Sastanak u Dohi: Velika etiopska brana tema na stolu arapskih država

Egipat i Sudan traže podršku bratskih zemalja u krizi koja prijeti njihovoj vodenoj sigurnosti.

Egipat je obavijestio Vijeće sigurnosti UN-a o prigovoru na saopćenje Etiopije da namjerava nastaviti punjenje Velike brane (AFP)
Egipat je obavijestio Vijeće sigurnosti UN-a o prigovoru na saopćenje Etiopije da namjerava nastaviti punjenje Velike brane (AFP)

Piše: Mohamed Abdullah – Kairo

Nakon Afrike, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, pa sve do Sjedinjenih Američkih Država, čini se da je pitanje Velike etiopske renesansne brane konačno stiglo i na sto arapskih država. Egipat i Sudan traže podršku bratskih zemalja u krizi koja prijeti njihovoj vodenoj sigurnosti, a mogla bi čak utjecati i na njihovu budućnost i nacionalnu sigurnost.

Vijeće Arapske lige održat će danas “vanredni” sastanak u glavnom gradu Katara, Dohi, na nivou ministara vanjskih poslova, kako bi razgovarali o razvoju dešavanja u spornom pitanju. Katar predsjedava trenutnim zasjedanjem Vijeća Arapske lige na nivou ministara vanjskih poslova.

Vanredni sastanak Vijeća održat će se na zahtjev Egipta i Sudana i na marginama konsultativnog sastanka arapskih ministara vanjskih poslova, navodi se u izjavama ambasadora Hossama Zakija, pomoćnika generalnog sekretara Arapske lige.

U intervjuu za Al Jazeeru Mubasher, u subotu, Zaki je otkrio da Egipat i Sudan nisu pokrenuli bilo kakav razgovor o vojnoj akciji pred Arapskom ligom, prema tome Liga nije raspravljala ništa vezano za to pitanje. Objasnio je da su odluke poput vojne akcije zadnja opcija za donositelje odluka u dvije zemlje.

Koraci koje su poduzeli Egipat i Sudan s ciljem da ova kriza bude tema razgovora u Dohi dolaze u svjetlu kontinuiranog neuspjeha u pregovorima s Etiopijom i neuspjeha regionalnog i međunarodnog posredovanja, dok egipatski aktivisti smatraju da je vojna intervencija neophodna.

Kakva je uloga arapskih država i šta mogu učiniti da pomognu Egipat u krizi nastaloj zbog Velike etiopske brane? Kakve karte Arapi drže u svojim rukama? Može li kriza oko Velike etiopske brane potaknuti podršku, solidarnost i zajedničko djelovanje arapskih država?

Solidarnost, a ne pravljenje blokova

Odgovarajući na ova pitanja, ambasador Abdullah al-Ashal, bivši pomoćnik ministra vanjskih poslova Egipta, naglasio je da trenutno svjedočimo jednom vidu solidarnosti arapskih zemalja, a ne stvaranju blokova protiv bilo koga. Dodaje da održavanje sastanka u Dohi daje poseban značaj širenju solidarnosti.

Govoreći za Al-Jazeeru, Al-Ashal je istakao da Doha ima dugogodišnje iskustvo u rješavanju regionalnih i međunarodnih sukoba. Možda Egipat smatra da će uloga Dohe biti pozitivna, ako ne i u rješavanju krize, onda barem u pokazivanju opsega arapske podrške tom pitanju, kazao je.

Što se tiče toga da Kairo odbacuje mogućnost vojne akcije, Al-Ashal smatra da postoji novo američko usmjerenje da se izbjegne bilo kakvo vojno djelovanje u pogledu spora oko Velike etiopske brane i da se stavi akcenat na pregovore putem posrednika kako bi se stvari pokrenule s mrtve tačke u pregovaračkom procesu.

Podrška, a ne zajedničko djelovanje

Ismail al-Haj Moussa, bivši sudanski parlamentarac, smatra da se Arapska liga uključila u pitanje Velike etiopske brane jer je riječ o sporu između Etiopije i dvije arapske zemlje.

Što se tiče očekivanih rješenja do kojih bi se moglo doći na sastanku, Moussa je izrazio uvjerenje da će se na sastanku uzeti u obzir mirna rješenja, a zatim planirati šta treba poduzeti u ovom sporu ako mirno rješenje zakaže, na način koji garantuje prava i interese dviju zemlja, prema njegovim riječima za Al Jazeeru.

Sastanak bi mogao biti i korak na putu pripreme i mobilizacije podrške u slučaju da dođe do vojnog djelovanja, a Moussa vjeruje da se nijedna arapska zemlja ne bi protivila vojnom pristupu ako se Etiopija usprotivi iznalaženju mirnog rješenja i ustraje na punjenju brane ne uzimajući u obzir prava i interese Sudana i Egipta.

Sa svoje strane, bivši brigadni general egipatske vojske Adel al-Sharif odbacio je mogućnost poduzimanja bilo kakve vojne akcije u slučaju Velike etiopske brane, bez obzira na to kako će se pregovori završiti. “Ono što smatram, ukratko kazano, jeste da nijedna vojna aktivnost neće spriječiti prijetnje, umiriti i ugasiti nacionalne aspiracije”, kazao je.

U razgovoru za Al Jazeeru, Al-Sharif, trenutno opozicioni političar u inostranstvu, dodao je da etiopska brana ne služi za odvraćanje pažnje, već ima za cilj uništiti Egipat, kao što su uništene Sirija i Irak, tako da ove arapske sile ostanu paralizirane najmanje 20 narednih godina.

Sudbina vojnog rješenja

Washington kaže da ne postoji vojno rješenje za krizu nastalu zbog Velike etiopske brane, pa je tako Geraldine Griffiths, regionalna glasnogovornica američkog State Departmenta, saopćila da američki specijalni izaslanik za Rog Afrike provodi konsultacije s ciljem postizanja odgovarajućeg rješenja s kojim bi se složile tri strane u pregovorima.

Griffiths je jasno dao do znanja, tokom izjava za egipatski satelitski kanal  krajem prošlog maja, da američka administracija shvata da postoji ozbiljna zabrinutost kod sve tri strane, stoga Amerika ulaže svoje diplomatske napore da se rješenje postigne uz saglasnost ove tri države.

Međutim, Nagy al-Shehabi, predsjednik egipatske Stranke demokratske generacije, potvrdio je da je vojna opcija u sporu oko Velike etiopske brane još uvijek na stolu. Kaže da Egipat nije isključio mogućnost vojne operacije jer jednostrano donesena odluka o punjenju brane predstavlja neposrednu opasnost za Egipat i Sudan.

U razgovoru za Al Jazeeru, Al-Shehabi je izjavio da Egipat tolerira Etiopiju u dobroj vjeri i razumije njenu potrebu za izgradnjom brane kako bi se proizvodnjom električne energije ojačao razvoj u zemlji, i da to ne čini zbog monopolizacije vode i njene prodaje, suprotno onome što je obeznanjeno u javnosti, ali da to dovodi u pitanje ostanak Egipta na geografskoj karti.

Istaknuo je da je održavanje ministarske konferencije arapskih država u Dohi najbolja potvrda pune arapske solidarnosti s Egiptom i Sudanom po pitanju Velike etiopske brane, napominjući da Arapi drže brojne karte u rukama za vršenje pritiska, investicijske ili diplomatske.

Djelovanje na međunarodnom planu

Prije sastanka u Dohi, Egipat je obavijestio Vijeće sigurnosti UN-a o prigovoru na saopćenje Etiopije da namjerava nastaviti punjenje Velike brane tokom sljedeće poplavne sezone. Egipat je naglasio da u potpunosti odbacuje pristup koji ima Etiopija, smatrajući da se time dvije države nizvodno dovode pred svršen čin.

Ovo je stiglo u pismu koje je egipatski ministar vanjskih poslova Sameh Shoukry uputio u petak naveče predsjedniku Vijeća sigurnosti kako bi objasnio razvoj događaja u sporu oko Velike etiopske renesansne brane.

Do intenziviranja diplomatskih aktivnosti dolazi u trenutku kada se čini da je Egipat ublažio vojne prijetnje, pa čak i gornju granicu svojih političkih zahtjeva, kako je to prenio nezavisni web portal Mada Masr pozivajući se na izvor iz egipatske vlade. Portal navodi da su se Kairo i Kartum jasno složili tokom sastanka, koji je održan prošle sedmice između ministara vanjskih poslova i navodnjavanja ove dvije države, da se nastavlja rad o okviru kontinuiranog pritiska na Etiopiju i izbjegavanja eskalacije ili prijetnje bilo kakvim vojnim djelovanjem.

Prema izvoru, čije ime portal nije naveo, “čini se da nije realno očekivati da je moguće postići dogovor koji će biti pravno obavezujući prije drugog punjenja brane. Cilj poteza koji se trenutno poduzimaju jeste garantirati prava na jedan ili drugi način, s tim da se zahtjev za postizanje pravno obavezujućeg sporazuma u principu ne uklanja sa pregovaračkog stola.”

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO