Je li došlo vrijeme za promjenu modela obrazovanja za manjine u Hrvatskoj

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava najavio je pokretanje inicijative za promjenu modela školovanja.

Ivan Penava smatra kako su odvojene škole upravo razlog zašto je Vukovar grad gdje se događaju incidenti (Davor Javorović / Pixsell)

Nisu se niti slegli dojmovi oko izbornih rezultata poslije svibanjskih lokalnih izbora, a u Vukovaru su se već uskomešale strasti. Razlog tome su najave novog/starog gradonačelnika Vukovara Ivana Penave koji je najavio kako će u iduće četiri godine mandata se više pozabaviti sustavom školovanja u Vukovaru.

Penava želi da djeca hrvatske i djeca srpske nacionalnosti zajedno pohađaju školu, odnosno da zajedno sjede u školskim klupama i tako odrastaju. Najavio je to već u izbornoj kampanji, a onda ponovio i odmah pošto je ponovno pobijedio u utrci za gradonačelnika Vukovara.

Pritisak za izbor modela

„Vrijeme je krajnje da djeca zajedno idu u školu, da uče i slušaju nastavu kao u ostatku države, a onda naravno da ako imaju želju, volju, vremena, slušati nacionalne grupe predmeta. Slušati o svom jeziku, kulturi, umjetnosti”, rekao je Penava.

Prvi čovjek Vukovara smatra kako su odvojene škole upravo razlog zašto je Vukovar grad gdje se događaju određeni incidenti o kojima onda bruji cijela Hrvatska. Isto tako odmah je rekao i kako prije svega što će napraviti po tome pitanju zna kako će se toj ideji protiviti HDZ i SDSS.

„Međutim, isto tako znam i da to većina građana Vukovara od mene očekuje“, istakao je Penava.

Pojašnjava i kako postoje tri modela nastave za pripadnike nacionalnih manjina u Hrvatskoj kao i da se pod pritiskom SDSS-a u Vukovaru provodi najrigidniji model te da se „nije poštovalo slovo zakona, prema kojemu roditelji mogu izabrati po kojem modelu će im djeca pohađati nastavu“.

„To nije bilo, u praksi to nije postojalo, nego se vršio pritisak na ljude da moraju odabrati model koji je najrigidniji, a ujedno najprihvatljiviji za određenu političku strukturu. Kad govorimo o Vukovaru tu je ipak neka druga matematika. Svodi se na kontrolu ljudi kroz upošljavanja, kroz uključenost ljudi u sustav i onda do borbe za kontrolu tog istog sustava, jer tko kontrolira sustav kontrolira i ljude i glasačku mašineriju”, istakao je Penava.

Podršku ovoj ideji Penave daje i doskorašnji zamjenik gradonačelnika Vukovara Marijan Pavliček, koji je predsjednik Hrvatske konzervativne stranke.

Model C kao primjer

„Mislim da je krajnje vrijeme da se djeci u Vukovaru omogući da idu zajedno u osnovnu i srednju školu i da postoji samo model C obrazovanja, što znači da sva djeca nastavu pohađaju zajedno, a djeca nacionalnih manjina da imaju još pet sati dopunske manjinske nastave. Mislim da je to jedini, ispravan, smjer u kojem grad Vukovar treba ići. Očekujem od vladajućih da u Saboru pokrenu izmjene državnog pedagoškog standarda. Ako to oni ne učine, pokrenut ćemo ga mi iz redova oporbe, a već vam sada mogu reći da će prvi koji će se tomu usprotiviti biti SDSS”, rekao je Pavliček.

Podršku ovoj ideji daje i nedavno izabrani predsjednik Gradskoga vijeća Vukovara Željko Sabo čija ruka Penavi osigurava većinu u Gradskom vijeću.

Međutim, koliko god ideja o jedinstvenim školama za sve učenike Vukovara, bez obzira na nacionalnost, Penavi i suradnicima bila jednostavna prema svemu što se čuje s druge strane to neće ići baš tako jednostavno.

Zamjenik gradonačelnika Vukovara iz reda srpske nacionalne manjine Srđan Kolar (SDSS) kaže kako modeli obrazovanja nisu ničiji hir nego da se radi o pravu manjina koje je regulirano Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.

Postoje važeći zakoni

„Neki ljudi očigledno još uvijek nisu shvatili da pripadnici manjinskih zajednica konzumiraju prava koja im pripadaju prema zakonu usvojenom u Saboru od većine, ali i prema Ustavnom zakonu za koji je glasala dvotrećinska većina. Drugim riječima pravo na školovanje na manjinskom jeziku i pismu crpimo isključivo iz hrvatskih zakona pa sve ovakve inicijative imaju jasan put koji bi morale proći. Ako Republika Hrvatska odluči da Srbima nisu potrebne takve škole ili da će im to pravo u određenom odliku uskratiti, to je stvar njene odluke – a ne lokalne vlasti ili pripadnika nacionalnih manjina“, rekao je Kolar.

Dodaje i kako bi bilo žalosno ako bi Penavina inicijativa nekako uspjela jer bi to dovelo, kako je rekao, do ozbiljnog kršenja hrvatskih zakona ali i niza međunarodnih sporazuma kojima je Hrvatska potpisnik.

„Kada bi to uspjelo postavilo bi se i pitanje što će biti sa školama za talijansku, mađarsku ili češku nacionalnu manjinu“, istakao je Kolar.

Govoreći dalje o ovoj temi Kolar kaže kako će SDSS zasigurno biti protiv jedne ovakve inicijative, a da on nju ne podržava ne samo kao predsjednik vukovarskog SDSS-a nego i kako pripadnik srpske nacionalne manjine. Kaže i kako u stvarnosti u Vukovaru niti ne postoje odvojene škole nego se radi o školama u kojima se nastava u jednoj smjeni odvija na jednom, a u drugoj na drugom jeziku.

„Vukovarski model ni po čemu se ne razlikuje od onoga u ostatku Hrvatske: udžbenici ne dolaze iz Srbije, nego su odobreni od Ministarstva obrazovanja, vezani su uz jednaku programsku osnovu izuzev onih za nacionalnu grupu predmeta“, istakao je Kolar.

Odlučuje Sabor, a ne gradonačelnik

I predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac, koji je i saborski zastupnik, snažno se protivi jednoj ovakvoj inicijativi napominjući kako o nečemu takvome ne odlučuje gradonačelnik nego se odluka o tome donosi u Hrvatskom saboru. Podsjeća i kako je ovo pitanje regulirano Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina kao i nizom drugih sporazuma kojima je Hrvatska potpisnik.

Predsjednik SDSS-a kaže kako je Penava poslije ćirilice, ratnih zločina i navijačkih sukoba sada pronašao još jednu temu za podizanje političko-etničkih tenzija u Vukovaru i Hrvatskoj.

„Međunarodne dokumente, koje je Republika Hrvatska ratificirala i pretvorila u svoj zakonodavni okvir, Penava želi proglasiti nevažećim u Vukovaru. To je već učinio s ćirilicom. On na području Vukovara želi suspendirati međunarodne dokumente i domaće zakone te poništiti prava srpske zajednice i ući u sukob s centralnom vlašću u Zagrebu. To je smisao i logika njegova političkog djelovanja: na pravima Srba održavati tenzije i proizvoditi i organizirati lov na političke vještice“, rekao je Pupovac.

Prilikom svoje posljednje posjete Vukovaru o ovoj temi govorio je i predsjednik RH Zoran Milanović koji je rekao kako ne želi o tome govoriti rekavši da kada god je se miješao da nije valjalo. Podsjetio je kako je kao predsjednik Vlade RH provodio hrvatske zakone kada je bila riječ o pravu manjine na dvojezičnost i da je tada nazivan četnikom.

„Neka se dogovore što hoće. Neka Pupovac i ekipa od par tisuća ljudi koji glasaju za njega dogovore što hoće. Kada sam dolazio pregovarati o uvođenju dvojezičnosti u Vukovar razgovarao sam s ćiriličarima i onima što su razbijali ploče ali nisam vidio Pupovca tu. Neću raditi tuđi posao“, kratko je rekao Milanović.

U isto vrijeme građani su podijeljeni oko ove ideje. Jedni smatraju kako se radi o dva veoma slična jezika i da bi djeca, radi budućnosti, trebala zajedno pohađati nastavu. U isto vrijeme dio njih se protivi toj ideji napominjući kako bi se na taj način provela asimilacija građana srpske nacionalnosti.

Tri modela nastave

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja navode kako je pravo pripadnika nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu kojim se služe definirano Člankom 11. Ustavnog zakon o pravima nacionalnih manjina. U navedenom se članku definiraju razine ustanova u kojima se takva nastava izvodi, nastavni plan i program, obveza učenja hrvatskog jezika i latiničnog pisma pored učenja materinskog jezika i pisma, jezične kompetencije nastavnog kadra i slično.

Temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osnovno i srednje obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina, ostvaruje se prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Prema navedenom Zakona nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu u predškolskoj ustanovi, osnovnoj i srednjoj školi te drugoj školskoj ustanovi.

Ako ne postoje uvjeti za osnivanje samostalne školske ustanove, odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine obavlja se u razrednom odjelu ili obrazovnoj skupini. Razredni odjel i obrazovna skupina ustrojavaju se u školskoj ustanovi s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine ili školskoj ustanovi s nastavom na hrvatskom jeziku i pismu. Inače u Hrvatskoj postoje tri modela nastave za pripadnike nacionalnih manjina.

Po Modelu A, cjelokupna nastava izvodi se na jeziku i pismu nacionalne manjine, uz obvezno učenje hrvatskog jezika u istom broju sati u kojem se uči jezik manjine. Učenici imaju pravo i obvezu učiti dodatne sadržaje važne za manjinsku zajednicu. Ovaj se model nastave provodi u posebnoj ustanovi, ali ga je moguće provoditi u ustanovama s nastavom na hrvatskome jeziku u posebnim odjelima s nastavom na jeziku i pismu manjine.

Po Modelu B, nastava se izvodi dvojezično. Prirodna se grupa predmeta uči na hrvatskome jeziku, a društvena grupa predmeta na jeziku nacionalne manjine. Nastava se provodi u ustanovi s nastavom na hrvatskome jeziku, ali u posebnim odjelima.

Po Modelu C nastava se izvodi na hrvatskome jeziku uz dodatnih dva do pet školskih sati namijenjenih njegovanju jezika i kulture nacionalne manjine. Dodatna satnica u trajanju od pet školskih sati tjedno obuhvaća učenje jezika i književnosti nacionalne manjine, geografije, povijesti, glazbene i likovne umjetnosti.

Odluku donose roditelji

„Odluku o upisu učenika na neki od modela po nekom od jezika i pisma nacionalnih manjina donosi roditelj prilikom upisa ili prijepisa učenika u osnovnu ili srednju školu prema raspoloživoj ponudi na određenom području Republike Hrvatske. Raspoloživost ovisi o mreži škola. Koji će se od navedenih modela provoditi na određenom području ovisi o brojnosti, organiziranosti i potrebama pripadnika nacionalnih manjina, a kod Modele A i B i o mreži školskih ustanova koju prema Članku 10. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi predlaže osnivač, a Ministarstvo na temelju prijedloga osnivača uz mišljenje Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, izrađuje konačni prijedlog mreže koju na kraju donosi Vlada Republike Hrvatske“, navode iz Ministarstva.

Kada je riječ o teritorijalnoj raširenosti Modela najveća disperzija je kod Modela C budući da je ovu vrstu nastave najlakše pokrenuti jer funkcionira kao dodatno učenje materinskog jezika na razini izborne nastave.

Nastava Modela A na talijanskom jeziku se provodi u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, na srpskom jeziku u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji (napomena: Model C kod srpske manjine je prisutno i u zapadnom dijelu Hrvatske), na češkom jeziku u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (Daruvar i okolica) i na mađarskom jeziku u Osječko-baranjskoj (područje Baranje) i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Izaslanstvo Srpskog narodnog vijeća odalo je počast žrtvama u Vukovaru, koje su stradale između 1991. i ‘95. Vijence za stradale građane Vukovara srpske nacionalnosti s obale su bacili u Dunav, a za civile i hrvatske vojnike cvijeće su položili na farmu Ovčara. U Vukovaru je Marina Barukčić.

Published On 17 Nov 2020
Više iz rubrike TEME
POPULARNO