Jesmo li na ivici trećeg talasa COVID-a?

Ako države prebrzo ublaže COVID restrikcije, treći talas je vjerovatan. Osim tog, je li COVID potekao iz laboratorije iz Wuhana? I je li to važno?

[Illustracija Muaza Koryja/Al Jazeera]
[Illustracija Muaza Koryja/Al Jazeera]

Mi u Velikoj Britaniji strpljivo čekamo da vlada ukine sve restrikcije 21. juna, kao što je i obećala. Britanski biznisi traže od vlade da se drži obećanja.

Pomisao na kontinuirane restrikcije teška je za sve nas – svaki doktor zna štete koje lockdown donosi njegovim pacijentima. Jasno je da su ljudi sve ljući zbog izgleda za produženje lockdowna; u mnogim državama su održani veliki protesti protiv lockdowna, sa rubnim grupama koje i dalje tvrde da virus ne postoji. Kada zdravstveni stručnjaci vide ove proteste, to im dolijeva so na ranu. Mi radimo neumorno i rizikujemo svoje živote brinući se o oboljelim pacijentima. Svaki protest je kao šamar u lice za sav posao koji smo do sada odradili.

Dakle, uprkos činjenici da je broj hospitalizacija od COVID-a nizak u Velikoj Britaniji, a vakcinacijski program uspješan, naučnici i doktori bi voljeli da vlada sačeka još jedan mjesec prije ukidanja restrikcija dok još ljudi dobije obje doze vakcine, koja se pokazala kao dobra zaštita protiv delta soja.

Zabrinuti su zbog porasta broja novih slučajeva B1.617.2 – ili soja koji je prvi put identifikovan u Indiji, a sada ga nazivaju “delta soj” i koji može povećati rizik hospitalizacije za 2,7 puta, prema Javnom zdravstvu Engleske. Britanska vlada se već našla pod paljbom jer nije djelovala dovoljno brzo da ukine letove iz Indije i sada nije sigurna šta dalje da radi.

Kao doktoru, bolno mi je ovo gledati. Jedna stvar koju smo trebali naučiti od početka ove pandemije je da svako odlaganje odgovora na ovaj virus rezultira većim brojem umrlih i oštrijim izolacijama.

Uranjene pretjerane reakcije čuvaju vrijeme i živote dugoročno gledano; primjer nam je Novi Zeland. Nepravovremene reakcije i uzimanje previše vremena da se donese odluka rizikuju još jednu ozbiljnu epidemiju ovog virusa.

Gomilaju se dokazi da smo na pragu trećeg talasa, ne samo u Velikoj Britaniji, već globalno. Od marta se veliki dijelovi Evrope utrkuju da vakcinišu svoje populacije protiv sve većeg broja zaraženih, kako se smatra zbog soja koji je prvi put otkriven u Velikoj Britaniji B1.117, sada poznat kao “alfa soj”.

Ometene kašnjenjima u isporuci vakcina, Njemačka i Italija su iskusile porast broja zaraženih i produžile lockdown. Ove države su sada zabirnute zbog porasta broja slučajeva delta soja u Velikoj Britaniji, a Njemačka je zabranila sve osim nužnih putovanja u i iz Velike Britanije od 23. maja jer označava Veliku Britaniju kao “zabrinjavajući predio”.

Ovo se dešava nakon što je 189 ljudi otišlo u karantin u jednom naselju u njemačkom gradu Velbertu 18. maja, nakon što je jedan od stanovnika bio pozitivan na delta soj. Ljudima nije bilo dozvoljeno da napuste zgradu dok nisu testirani svi stanari i dok praćenje kontakata nije bilo završeno.

Osim Njemačke i Velike Britanije, delta soj je detektovan i u drugim evropskim nacijama uključujući Dansku, Irsku, Italiju, Belgiju, Švicarsku, Francusku, Holandiju i Španiju – iako na niskim nivoima.

Što se drugih lokacija tiče, Nepal se i dalje bori sa sve većim talasom infekcija, sa bolnicama koje teško uspijevaju smjestiti povećan broj pacijenata. Nepalski premijer KP Sharma Oli hitno je zatražio vakcine od britanskog premijera Borisa Johnsona. Govoreći za BBC, rekao je kako bi Velika Britanija trebala priznati žrtve nepalskih vojnika koji su služili Veliku Britaniju i učiniti Nepal prioritetom za britansku COVID pomoć.

Bilo je i izvještaja o novom soju koji je otkriven u Nepalu, iako je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) napisala na Twitteru: “WHO ne zna ni za kakav novi soj SARS-CoV-2 u Nepalu.” Ako postoji novi soj, to je vjerovatno mutirana verzija delta soja.

Naučnici još proučavaju ovaj potencijalni soj, ali smatra se da podržava mutaciju K417N koja bi ga mogla učiniti neuhvatljivijim za imuni odgovor koji pokreću vakcine. Ako to bude slučaj, mogao bi biti potencijalno problematičan jer je identifikovan u Vijetnamu, Japanu, Velikoj Britaniji i Portugalu, kao i u drugim državama.

Južna Afrika već poduzima mjere da spriječi treći talas. Predsjednik Cyril Ramaphosa je nametnuo oštrije restrikcije u četiri od devet pokrajina u ovoj državi. Sa gotovo 1,65 miliona oboljelih i 56 363 smrtna slučaja, Južna Afrika je zvanično najgore pogođena država na kontinentu.

Ramaphosa je u više navrata kritikovao bogatije države jer gomilaju vakcine kupujući ih prebrzo, ostavivši afrički kontinent sa manje od 2 posto populacije do sada vakcinisane. Južna Afrika poziva da se ukinu prava na patent na vakcine protiv korona virusa, kako bi mogla proizvoditi svoje zalihe i dijeliti ih.

Ovo je zabrinjavajuće vrijeme za mnoge ljude uključene u borbu da se suzbije pandemija COVID-19, posebno u preveniranju širenja novih sojeva i utrke da se potpuno vakciniše što je veći broj ljudi moguće.

Ali dok države i dalje gledaju ka unutra i štite samo svoje populacije, ovaj virus pronalazi plodna tla za razmnožavanje u državama koje nisu u stanju vakcinisati svoju populaciju u istom broju, što rezultira time da se pojavljuju novi sojevi. Moramo prekinuti lanac između infekcija i prijema u bolnicu, a jedini način da to napravimo je da vakcinišemo svjetsku populaciju. Ako su ljudi zaštićeni protiv ozbiljnih bolesti pomoću vakcina, onda možemo živjeti s virusom sa redovnim revakcinacijama za buduće sojeve. Ako države nastave voditi nacionalističku politiku u vezi vakcina, treći talas postajat će sve izvjesniji.

Živimo u svijetu u kojem se ljudi mogu relativno lako kretati s kontinenta na kontinent, pa iako vakcinacija vlastite države može kupiti vrijeme, trebamo vakcinisati globalno da bismo riješili ovu pandemiju.

[Illustracija Muaza Koryja/Al Jazeera]

Izvještaj o napretku: Je li COVID potekao iz laboratorije u Wuhanu?

Ova teorija – koja je do sada uglavnom odbacivana kao teorija zavjere – da je korona virus napravio čovjek u laboratoriji u Wuhanu, odnedavno je ponovo počela kružiti.

The Wall Street Journal je izvijestio 23. maja da su se tri istraživača u kineskom Wuhanskom institutu za virologiju u toj mjeri razboljela da im je trebao bolnički tretman u novembru 2019, prije nego je epidemija zvanično počela. Wuhanski institut vodi studije korona virusa kao i drugih patogena i istraživači su navodno pokazivali simptome koji bi mogli biti konzistentni sa COVID-19. Pitanje da li su simptomi bili simptomi COVID-a ostaje neodgovoreno.

Četiri dana nakon što se pojavio ovaj izvještaj, međutim, Ured direktora nacionalne obavještajne službe (ODNI) u SAD-u izdao je izjavu za medije u kojoj kaže: “Američka obavještajna zajednica ne zna gdje, kako ili kad tačno je prenesen virus COVID-19 ali se drži dva moguća scenarija: ili se pojavio prirodno od ljudskog kontakta sa zaraženim životinjama ili je bio nesreća u laboratoriji.”

Iz ODNI-ja su rekli da su podijeljeni u vezi tog koji od ova dva slučaja je vjerovatniji, i da će nastaviti ispitivati sve dostupne dokaze. Predsjednik Joe Biden naredio je svojim obavještajnim odborima da istraže mogućnost curenja iz laboratorija, nešto što je Kina čvrsto odbila.

Je li važno odakle se virus pojavio? Pa jeste, važno je. Ključno je da razumijemo porijeklo ovog virusa kako bismo prevenirali da se slične pandemije ne dese u budućnosti.

Istražni tim, koji je u januaru ove godine poslao WHO da istraži moguće uzroke epidemije korona virusa u Wuhanu, zaključio je da je “iznimno mala vjerovatnoća” da je virus pobjegao iz obližnje laboratorije. SAD je tražio od WHO-a više podataka i veću transparentnost dok prelazi u drugu fazu studije o porijeklu COVID-a.

Široko prihvaćena teorija o porijeklu korona virusa je da je zoonotska, što znači da je prešao sa životinja na ljude; najvjerovatnije je životinja koja je došla u kontakt sa čovjekom šišmiš ili ljuskavac. Teoriju da je virus napravio čovjek u laboratoriji u Kini oduvijek većina naučnika odbacuje kao teoriju zavjere ali, od objave predsjednika Bidena, ona je privukla interes većine. Kanadski premijer Justin Trudeau rekao je kanadskim medijima na konferenciji 27. maja da on podržava Bidenove napore da se istraži porijeklo korona virusa.

U radu koji još nije prošao recenziju, ali treba biti objavljen u načnom časopisu Quarterly Review of Biophysics Discovery, dva naučnika su zaključila da “SARS-Coronavirus-2 nema vjerodostojnog prirodnog pretka” i da je “izvan osnovane sumnje” da je ovaj virus kreiran kroz “laboratorijsku manipulaciju”.

Dvojica autora ovog rada, britanski profesor Angus Dalgleish i norveški naučnik dr. Birger Sørensen, kazali su Daily Mailu u Velikoj Britaniji da ovaj virus ima “jedinstvene otiske prstiju” koji su samo mogli biti napravljeni u laboratoriji i koji se nisu mogli desiti prirodno.

Oni kažu da su, u pokušaju da proučavaju utjecaj virusa na ljude, kineski naučnici modifikovali prirodne korona viruse i učinili ih zaraznijim umetanjem lanaca amino kiselina u šiljasti protein virusa. Ovaj proces mijenjanja izgleda virusa tako da se lakše prenosi i proučavanje njegovih posljedica na ljudske ćelije u laboratoriji poznat je pod nazivom genetske promjene i zabranjen je u mnogim državama.

Ova dvojica autora također tvrde da su, nakon što je pandemija počela, kineski naučnici uzeli uzorke virusa COVID-19 i podvrgli ga “povratnom inžinjeringu” kako bi izgledalo kao da su evoluirali prirodno. Ovo možda zvuči kao fantastika, ali je, zapravo, sasvim moguće.

Kina oduvijek poriče da je virus djelo čovjeka.

Koje god mu bilo porijeklo, jasno je da su nam potrebne dodatne istrage, kineska saradnja i puna transparentnost kako bi međunarodna naučna zajednica mogla u potpunosti ispitati podatke u nastojanju da reducira rizik daljnjih pandemija koje bi imalo isto porijeklo.

U doktorskoj ordinaciji: pacijenti se vraćaju u moju kliniku

Imao sam užurbanu sedmicu u ordinaciji. Pacijenti se suočavaju sa dugim čekanjem na rutinske hirurške procedure kao što su zamjena kuka ili koljena, kao i za druge manje bolničke tretmane i vraćaju se svom porodičnom ljekaru da im pomogne da se nose sa simptomima dok čekaju. Tokom pandemije sam imao mnogo ranjivih grupa pacijenata koji su se štitili zbog već postojećih zdravstvenih problema i povećanog rizika da se ozbiljno razbole ukoliko bi se zarazili COVID-19. Ovo je značilo da ne mogu posjetiti moju ordinaciju niti ja mogu otići do njih zbog rizika da i ne znajući donesem virus u njihove domove. Većina naših konsultacija je, stoga, rađena na daljinu preko telefona ili preko videopoziva.

Ali ovi ljudi su već dobili obje doze vakcine i više se ne moraju paziti. Ove sedmice mi je došao jedan takav pacijent, stariji čovjek o kojem brinem dugi niz godina.

Zaboravio sam koliko mi je nedostajalo da vidim pacijente licem u lice, bilo je pravo zadovoljstvo ponovo biti s njim u mojoj sobi za konsultacije. Osim što smo razgovarali o njegovoj bolesti, pričali smo i o zajedničkoj strasti; baštovanstvu.

Rekao mi je da mu dobro napreduju paradajz i luk; ja sam mu pričao o ježevima koji sve češće svraćaju u moj vrt.

To može zvučati kao neobičan razgovor između doktora i pacijenta, ali ovi trenuci čine odnos između porodičnog ljekara i pacijenata posebnim. Moj stariji pacijent je bio sam veći dio godine i ljudski kontakt mu je nedostajao. Ako ćemo iskreno, i meni je nedostajao ovaj dio moga posla. Pandemija COVID-a je otežala ove male razgovore jer smo se fokusirali na zbrinjavanje akutno loših pacijenata, ali kako se stvari ponovo otvaraju, radujem se što ću ponovo moći razgovarati sa svojim pacijentima o svim malim stvarima!

A sada, dobre vijesti: onkološki pacijenti dobro reaguju na vakcine

Studija objavljena ove sedmice pokazuje da onkološki pacijenti imaju dobar odgovor imunog sistema na vakcine protiv COVID-19. Ljudima koji boluju od raka bilo je teško tokom pandemije. Osim što su im terapije kasnile, morali su se izolovati ili čak zaštiti jer su bili izloženi riziku da se ozbiljno razbole ako se zaraze virusom. Iz razloga što su ovi ljudi na terapijama koje im mogu oslabiti imuni sistem, izlažući ih riziku od ozbiljne bolesti čak i ako je riječ o minornoj infekciji, efikasna reakcija na vakcinu može pomoći da se ublaže njihovi strahovi od odlaska u bolnicu i da se osjećaju sigurnima.

Izraelska studija je uporedila analizu krvi pacijenata koji su na terapijama za čvrste tumore sa zdravim odraslima 12 dana nakon što su primili drugu dozu Pfizer vakcine. Studija je pokazala da je 90 posto onkoloških pacijenata imalo adekvatna antitijela za korona virus, u poređenju sa sto posto kontrolne grupe. Ove dobre vijesti je pratilo otkriće koje pokazuje da je sveukupna koncentracija antitijela za korona virus bila niža kod osoba koje su primale terapije za liječenje raka, u poređenju sa zdravima. To je vjerovatno tako zbog kemoterapije ili imunoterapije koju primaju u sklopu liječenja, a koja može utjecati na odgovor njihovog imunog sistema.

Trajanje antitijela kod ljudi koji dobijaju terapiju za rak ostaje neodređeno, ali može postojati u budućnosti poziv za revakcinaciju kako bi se osiguralo da ova ranjiva grupa ostane adekvatno zaštićena.

Pitanje čitatelja: može li san popraviti moj imunitet?

Od početka pandemije, mnogi ljudi su tražili prirodne načine da pomognu održati zdrav imuni sistem. Redovan san je zapravo dobar za imunitet. Spavanje sedam do devet sati svaku noć daje tijelu priliku da se odmori i oporavi. Kada spavamo, naše tijelo proizvodi više T-ćelija koje igraju ključnu ulogu u borbi protiv infekcija. Proizvodimo i proteine koji se zovu citokini, dok spavamo; oni napadaju predjele infekcija i upale, pomažući proces ozdravljenja. Zajedno sa izbalansiranom ishranom bogatom voćem i povrćem i redovnim vježbanjem, dobar san je prirodni način da unaprijedite imunitet.

 

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO