Apel svjetskih zvijezda za spas Venecije
Uporedo s oživljavanjem turističkih aktivnosti nakon pandemije korona virusa pokrenuta je javna inicijativa za zaštitu bogatog kulturnog naslijeđa drevnog grada na sjeveru Italije.

Grupa slavnih umjetnika, među kojima su muzičar Mick Jagger, glumica Tilda Swinton i režiser Francis Ford Coppola, podržali su apel za spas Venecije, grada koji ima status UNESCO-ve Svjetske baštine.
Italijanski mediji javljaju da je, uporedo s oživljavanjem turističkih aktivnosti nakon pandemije korona virusa i povratkom gigantskih turističkih brodova u Venecijanskih lagunu, pokrenuta javna inicijativa za zaštitu bogatog kulturnog naslijeđa grada na sjeveru Italije.
Fondacija venecijanske baštine uputila je javno pismo italijanskom predsjedniku Sergiju Mattarelli, premijeru Mariju Draghiju, ministrima kulture i turizma te regionalnim i lokalnim liderima, tražeći hitnu akciju po deset otvorenih pitanja.
U potpisu se nalazi 21 slavna osoba; uz pomenute, tu su i režiseri James Ivory i Wes Anderson, direktor njujorškog muzeja Guggenheim Richard Armstrong, britanski kipar Anish Kapoor, nekadašnja francuska ministrica kulture Françoise Nyssen…
Zabrana kruzera i limitiranje turista
Od deset zahtjeva, kako piše Repubblica, ističu se završetak projekta brane Mose, čiji je cilj da spriječi stalno plavljenje Venecije, zatim trajna zabrana plovljenja kruzera Lagunom, zaštita ekosistema, limitiranje broja turista u gradu, kontrola urbanog dekora da se grad ne bi sveo na “zabavni park poput Disneylanda“…
“Venecija treba imati specijalni status, zakon koji će štititi njen fizički integritet i kulturni identitet. Tražimo da budu sačuvani ne samo bogata kulturna baština, već i život ovog grada koji daje dušu ciglama i slikama“, piše u pismu, prenosi rimski list.
Apel umjetnika uslijedio je nakon što je postalo jasno da će velikim kruzerima koji prevoze putnike na krstarenju Mediteranom ponovo biti omogućeno da pristaju u ovdašnju luku. Turističke aktivnosti su od februara 2020. godine bile gotovo zamrle zbog pandemije, a od marta ove godine je na snazi bila zabrana uplovljavanja velikih brodova u Lagunu.
Međutim, Corriere della Sera javlja da je u četvrtak brod turističke kompanije MSC prošao pokraj Trga Svetog Marka prvi put nakon 17 mjeseci. Radi se o brodu “Orchestra”, dugom skoro 300 metara i teškom 92.000 tona, koji ima 1.275 kabina i može primiti 2.550 putnika i 1.050 članova posade. Nakon Venecije, nastavio je krstarenje Mediteranom.
Protesti i mitinzi podrške
Povratak kruzera u Veneciju dočekan je s različitim emocijama. Dok su građani okupljeni u grupu “Ne brodovima“ (No Navi) protestirali, radnici iz turističkog sektora su bili oduševljeni što će ponovo moći zarađivati. Ovi drugi su osnovali udrugu “Pro Navi“.
S porastom turizma u minulim desetljećima rasli su i problemi građana Venecije. Statističari bilježe da je od tolerantnih desetak miliona posjetitelja godišnje u kasnim osamdesetim prošlog vijeka broj turista skočio na 25 miliona 2019. goldine.
Turistička najezda, dakako, ostavila je traga na gradu rasprostranjenom na 117 manjih otoka u močvarnoj Venecijanskoj laguni. Delikatni ekosistem dodatno je ugrožen industrijalizacijom, saobraćajem, zagađenjem i stalnim poplavama. Istovremeno je broj stanovnika smanjen na oko 80.000, upola manje nego pedesetih godina prošlog vijeka.
Pandemija je bila devastirajuća, budući da gotovo cjelokupna ekonomija ovisi o turizmu. Kad je korona virus onemogućio dolazak turista, ukinuto je blizu 6.000 radnih mjesta. Mnoge su prodavnice, ugostiteljski objekti i hoteli zatvoreni, neki čak i zauvijek.
Od marta je na snazi bila zabrana prolaska kruzera. Vlada Italije godinama traži rješenje za pitanje velikih brodova koji uplovljavaju u Veneciju: s jedne strane su izvor profita, s druge donose štetu po venecijansko naslijeđe i život stanovnika.
Jedno od mogućih rješenja je izgradnja nove turističke luke van Lagune, ali će za to biti potrebne godine. Privremeno, ali tek od 2022. godine, veliki brodovi od preko 40.000 tona trebali bi pristajati u industrijsku luku Marghera, nasuprot historijskog jezgra Venecije. Do tada, a od četvrtka, ponovo im je dozvoljeno da plove na manje od 100 metara od Trga Svetog Marka.
Slovo G izazvalo politički skandal
Trebala je to biti ceremonija na najvišem nivou, a ispala je komedija situacije, piše Il Sole 24 Ore o događaju u Rimu koji je prerastao u mali politički skandal.
Predsjednik Mattarella napustio je ceremoniju imenovanja jedne rimske ulice po njegovom prethodniku Carlu Azegliu Ciampiju, nakon što je ustanovljeno da je ime bivšeg državnika na kamenoj tabli napisano – pogrešno. Ispod prozirne tkanine koja je prekrivala ploču moglo se jasno vidjeti da piše Azelio umjesto Azeglio.
I dok je spiker pokušavao objasniti da je “ploča napukla prilikom montiranja i da bi mogla pasti“ te je zbog toga ostala pokrivena, fotoreporteri su pravili stotine snimaka na kojima se ispod prozirne žuto-crvene tkanine vidi štamparska greška. Ceremonija je zaključena, a ploča nije otkrivena.
Manjak slova G izazvao je lavinu komentara na socijalnim mrežama. Za grešku se najviše tereti gradonačelnica Rima Virginia Raggi, iz čijeg su štaba pokušali proturiti priču o političkoj zavjeri: “Izbori se približavaju i rade sve što mogu da zaustave Virginiju Raggi. Ploča s pogrešnim imenom nije obična greška“, poručio je njen stranački kolega iz populističkog Pokreta 5 zvijezda Paolo Ferrara.
“Uhvaćen sam na djelu. Cijelu noć sam klesao da izbrišem slovo G“, odgovorio je liberal Carlo Calenda, koji će izazvati Raggi na skorašnjim izborima. “Ovaj debakl historijskih proporcija je samo posljednji u nizu; nizu koji će, srećom, okončati brzo. Rim zaslužuje bolje“, dodao je.
Do kraja dana, ploča s ispravno napisanim Ciampijevim imenom je ipak postavljena.
Ciampi je bio predsjednik Italije od 1999. do 2006. godine, a umro je 2016. u dobi od 95 godina.
Prva Evropljanka na čelu ISS-a
Italijanka Samantha Cristoforetti postat će prva Evropljanka koja će komandovati Međunarodnom svemirskom stanicom (ISS) i treća žena uopće na toj poziciji, nakon dvije Amerikanke, prenosi Ansa. Italijanska novinska agencija javlja da će Cristoforeti biti dio posade ISS-a tokom Ekspedicije 68 iduće godine.
“Vratiti se u ISS bit će mi velika čast. Sretna sam što sam izabrana da komandujem Stanicom i radujem se novom iskustvu”, izjavila je Cristoforetti (44), prva Italijanka u svemiru.
Ona je između 2014. i 2015. godine provela u orbiti 199 dana. Do danas nijedan astronaut iz Evrope nije boravio toliko u svemiru bez prekida.
“AstroSam”, kako je zovu, u Italiji uživa ogromnu popularnost.