Veliki izazovi za građevinarstvo regije tokom pandemije

Za građevinski sektor je 2020. godina donijela niz problema, a sve je krenulo u martu, s prvim blokadama uzrokovanim pojavom novog virusa.

U Bosni i Hercegovini je u građevinarstvu zaposleno 40.450 radnika i bilježi se blagi rast zaposlenosti (Al Jazeera)
U Bosni i Hercegovini je u građevinarstvu zaposleno 40.450 radnika i bilježi se blagi rast zaposlenosti (Al Jazeera)

Za građevinski sektor je 2020. godina donijela niz problema, koji se nastavljaju sve do danas. Sve je krenulo u martu, s prvim blokadama uzrokovanim pojavom novog virusa. Prvo je otežana nabavka građevinskog materijala zbog zatvaranja granica, potom dolazak radnika na gradilišta, a onda i radnika iz inostranstva.

Na sve blokade dolazi povećanje cijena materijala. I da, za Hrvatsku i dio Bosne i Hercegovine dodatni problem – razorni zemljotres. I bez ove najnovije krize na globalnom nivou, oblas građevinarstva je u regiji standardno oblast s niskom cijenom rada i malim zaradama, prije svega radnika.

U Hrvatskoj je vrijednost građevinskih radova u 2019. godini ukupno iznosila 17,9 milijardi kuna (2,36 milijardi eura). Od toga je oblast stambene gradnje iznosila 2,6 milijardi kuna (344 miliona eura), što je 9,3 posto više nego godinu ranije. Istovremeno se izgradnja saobraćajne infrastrukture povećala za 24 posto.

Rad od kuće i gradilišta ne idu zajedno

Indirektni uticaj graditeljstva u Hrvatskoj se procjenjuje na 12 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), jer na sebe veže industriju građevinskog materijala, cementa, nafte, drvnu industriju i metal. Zapošljava oko 120.000 radnika, s prosjećnom mjesečnom platom od 900 eura, što je za 130 eura manje od prosječne hrvatske plate.

U drugom kvartalu 2020. godine, zbog lockdowna, koji je uveden zbog proglašenja globalne pandemije uzrokovane korona virusom, javljaju se problemi s nabavom materijala, kašnjenjem robe iz uvoza, odlaskom radnika, kao i karantinom za one koje dođu iz inostranstva, blokadom kretanja iz grada u grad, pa tako i do gradilišta. Projektni biroi i građevinska preduzeća se zbog ograničenja okreću daljinskim upravljanjem gradilištima koliko god je to moguće.

“U graditeljstvu nije moguće sve automatizirati. Rad od kuće i gradilišta baš i ne idu zajedno. Za mnoge radove neophodna je fizička prisutnost radnika. To će zasigurno izazvati kašnjenja u provedbi projekata. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazali su da je ukupan broj građevinskih dozvola koje su izdane od siječnja [januara] do prosinca [decembra] 2020. godine manji je za 5,3 posto u usporedbi s istim razdobljem 2019. godine. Pravi razmjeri posljedica zdravstvene krize u hrvatskome graditeljstvu tek će se vidjeti”, smatra Anđela Bogdan iz Hrvatskog saveza građevinskih inženjera.

U Srbiji je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture upravo u najturbulentnijem periodu dobilo novog ministra. Na primopredaju dužnosti u oktobru 2020. godine je dotadašnja ministrica rekla šta ostavlja nasljedniku Tomislavu Momiroviću.

U Srbiji trenutno otvoreno 67.000 gradilišta

“Srbija trenutno ima 67.000 otvorenih gradilišta i deveta je zemlja u svetu po izdavanju građevinskih dozvola“, poručila je Zorana Mihajlović.

U ovome sektoru je zaposleno oko 113.000 radnika. Najniža plata se kreće od 380 eura, do 1.070 eura, koliko iznosi najveća, procjene su stanja tržišta u Srbiji sajta Infoplate.rs. Upravo su ljudski potencijali i plate konstantni problem građevinskog sektora koji bilježi ogroman broj odlazaka radnika u potrazi za boljim uslovima rada. Ipak, u posljednih godinu dana je broj zaposlenih građevinaca u Srbiji bio veći za 10 posto. Možda i zbog težeg kretanja radne snage u periodu pandemije?

Crnogorska ekonomija je orijentirana na sektor usluga, a u oblasti građevinarstva znatan broj radnika dolazi iz okolinih zemalja, zbog pandemije je usporen i dolazak kineskih radnika na najveći infrastukturni projekat – autoput.

“U ovom sektoru došlo je do mnogo manjeg usporavanja aktivnosti u odnosu na druge uslužne djelatnosti – turizam, saobraćaj, trgovinu. Prema podacima Monstata, vrijednost izvršenih građevinskih radova u 2020. godine iznosila je 757,1 miliona eura i manja je 5,4 posto u odnosu na 2019. godinu, koja je bila rekordna, kada su građevinski radovi dostigli nivo od 801 milion eura. U prethodnoj godini u Crnoj Gori je izdato 224 građevinske dozvole i prijave radova, kojima je predviđeno građenje 1.297 stanova ukupne površine od 74.311 metara kvadratnih“, navode iz Privredne komore Crne Gore.

Pad tražnje nekretnina bio očekivan i razumljiv

U Bosni i Hercegovini su u 2020. godini ukupni građevinski radovi zabilježili rast od svega 0,3 posto, i to zbog povećanja godišnje stope u oblasti niskogradnje od 0,7 posto, podaci su Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Situaciju spašava vrijednost izvršenih radova u inostranstvu, koje su, posmatrane kvartalno, prema kraju godine opadale. Blokade, zatvaranja, a onda i poskupljenje cijena kompletnog procesa proizvodnje zabrinjavaju nadležne.

“Smanjen kapacitet radnika u cilju sprovođenja mjera Vlade [bh. entiteta] Republike Srpske o ličnoj zaštiti stanovništva, a što je apsolutno razumljivo, doveo je do toga da je vrlo teško pričati o produktivnosti privrednih društava u ovakvim uslovima poslovanja. Ono što je dodatno usložnjavalo situaciju u određenom vremenu je ukidanje gradskog prevoza, a privrednicima je data i obaveza da moraju razmišljati na koji način radnici da dođu na gradilišta i uopšte na posao. Takođe je zbog pandemije došlo do poskupljenja određenih proizvoda građevinskog materijala. Najviše uslijed povećanja cjena transporta. U posljednjih nekoliko mjeseci doslo je do drastičnog poskupljenja svih proizvoda koji učestvuju u procesu gradnje, što je jedan od razloga poskupljenja kvadratnog metra stambenog prostora“, kaže Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva pri Privrednoj komori RS-a.

Konstantna ekspanzija stanogradnje je korona krizom zaustavljena, što za posljedicu ima direktno obustavljanje gradnje već dogovorenih poslova, kao i planiranja novih investicija. No, situacija se popravlja.

“Pad tražnje nekretnina je, u neku ruku, bio očekivan i razumljiv, jer smo se svi bavili nekim drugim stvarima koje se tiču života svih nas. Nakon smirivanja situacije, vrlo brzo se dostigao predpandemijski nivo prodaje. Potražnja za nekretninama se nastavila istom dinamikom i pod istim uslovima. U zadnje vrijeme, zbog povećanja cjena građevinskog materijala, nedostatka kvalifikovane radne snage te zbog povećane potražnje, došlo je do novog poskupljenja kvadratnog metra prostora. Uprkos problemima koje izaziva pandemija, tržište nekretninama i građevinski sektor u RS-u su stabilni“, zaključuje Petrović.

Potresi na svjetskom tržištu željeza, čelika i nafte

U Bosni i Hercegovini je u građevinarstvu zaposleno 40.450 radnika i bilježi se blagi rast zaposlenosti, a prosječna mjesečna plata je 335 eura i čak se, po podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, smanjivala.

U Privrednoj komori entiteta Federacija Bosne i Hercegovine kažu da se njihov građevinski sektor ne može svrstati u djelatnosti koje su značajnije pogođene pandemijom. Kratkrotrajno su bili usporeni transporti i dostava materijala, ali je konstanta nedostatak kvalificirane radne snage, a što nije specifičnost koja se veže za korona krizu.

“Realan udar na poslovanje u ovom sektoru se može očekivati potresima koji se dešavaju na svjetskom tržištu željeza i čelika, kao i nafte. Firme koje se bave trgovinom željeza i obojenih metala među prvima su osjetile poskupljenja. Enorman rast cijena materijala koje koriste građevinske firme će izazvati poremećaje u poslovanju, što može dovesti da smanjenog obima poslovanja, a za manje firme to može značiti i zamrzavanje aktivnosti pa i gašenje“, poručuje Enisa Kadić iz Privredne komore Federacije.

Na regionalnom tržištu su, pored navedenog željeza, čelika i nafte, poskupjeli i armature, stiropor, kamena vuna, bitumen, stiroduri, električni vodići od bakra i aluminija te, u nešto manjem obimu, cement, beton, kameni agregat, cigla, crijep… Razloga je nekoliko i svi su vezani za globalno tržište, osima specifičnosti da se potražnja u našoj regije ne smanjuje. Čak šta više, povećava se. Pogotovo u Hrvatskoj, zbog potrebe da se saniraju posljedice potresa.

Realno je očekivati značajniji rast cijena

U takvim okolnostima realno je očekivati značajniji rast cijena. U svim oblastima građevinarstva, kako za izvođače, tako i za investitore i krajnje kupce. Bili oni državne institucije kao naručioci krupnih investicionih projekata, preko izgradnje privrednih pogona do objekata za individualnu gradnju.

“Cijene nekretnina u ovom trenutku još ne bilježe rast zbog utjecaja korone i rasta cijene materijala. Eventualne promjene iz navedenih razloga se mogu očekivati do kraja godine, ukoliko se situacija na svjetskom tržištu ne stabilizira. Poremećaji su posljedica vještačkog smanjenja ponude materijala i može se očekivati  da će se na sličan način situacija normalizirati, čime bi se i stanje na domaćem tržištu vratilo u redovne okvire“, prognozira Enisa Kadić.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO