Zadnji voz za BiH ako želi spriječiti odlaganje radioaktivnog otpada u svom dvorištu

Hrvatska odlučna u svojoj namjeri po cijenu svega, pa i 250.000 ljudskih života, kaže Miroslav Drljača, načelnik Općine Novi Grad.

Sve aktivnosti koje se trenutno poduzimaju vrši Ekspertni tim preko Vijeća ministara BiH (Al Jazeera)

Problem Trgovske gore kao lokaliteta za odlaganje nuklearnog otpada traje od 1999. godine kada je Hrvatski Sabor donio Odluku o donošenju Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, u kojem je Trgovska gora utvrđena kao prostor za izgradnju odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada, koji se pojavljuje u industriji, energetici, zdravstvu i drugim djelatnostima.

Na taj način je Trgovska gora postala i problem Bosne i Hercegovine, jer se ovo područje proteže duž njene zapadne granice, odnosno mikrolokacija Čerkezovac se nalazi na samoj granici Hrvatske sa BiH, preciznije na njenom dijelu kojim se proteže Unsko-sanski kanton i dio entiteta Repubila Srpska.

Duga i iscrpljujuća borba

Jasmin Emrić, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH, od samog je početka aktivan u borbi protiv ove ideje. Tokom dva svoja mandata na čelu Općine Bužim, u periodu 2000-2004. godina, Emrić je održao niz sastanaka sa predstavnicma hrvatskih općina koje graniče sa BiH na tom dijelu i prisustvovao brojnim okruglim stolovima na kojima se raspravljalo o ovoj temi, ali sve to nije dopiralo do bh. institucija koje jedine mogu i trebaju da vode pregovore na tu temu sa predstavnicima vlasti u Republici Hrvatskoj.

“Ovaj problem, s kojim se lokalne zajednice u Krajini suočavaju preko dvije decenije, na višim nivoima vlasti se nije osjećao sve do unazad nekoliko godina kada su pojedini zastupnici u federalnim i državnim parlamentima pokretali ovo pitanje na sjednicama.  Mi sa lokalnog nivoa od 2000 godine vodimo aktivnosti protiv ove lokacije. Nevladin sektor, kako u BiH tako i u Republici Hrvatskoj, vodio je velik broj aktivnosti protiv uspostavljanja ovog odlagališta. S vremenom su vladajuće strukture u susjednoj državi uspjele da otupe aktivnosti nevladinog sektora koji je, pod čudnim okolnostima, prestao da djeluje, a posebno u ovim uslovima pandemije korona virusa”, ističe Emrić.

Dodaje kako su kantonalne vlasti pravovremeno reagovale na način da je tadašnji guverner kantona Mirsad Veladžić posalo akt Ministarstvu vanjskih poslova BiH, Federalnom ministarstvu za prostorno uređenje i Federalnom ministarstvu energetike, ali očigledno to nije ozbiljno shvaćeno i ova problematika je prepuštena stihiji.

Od tada do danas je potrošeno mnogo vremena, a da se nije uradilo ništa konkretno. Republika Hrvatska je usvojila sve strateške dokumente i trenutno se nalazi u fazi kada radi na uspostavi ovog odlagališta. Tako su 2018. godine usvojili i Nacionalni program za provođenje te strategije, a zastupnik Emrić kaže da je prije toga od Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, tražio da se aktivno uključi i da to bude prioritet za razgovore sa Vladom Republike Hrvatske.

“Kada je 2017. godine održana zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske, to je trebala biti glavna tema. I tada smo trebali pokrenuti postupke u cilju spriječavanja usvajanja Nacionalnog programa za provođenje te strategije. Hrvatske vlasti nas nisu čule i ne čuju nas cijelo vrijeme, tako da su 2018. godine bez rasprave usvojili Nacionalni program u kojem je lokalitet Čerkezovac jedina lokacija za uspostavu centra za zbrinjavanje radioaktivnog i nuklearnog otpada”, pojašnjava Emrić.

Politička, a ne stručna odluka

Naši sagovornici tvrde da je jedini kriterij kojim su se susjedi vodili kod izbora lokacije bio taj da to bude što dalje od naseljenih područja i gradova, kako bi prilikom usvajanja lokacije imali najmanju političku štetu. Nije se marilo za mišljenje struke i zakone u toj oblasti, jer u tom slučaju takva odluka ne bi bila donesena.

Na tom području su prije rata, uglavnom, živjeli građani srpske nacionalosti koji su se tokom rata iselili iz ovog dijela Hrvatske. Političari iz susjedne nam države uopće nisu marili što se ta lokacija nalazi na udaljenosti od tri kilometra od općine Novi Grad/Bosanski Novi.

Miroslav Drljača, načelnik Općine Novi Grad, kaže kako je ova lokalna zajednica poduzela sve što je u njenoj moći, te da im je još jedino preostalo da ovo pitanje drže u žiži javnosti i fokusu vlasti u BiH.

“Imajući u vidu aktivnosti koje Republika Hrvatska, odnosno Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada provodi, stiče se utisak da Hrvatska ne namjerava odustati od namjere da izgradi pomenuti centar.”

Početkom juna ove godine, delegacija bh. ministara boravila je u službenoj posjeti Zagrebu, gdje je održan sastanak ove delegacije sa Tomislavom Ćorićem, ministrom gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske. Iako se stavovi naših ministara po pitanju izgradnje Centra za odlaganje radioaktivnog otpada u Trgovskoj gori ne podudaraju sa stavovima hrvatskih vlasti, načelnik Drljača kaže da je veoma važno to što je članovima Ekspertnog tima dozvoljeno da uđu u Hrvatsku i sa aspekta struke ispitaju okolnosti izgradnje pomenutog centra.

“Neosporno je da je lokacija Čerkezovac po svim mogućim parametrima neodgovarajuća i apsolutno neprihvatljiva, što će naši eksperti i dokazati, ali činjenica je i da je Hrvatska očigledno odlučna u svojoj namjeri po cijenu svega, pa i 250.000 ljudskih života (stanovništvo duž granice sa BiH op.a.). Iako je stav svih građana BiH, kao i najviših nivoa vlasti jasan i jedinstven po pitanju Trgovske gore, smatramo da rješenje u našu korist možemo očekivati samo ukoliko EU odluči da se zaustavi izgradnja”, poručuje načelnik Drljača.

Zaštićeno prirodno područje

Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju bh. entiteta Republika Srpska podsjećaju da je Vlada Republike Srpske donijela odluku o proglašenju Parka prirode “Una” i na taj način zaštitila to područje na teritoriji opština Krupa na Uni, Novi Grad, Kostajnica i Kozarska Dubica.

Time je, dodaju, sada cjelokupan tok Une kroz BiH zaštićen, a to znači da su na tom području strogo zabranjene sve radnje koje na bilo koji način mogu ugroziti zaštićeno područje i sada bh. predstavnici imaju snažan argument u svojoj pravnoj borbi.

“Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske već 5 godine, u ime skoro 300 hiljada mještana Republike Srpske, FBiH ali i Sisačko-moslavačke županije u Hrvatskoj, vodi aktivnosti na sprečavanju izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada u bivšoj kasarni Čerkezovac. Formiranjem novog Savjeta ministara i dolaskom Milorada Dodika na poziciju člana predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i ministra Staše Košarca na čelo Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, ovo pitanje je intenzivirano u Sarajevu”, kažu u ovom Ministarstvu.

Dodaju kako ni trenutak ne treba gubiti iz vida činjenicu da se na Trgovskoj gori predviđa izgradnja skladišta koje će prerasti u odlagalište, a kasnije možda i u centar za odlaganje radioaktivnog otpada, te da će Hrvatska tada možda biti u obavezi da po bilateralnim sporazumima primi nuklearni otpad drugih država.

“Zamislite taj apsurd – Hrvatska je odbila prijedlog da se taj otpad odlaže na lokalitetu Vrbina na teritoriji Slovenije, jer se Vrbina nalazi uz Savu pa bi se mogao onečistiti vodozahvat iz kojeg se napaja Zagreb!”, ističu iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju bh. entiteta Republika Srpska.

Na službeni upit poslat na adresu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske koje je nadležno za ovu oblast stigao je šturi odgovor.

“Republika Hrvatska, u skladu sa svim europskim i međunarodnim propisima, vrši ispitivanja na preferentnoj lokaciji na Trgovskoj gori za uspostavu skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada po najvišim sigurnosnim i ekološkim standardima. Ranije ovoga mjeseca sastali su se u Zagrebu ministri Ćorić i Košarac kada su, među ostalim, razgovarali i o ovoj temi. Tom su prilikom dogovoreni susreti stručnjaka jedne i druge strane koji će se održavati kontinuirano u narednom razdoblju po svim mogućim sigurnosnim pitanjima.”

Međunarodna pravna arbitraža

Zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH Jasmin Emrić ističe da područje negativnog utjecaja budućeg radioaktivnog otpada koji se planira odlagati na Trgovskoj gori iznosi pet kilometara od lokacije gdje se on odlaže, što znači, kaže, da će dvije trećine negativnog utjecaja ovog opasnog otpada biti u BiH, a samo jedna trećina u Hrvatskoj.

“Mi bi u tom prostoru i ekološki čistom ambijentu imali instalirano odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada, gdje uvijek postoji mogućnost nuklearnog incidenta. To dovoljno govori o veličini rizika izgradnje ovog odlagališta. Takve nesreće su se dešavale u svijetu. Sjetimo se samo Černobila i sama pomisao na to zgražava javnost Unsko-sanskog kantona koji je ekološki čisto područje koje ima tendencije da u budućnosti razvija i unapređuje turizam”, kaže Emrić i dodaje da se to na ovaj način ugrožava.

Sve aktivnosti koje se trenutno poduzimaju vrši Ekspertni tim preko Vijeća ministara BiH, a cilj svih tih aktivnosti je da Hrvatska odustane od izgradnje tog odlagališta. Ako u tome ne uspiju, onda im ostaje jedina mogućnost, a to je da potraže pravnu arbitražu.

“Bosni i Hercegovini u konačnici na kraju ostaje još to podnese zahtjev Međunarodnom sudu pravde i da u tim pravnim postupcima u skladu sa Espo konvencijom (Konevncija o procjeni okolišni utjecaja u prekograničnom kontekstu op.a.) tražimo svoja prava i spriječimo uspostavu tog odlagališta”, kaže Emrić.

Izvor: Al Jazeera