Nakon slučaja Glavaš, ima li Hrvatska pravo držati moralne lekcije susjedima?

Predsjednik Zoran Milanović vratio je odlikovanja Branimiru Glavašu, kojem se sudi za ratne zločine nad srpskim stanovništvom u Hrvatskoj.

Do odluke Ustavnog suda 2015. godine, Branimir Glavaš je više od pet godina proveo u zatvoru u Mostaru, u Bosni i Hercegovini (Boris Scitar/PIXSELL)

Kredibilitet Hrvatske među susjednim zemljama zasigurno je poljuljan, nakon što je predsjednik Zoran Milanović vratio odlikovanja Branimiru Glavašu, kojem se sudi za ratne zločine nad srpskim stanovništvom u Hrvatskoj tokom rata devedesetih, smatraju predstavnici srpske zajednice u toj zemlji, kao i analitičari.

Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i saborski zastupnik Milorad Pupovac rekao je da odluka predsjednika Milanovića o vraćanju odličja Glavašu ne može biti dobar primjer nikome u regiji.

Ako neko u regiji to i čini [odlikuje osuđene ili osumnjičene za ratne zločine], potez Milanovića Republiku Hrvatsku sada dovodi u situaciju da ne može ništa reći na to, čak i onda kada to vrijeđa osjećaje pripadnika hrvatskog naroda, članove porodica stradalih bilo u Bosni i Hercegovini bilo u Republici Srbiji, rekao je Pupovac za Al Jazeeru.

Ubistva i mučenja

Zbog ratnog zločina protiv civila u Osijeku 1991. Branimir Glavaš, jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), bio je pravosnažno osuđen na osam godina zatvora, ali je ta presuda ukinuta, kao i prvostepena od deset godina, a predmet vraćen na novo suđenje Županijskom sudu u Zagrebu.

U slučajevima poznati kao “Selotejp” i “Garaža” Glavaš je po zapovjednoj odgovornosti osuđen za protupravno hapšenje, mučenje i ubistvo srpskih civila čija su tijela nađena u Dravi sa rukama selotejpom vezanim na leđima. Također, osuđen je i za to što je propustio spriječiti mučenje i ubistvo jednog srpskog civila i mučenje drugog. Mučenje je među ostalim uključivalo i tjeranje da zarobljenik pije kiselinu iz akumulatora.

Do odluke Ustavnog suda 2015. godine, Glavaš je više od pet godina proveo u zatvoru u Mostaru, u Bosni i Hercegovini, čije državljanstvo ima uz hrvatsko.

Predsjednik Milanović ratna odlikovanja Glavašu vratio je krajem maja, nakon što mu ih je 2010. godine oduzeo tadašnji predsjednik Ivo Josipović.

Milanović isprva nije komentarisao posljednje postupke no saopćeno je kako je odluka o povratku odličja Glavašu donesena na prijedlog Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske i to na temelju dvije sudske odluke, koje predstavljaju preokret u slučajevima ‘Selotejp’ i ‘Garaža’, odnosno nakon što je ukinuta pravomoćna presuda Glavašu i ostalim okrivljenicima. Naknadno je novinarima rekao da nije imao izbora, jer Glavaš nije pravomoćno osuđen.

I mene zanima gdje su ljudi koji su bačeni u Dravu, ja nisam sudac, ja sam predsjednik Republike i moram biti jednak prema svima, rekao je Milanović.

Documenta – Odluka zakonita ali neprimjerena

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću ocijenio je da odluka predsjednika Zorana Milanovića o vraćanju odlikovanja Branimiru Glavašu, iako zakonita, nije primjerena ni etički prihvatljiva.

“Iako je zakonita, odluka nije primjerena, jer su činjenice o počinjenim zločinima sudski utvrđene van razumne sumnje, a veći dio osuđenih već je izdržao kazne”, navodi se saopćenju koje potpisuje Vesna Teršelič.

No, Predsjednik je mogao odlučiti i drugačije jer je, po odredbama Zakona o odlikovanjima i priznanjima, mogao oduzeti odlikovanja neovisno o postojanju pravomoćne presude, napominju iz Documente.

U reakciji Documente upozoreno je i na neučinkovitost pravosuđa, jer je posljednje ročište u ponovljenom postupku protiv optuženog Glavaša i drugih, koji je započeo 15. juna 2018, održano u martu 2020.

“Još uvijek nije imenovano novo sudsko vijeće pred kojim će se nastaviti postupak. Zbog izmjene sastava vijeća rasprava će morati početi iznova i svi će se dokazi morati ponovo izvesti”.

I Pupovac odbija teze o zakonskoj obavezi vraćanja odličja Glavašu, dodajući „da to proizilazi iz predsjedničkog mandata, ili bilo kojeg drugog zakona, to bi uradila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović“, koja je predsjedničku dužnost obnašala prije Milanovića.

Hrvatski predsjednik Milanović prošle se godine također našao na meti sličnih kritika, nakon što je predao odličja penzionisanom generalu Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) Zlatanu Miji Jeliću koji je u BiH optužen za ratne zločine, nakon čega je pobjegao u Hrvatsku.

Hedl – Milanović se ograđivao od Glavaša

Hrvatski novinar i pisac Drago Hedl, koji je detaljno istraživao zločine u Osjeku, autor knjige „Glavaš – kronika jedne destrukcije“ također upozorava da potezi Milanovića neće imati dobre implikacije prema Hrvatskoj, uključujući i to da Hrvatska više neće moći reagirati kada se iste stvari dešavaju u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Za njega je uopće misterija zbog čega je Milanović vratio odlikovanja Glavašu, kada se u predizbornoj kampanji 2019. godine ogradio od njegove podrške i rekao da Glavaš nije njegovo društvo.

Hedl kaže da ne može tvrditi da se Milanović vraćanjem odlikovanja Glavašu želi dodvoriti desnici u Hrvatskoj, no podsjeća da predsjednikovi potezi u zadnjih nekoliko mjeseci jesu bili pozdravljeni od desnice, što ranije nije bio slučaj. „Meni se čini da je Milanović prejudicirao odluku suda“, kaže Hedl, podsjećajući na ponovljeni proces koji se vodi protiv Glavaša.

Izvor: Al Jazeera

Reklama