Cijene goriva u BiH hitno porastu kada i u svijetu, ali sporo slijede pojeftinjenje

Čini se da se zvijezde uvijek tako poklope da su u danima kad rastu cijene na globalnom tržištu rezervoari benzinskih pumpi u BiH potpuno prazni, te su zbog toga prisiljeni odmah povisiti cijene.

Teško je prognozirati kada će se stanje na naftnim tržištima normalizirati, odnosno kada će stati rast cijena ovog energenta (EPA)
Teško je prognozirati kada će se stanje na naftnim tržištima normalizirati, odnosno kada će stati rast cijena ovog energenta (EPA)

Cijene nafte proteklih sedmica nezaustavljivo rastu do te mjere da su dosegle najviše vrijednosti u više od dvije godine. Kako rast cijena nafte na globalnom nivou uobičajeno prati porast cijena na tržištima regije, i to ne samo goriva, ovakva dešavanja izazivaju sve veću brigu kako kod kompanija i privatnika, tako i kod običnih građana.

Ivan Brodić, urednik portala EnergyPress.net, govori da su faktori rasta cijena nafte brojni, ali ističe da trenutno na tržištu svjedočimo ekonomskim oporavcima, uslijed djelomičnog ili potpunog otključavanja najvećih potrošača energenata, kao što su zapadne zemlje.

Zbog toga imamo tendenciju povećanja potražnje, dodaje, te podsjeća da se cestovni i brodski promet vraćaju na predpandemijski nivo, a blago se počeo oporavljati i zračni promet.

Zbog toga analitičari očekuju u sljedećih nekoliko mjeseci potpuni oporavak potražnje, navodi stručnjak za dešavanja na polju energenata. A s obzirom da zakoni ponude i potražnje diktiraju cijenu, tako je i povećana potražnja dovela do porasta cijene goriva.

Ono što je također značajno za istaknuti jeste da su navedeni trendovi povezani s vakcinacijom stanovništva, odnosno ti faktori potiču trgovačke aktivnosti na naftnim berzama.

Stanje u svijetu

Iako je teško prognozirati kako će se epidemiološka situacija u svijetu odvijati, te posljedično kakvi će efekti biti na ekonomije, trenutni pokazatelji govore da svjedočimo relativno dobrom razdoblju, koje bi moglo potrajati kroz turističku sezonu, kaže Brodić, a ako se indijski problem s korona virusom ne prelije na globalni nivo ili ne dobijemo neko novo žarište uslijed slabe epidemiološke sigurnosti u Britaniji tokom aktualnog Evropskog prvenstva u nogometu, dobra bi situacija barem do jeseni mogla potrajati.

U jesen, kaže urednik portala EnergyPress.net, ako ne bude novog vala zaraze i posljedično novih zaključavanja, očekujemo oporavak globalne ekonomije.

“Ostaje za vidjeti i kako će se raspetljati situacije oko pregovora s Iranom, libijska ili sirijska kriza, što bi moglo označiti snažniju pojavu nafte s tih područja na tržištu, što također utječe na cijenu. Više ponude pojeftinilo bi cijenu”, kaže Brodić.

Istovremeno je sigurno, dodaje, da će se nastaviti raditi na prevenciji previše nafte na tržištu, te treba pratiti “kako će se naftni kartel OPEC (Organizacija zemalja izvoznica nafte), predvođen Saudijskom Arabijom i njegovi saveznici iz OPEC+, predvođeni Rusijom, nastaviti igrati dirigiranim količinama proizvodnje, radi držanja cijene nafte na njima prihvatljivim cjenovnim nivoima, iznad 50-60 dolara za barel”.

Labilno tržište

“Ipak, valja biti oprezan, tržište nafte je vrlo labilno, primjerice prošle je godine u jednom trenutku uslijed eksternih učinaka (pandemije i krize) bilo u negativnim vrijednostima. Hoću reći, na to tržište može utjecati neki sukob, jedan tvit nekog predsjednika ili biznismena ili nešto slično”, napominje Brodić.

Ono što je teško prognozirati jeste kada će se stanje na naftnim tržištima normalizirati, odnosno kada će stati rast cijena ovog energenta.

“Teško je govoriti o normalnostima na tržištu, normalno određuje ponuda i potražnja, te dogovori proizvođača. Međutim, valja reći kako ulazimo u razdoblje tiskanja novca i ubacivanja velikih količina novca u financijski sustav, dominantno s ciljem poticanja novih zelenih tehnologija i energenata. Netko to mora platiti. Bit će to porezni obveznici i biznis. A gorivo biznisa još je uvijek dominantno nafta i plin (čija se cijena veže uz naftu)”, napominje Brodić.

Ono čemu se brojni građani nadaju jeste da će prije nego kasnije doći do zasićenja na tržištu naftom, što bi posljedično dovelo do prestanka rasta cijena, ali i do potencijalnog snižavanja cijena goriva na benzinskim pumpama u regiji.

Međutim, taj potencijalni pad cijena na globalnom tržištu neće pratiti proporcionalni pad cijena na tržištima zemalja nekadašnje Jugoslavije.

Ivan Brodić pojašnjava da padom cijena sirovine padaju i cijene goriva, ali ne onoliko koliko bi se laiku to činilo logičnim.

“U cijeni goriva, cijena sirovine, ovisi od države do države, manji je postotak. Uzmimo za primjer nama relevantnu europsku energetsku zajednicu. U zemljama te zajednice (koje su članovi zemlje EU-a te zemlje koje naginju prema EU, poput BiH, primjerice) udio sirovine u cijeni goriva je negdje između 20 i 30 posto, daljih 50 do 60 posto su razne trošarine i porezi (svaka država od cijene goriva financira svoju potrošnju, ceste, infrastrukturu, ali i brojne gubitaše…) dok kompaniji za profit i operativne troškove ostane 10-15 posto cijene litre goriva. Usprkos dominantnom emotivnom impulsu prosječnog korisnika i bivših socijalističkih zemalja koji krivi kompanije zbog skupoće goriva, prava adresa za pobunu su državne administracije. One bi, nije tema, ali valja reći, trebale barem u vremenima krize smanjiti svoje apetite u trošarinama i porezima na gorivo”, ističe urednik portala EnergyPress.net.

Zalihe goriva

A kada je cijena goriva u pitanju, tu su prisutni i neki zanimljivi trendovi.

Ekonomista Armin Smajić navodi kako je zanimljivo da u Bosni i Hercegovini rast cijena goriva na globalnom tržištu gotovo trenutno prati rast cijena goriva na domaćim pumpama, dok u obrnutom slučaju pad cijena u svijetu užasno sporo prati pad cijena na lokalnom tržištu. Iako nije detaljno pratio situaciju u zemljama regije, misli da su takvi trendovi primjetni i u susjedstvu.

“Čini se da se zvijezde uvijek tako poklope da su u danima kad rastu cijene na globalnom tržištu rezervoari benzinskih pumpi u BiH potpuno prazni, te su zbog toga prisiljeni odmah povisiti cijene. S druge strane, kad dođe do pada cijena u svijetu, rezervoari ovdje su izgleda prepuni, pa su domaći naftaši prisiljeni prodavati gorivo po staroj, za nabavku skupljoj cijeni”.

“Naravno, nisu svi distributeri isti. Neki rade pošteno i prilagođavaju se dešavanjima na tržištu, ali većina, čini se, zloupotrebljava situaciju”.

Smajić dodaje da bi nadležni organi u zemlji trebali dobro znati koliko distributeri imaju goriva u zalihama, te da bi trebali spriječiti da se količine nabavljene po starim, nižim cijenama, prodaju po novim, višim cijenama.

Posebno je bitno uzeti u obzir da cijena nafte diktira i cijenu brojnih drugih usluga, od cijena namirnica do usluga, kaže, koje se često zadržavaju i nakon pojeftinjenja goriva.

“Imali smo rast cijena taksi usluga, koje nisu pale kada su pale cijene goriva na svjetskom tržištu, cijene transporta također u velikom broju slučajeva nisu pale kad su snižene cijene nafte, cijene proizvoda na policama u zemlji su također u brojnim slučajevima porasle, ali se nikad nisu snizile, po padu cijena nafte…”, kaže Smajić.

Stoga, mišljenja je on, dešavanja na svjetskom tržištu će građani osjetiti na svom džepu i to ne na pozitivan način.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO