemo slobodno kazati i aktuelna ministrica Naida Hota-Muminović, imaju loše savjetnike i pogrešnu viziju po pitanju kadrovske politike u školama. Suprotno od zdrave logike, ministrica predlaže u konkursnim procedurama povećanje bodova za intervju smatrajući da komisije u školama neće zloupotrebljavati 10 bodova koji su isključivo diskreciono pravo komisije“, navodi Sivro.
‘U obrazovanju rezultati dolaze kasnije’
“Javno joj poručujemo da pravi veliku grešku, jer smo takvo rješenje imali od 2013. do 2017. godine i u mnogo slučajeva smo identificirali zloupotrebe. Komisije su radile pod pritiskom direktora, koji su de facto upravljali bodovanjem na intervjuima, a de iure su to bili članovi komisija.“
S ovakvim radom se ne slažu ni iz Udruženja direktora osnovnih škola u Sarajevu, koji ističu kako tri godine traje pravilnik koji ne rješava ovu problematiku.
“Sa pedagoškog aspekta, učitelj je izuzetno važna osoba za psihološki razvoj i obrazovanje učenika. To je izuzetno plemenit i važan poziv. U obrazovanju rezultati nisu vidljivi odmah, već dolaze kasnije. Kako biste svrsishodno djelovali na razvoj i obrazovanje učenika, potreban je kontinuitet“, kaže za Al Jazeeru Erzumana Fukelj, čelnica ovog udruženja.
“To se promjenom nastavnika narušava, ne samo u razrednoj nastavi. Isti problem postoji i u predmetnoj nastavi. Razlika je u tome što učenici razredne nastave svoja razmišljanja i osjećanja često iskazuju kroz simbolička ponašanja za koja je potrebno mnogo više vremena za razumijevanje nego što je to slučaj s učenicima predmetne nastave, koji znaju preciznije iskazati misli i emocije.“
‘Pravilnik koji ništa ne rješava’
Fukelj smatra kako praksa stalne promjene učitelja nije najbolje rješenje za učenike. Ističe problem društva s nepovjerenjem u struku, institucije i predstavnike institucija te se to nepovjerenje nastoji kompenzirati zakonskim i podzakonskim ograničenjima ovlasti, koja najčešće ne dovode do rješenja problema.
“Naprotiv. Tako je već treću godinu na snazi Pravilnik s kriterijima za prijem radnika u radni odnos u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama kao javnim ustanovama na području Kantona Sarajevo. Njime je propisan način bodovanja i prijema uposlenika prema kojem direktor škole ne može zadržati učitelja koji je radio kvalitetno i ostvariti kontinuitet na taj način, ukoliko taj kandidat nije prvorangirani ili nema dopunska prava boraca ili članova njihovih porodica“, navodi sagovornica.
Prema istom pravilniku, učitelji koji konkuriraju za posao u svakoj školi imaju isti broj bodova i u većini slučajeva isti rang, pa se dešava da kandidati biraju školu koja im je bliža mjestu stanovanja.
“Procedure propisane ovim pravilnikom su jako duge i neefikasne, jer se čeka da prvorangirani kandidat odluči da li će prihvatiti ponudu ili ne, pa se tek onda prelazi na drugorangiranog i tako redom do kandidata koji prihvati ponudu za posao.“
Hoće li biti ‘Vidimo se, učiteljice…’
Čelnica Udruženja direktora sarajevskih osnovnih škola kaže kako je Ministarstvo u prethodnom periodu tražilo i da škole dostave planove potreba za uposlenicima za petogodišnji period kako bi se vidjelo gdje postoje stvarne potrebe za uposlenicima na neodređeno vrijeme.
“Nažalost, prisutan je trend odlaska mladih bračnih parova s djecom u inostranstvo te se bilježi pad broja upisanih učenika u prvi razred u pojedinim općinama Kantona. To znači da postoji vjerovatnoća pojave tehnološkog viška gdje se radnici preraspoređuju u druge škole, pa je to i razlog zašto se konkursi objavljuju na određeno vrijeme“, rekla je Fukelj.
Roditelji, direktori i učitelji se nadaju da će ipak biti sluha u nadležnom Ministarstvu i da će se riješiti ovo pitanje, pa se više neće moći na dvorištu čuti, na dječje “Vidimo se, učiteljice…“, njen odgovor “Nadam se, djeco moja…“