Konobari nisu policajci: Ko će provjeravati COVID pasoše?

Digitalne potvrde prvenstveno bi trebale olakšati ljetnu turističku sezonu, no sistem je još pun rupa i neusklađenosti.

COVID pasoš je dokument koji istovremeno olakšava život, ali i diskriminira, jer protežira samo one koji su na neki od načina 'COVID free' (EPA)
COVID pasoš je dokument koji istovremeno olakšava život, ali i diskriminira, jer protežira samo one koji su na neki od načina 'COVID free' (EPA)

Dio onoga što se u (post)pandemijskom svijetu smatra novim normalnim moći ćemo iskusiti vrlo brzo, čim zaživi sustav digitalnih potvrda, kolokvijalno zvanih COVID-putovnicama.

Na njihovom uvođenju Europska unija radi od početka godina, o njima je Europski parlament vodio žestoku raspravu prije nego li se nedavno uspio dogovoriti, a njihova bi primjena trebala započeti 1. srpnja.

U Hrvatskoj bi sustav za izdavanje te digitalne potvrde, koja služi kao dokaz da je osoba cijepljena i docijepljena ili da je preboljela COVID ili da je bila negativna na testu ne starijem od 48 sati, trebao biti spreman već u utorak, 1. lipnja. Tako je prošloga petka najavio ministar unutarnjih poslova i šef Nacionalnog stožera Civilne zaštite Davor Božinović. On je istaknuo da je Hrvatska do sada validirala potvrde 13 zemalja članica EU: Italije, Poljske, Austrije, Belgije, Islanda, Švedske, Danske, Estonije, Grčke, Španjolske, Litve, Rumunjske i Cipra.

Diskriminacijsko svrstavanje u kategorije

Riječ je o posve novom iskustvu za građane Europske unije, a digitalne potvrde prvenstveno bi trebale olakšati ljetnu turističku sezonu.

No, da je sustav još pun rupa i neusklađenosti govori podatak da Slovačka, koja je jedno od glavnih emitivnih tržišta s kojih dolaze turisti na hrvatski Jadran, digitalnu potvrdu svojim građanima izdaje u analognom obliku – isprintanu na papiru formata A4 i još k tomu bez elektroničkog koda i prijevoda na engleski jezik. No, u kakvom god formatu bile, otisnute na papiru ili u obliku QR koda na mobilnim telefonima, COVID-putovnice ovoga će ljeta biti propusnice za prelazak državnih granica bez sadašnjih gnjavaža s obveznim testiranjima i samoizolacijama.

Iako će njezina glavna primjena biti na graničnim prijelazima, moguće je – ali o tome se još ne govori konkretnije – da bi COVID-putovnica mogla služiti i kao “propusnica”, ne samo za ulazak u zemlju, nego i za ulazak u ugostiteljske objekte, kina i kazališta, koncerte i sve druge javne prostore gdje bi se ponovno trebalo okupljati mnoštvo.

U Hrvatskoj se, u sjeni grozničavih prognoza ovogodišnje turističke sezone o kojoj poslovično ovisi i punjenje državnog budžeta i ekonomski rast, ne govori mnogo o mogućim negativnim učincima sustava digitalnih potvrda. Učinci nisu samo epidemiološki i ekonomski, nego i društveni. Već se u Europi upozoravalo da će COVID-putovnice neminovno donijeti diskriminaciju, podjelu na cijepljene i necijepljene, na one koji smiju putovati i one kojima je to privremeno onemogućeno. A sve unutar zajednice koja počiva upravo na ideji otvorenih granica i slobodnog protoka ljudi i roba. Sada, pak, uvjet slobode (prekograničnog) kretanja postaje potvrda koju trenutno ne mogu dobiti svi, jer ovisi o dinamici procjepljivanja i pripadanju određenim prioritetnim skupinama.

“Uvođenje COVID putovnica sigurno će se odraziti na društvo, jer svrstava ljude u kategorije, što će sigurno izazvati prosvjede ne samo onih koji takve putovnice nemaju, nego i rasprave o sadržaju ljudskih prava i sloboda. S jedne strane, postoji interes da se turistička sezona učini što sigurnijom te da se spriječi širenje virusa, a s druge je jasno da se određenim dijelovima populacije ograničava mogućnost kretanja. K tome, postoji i problem tempa cijepljenja i kod onih koji nisu protiv mjera i programa suzbijanja virusa, jer znamo da ni u Hrvatskoj većina populacije još nije procijepljena”, ističe sociolog Sven Marcelić.

Parapolicijska atmosfera

COVID-putovnica je dokument koji istodobno olakšava život – zasad samo nekima – ali i diskriminira, jer protežira samo one koji su na neki od načina “COVID free”. Čovjekova sloboda tako je, prostije rečeno, trenutno svedena na slobodu od korona virusa i bolesti koju taj virus izaziva.

Sociologa Marcelića upitali smo smatra li da su sumnje i strepnje oko diskriminacije koju bi moglo izazvati uvođenje COVID-putovnica opravdane ili pretjerane.

“Razumno je pretpostaviti da će se pojaviti otpori ako se predložene mjere bude percipiralo kao nepravedne. Doduše, iz iskustva koje imamo vjerojatnije je da će se raditi o nezadovoljstvu koje će se odraziti putem društvenih mreža i dijela medija, a manje u obliku nekih strukturiranih prosvjeda. Dakako, nije isključeno i da ćemo svjedočiti incidentima, pogotovo zato što je turizam grana koja i inače podrazumijeva stres, kako kod djelatnika, tako i kod samih turista koji će morati dolaziti u Hrvatsku u uvjetima ipak veće kontrole nego što je to bio slučaj prijašnjih godina.”

Ono, pak, što ostaje nerazjašnjeno, iako se u medijima spominjalo, jest da bi građaninov QR kod s mobilnog telefona ili s lista papira mogao praktički svatko zatražiti na uvid, a ne samo granični policajac. Dakle, i konobar i vozač autobusa i izbacivač (u ovom slučaju – ubacivač) u noćnom klubu pa sve do znanca kojemu idete u goste. Ne zvuči baš veselo, posebice ako strepite od distopijskih scenarija.

“Problem s takvim mjerama je u tome što stvaraju, na neki način, parapolicijsku atmosferu, jer jedna je stvar kad postoje službena tijela koja provjeravaju procijepljenost ili prisustvo antitijela kroz sustav zdravstva i praćenja COVID-a, a nešto posve drugo ako se takve ovlasti daju onim akterima u društvu koji za to načelno nemaju poziciju. To je svakako nešto što bi mogao biti izvor otpora, a k tome već imamo iskustvo prilično nesustavnih primjena mjera i ublažavanja za vrijeme turističke sezone, iz čega se može interpretirati da se turizam smatra privilegiranom granom čiji djelatnici imaju ovlasti koje inače ne bi trebali”, napominje sociolog Marcelić.

‘Ugostitelji nisu policajci’

Što o ideji, makar samo kao bubi bačenoj u uho – da konobari provjeravaju potvrde gostiju jesu li cijepljeni ili su preboljeli COVID ili su negativni na testu – misle sami ljudi iz ceha upitali smo zagrebačkog ugostitelja Dražena Biljana, dopredsjednika Nezavisne udruge ugostitelja. On tvrdi da od toga neće biti išta.

“Prvotno je bilo rečeno da ćemo mi, ugostitelji, morati provoditi te kontrole, ali kako sada stvari stoje – ništa od toga. Jedino će kolege koji organiziraju svadbe provjeravati testove, odnosno potvrde o tome jesu li gosti cijepljeni dva puta, jesu li preboljeli COVID-19 ili su friško testirani. A ovo da bi svi ugostitelji provjeravali potvrde ne spominju više ni u Nacionalnom stožeru, tako da se zapravo vro malo toga zna službeno. Mislim da sve ide k tme da se QR kod provjerava isključivo na granicama pri ulasku u državu, no nas o tome nitko više ne obavještava”, kazao je Biljan.

Ako bi se, u nekom slučaju, ipak donijela odluka da su ugostitelji dužni provjeravati potvrde svojih gostiju, Biljan kaže da bi to bilo krajnje neprihvatljivo jer – ugostitelji nisu policajci.

“Stav naše udruge je da nismo policajci, nego ugostitelji. To nije naš posao. Kada je to još donekle bilo aktualno, istaknuli smo primjer Slovenije gdje je dogovoreno da provjere tih potvrda obavljaju organi inspekcije, znači civilna zaštita. Dakle, kao što mene kao poslodavca provjeravaju poštujem li mjere unutar svoga ugostiteljskog objekta, tako neka kontroliraju i naše goste. Oni imaju i pravo legitimiranja, mi nemamo. Znači, oni imaju zakonsku podlogu za to. Da mi to radimo, ne bi imalo smisla. Naš je posao da goste uslužimo i učinimo sve da se osjećaju što ugodnije, a ne da ih kontroliramo. No, ponavljam, ta ideja više nije aktualna#, ističe Biljan.

Živi bili pa vidjeli.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO