Govor mržnje u BiH zabrinjava stručnjake

Promovisanje mržnje je opasno i može predstavljati prvi korak ka nasilju, a u postkonfliktnim društvima kakvo je BiH i uvod u sukobe.

Govor mržnje preko komentara uglavnom (oko 90 posto) plasiraju nepoznati komentatori, pokazalo je istraživanje (EPA)
Govor mržnje preko komentara uglavnom (oko 90 posto) plasiraju nepoznati komentatori, pokazalo je istraživanje (EPA)

Govor mržnje u Bosni i Hercegovini prešao je crvenu liniju, i krajnje je vrijeme da se poduzmu koraci kako mržnja s digitalnih platformi ne bi eskalirala i odvela društvo u krug nasilja i u zločine iz mržnje, zaključak je istraživanja koje su u okviru projekta „Suzbijanja govora mržnje kroz osnaživanje mladih“ provele organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR) i Global Analitika.

Promovisanje mržnje prema drugima i drugačijima izuzetno je opasno, i može predstavljati prvi korak ka nasilju, a u postkonfliktnim društvima kakvo je Bosna i Hercegovina i uvod u sukobe, zbog čega mirovni aktivisti i stručnjaci traže hitno uvođenje mehanizama koji bi smanjili govor mržnje u toj zemlji, u kojoj su dvije i po decenije ranije počinjeni najveći ratni zločini na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

Stotine stručnjaka i aktivista prikupljali su i analizirali proteklih mjeseci sadržaje više medijskih portala u BiH, kao i naloge na društvenim mrežama Facebooku i Twitter za portale koji nemaju forume za komentarisanje, detektujući govor mržnje u novinskim člancima kao i komentarima na njih.

Koordinatorica projekta Amina Kolašinac je rekla da se radi o najvećem i najsveobuhvatnijem istraživanju problematike govora mržnje koje je rađeno na prostoru cijele regije, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

U projektu je direktno učestvovalo više od 3.000 ljudi koji su bili ispitanici, sagovornici, saradnici kao i aktivisti.

Istraživanje je obuhvatilo tri segmenta: istraživanje govora mržnje u medijima, prikupljanje podataka od pravosudnih institucija u BiH, te javna anketa među građanima.

Ko su žrtve govora mržnje?

Istraživanje je pokazalo da su žrtve govora mržnje u BiH različite skupine: etničke i vjerske grupe, LGBT populacija, migranti i drugi.

Voditelj istraživanja Safet Mušić rekao je da govor mržnje u medijima najviše šire sagovornici medija (42%), zatim političari (30%), javne ličnosti (18%) ali katkad i sami novinari (10%).

„Govor mržnje preko komentara uglavnom (oko 90 posto) plasiraju nepoznati komentatori, a taj govor mržnje po pravilu proizvodi i kontrareakciju, te dovodi do novih primjera govora mržnje“, kaže Mušić.

Prema Krivičnom zakonu BiH „Ko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini“, može biti kažnjen  kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. A ko ovog krivično djelo učini zloupotrebom službenog položaja ili ovlašćenja, kazne su još i oštrije, do deset godina zatvora.

Ali, uprkos zabrinjavajućim podacima da je govor mržnje u BiH u stalnom porastu, evidentirano je svega 13 osuđujućih presuda za govor mržnje u toj zemlji, od čega su samo dvije zatvorske kazne, a preostale su uslovne kazne, za posmatrani period od 2015. do 2020. godine.

Govor mržnje postao je svakodnevnica za većinu građana Bosne i Hercegovine, kaže Zlatiborka Popov-Momčinović, koja je u okviru projekta pratila javno anketiranje građana na temu govora mržnje.

“U anketi je sudjelovalo 1.000 ispitanika sa prostora cijele BiH i ispitanici prepoznaju da je govor mržnje najprisutniji u tzv. novim medijima“, kaže Popov-Momčinović.

Uprkos tome, čak 64% nije ništa preduzelo ovim povodom, a ako je bilo reakcija najviše se radilo o iskazivanju na društvenim mrežama na ovaj problem (33%). Oko 12% navodi da se obratilo samom mediju (novinaru  ili uredniku), 3% navodi da se obratio policiji i novinarskim udruženjima, a nešto manje od 3% Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) odnosno Vijeću za štampu, kaže Popov-Momčinović.

Od oktobra 2018. do oktobar 2020. nije postojao niti jedan dan bez govora mržnje u medijima Bosne i Hercegovine, pokazalo je istraživanje.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Upotreba govora mržnje, posebno na internetu, ocijenjena je i kao vrsta medijskog rata, kojim se namjerno destabilizira društvo, ali i ugrožava održivost mira i sigurnost građana.

27 Jul 2019
Više iz rubrike TEME
POPULARNO